Your search within this document for 'wesu' OR 'chiki' resulted in six matching pages.

You can restrict your results by searching for wesu AND chiki.
1

“...kumlnsa. Tur mucha ta loko (dese) pa vakansi grandi kumins, pa nan bal diberti i gosa poko, pero den e prom siman di vakansi kasi tur ta drumi te lat sin hasi nada. E kriatura a nase ku un gani kos den su frenta. Lo bo keda ku gana (deseo). Un mucha obedesidu no ta lanta may ku su grandinan. Pidi man di un dams, pa nan dunabu un stul (oportunidat di namora na kas). El a bin keha su mest (nesesidat) seka nos. Elisa tin ku puntra kaya pe kana (ku kabes sushi i ku masha delika-desa). Ken? Kenken pie wesu! Kada hende ku kumpra briychi ta karga speransa di gana premio may. Ta den kabes bo tin e kos ei (ta un deseo ku no por logra). Awe mi kabes no ta pa muzik (mi no tin gana di tende muzik). Tanten tin bida, tin speransa. No kenta Manchl su kabes ku un biaha pa Merka (no pone dese ku lokura). Odulio ta manera katibu kastig, shon rog (e mester traha sin sosiegu). No tin mas siegu ku esun ku n ke mira. Kurason kayente ta mata kaikai (sbpi pur ta sali slu). Es ku Dios ke: kontest riba Duelmi muchu...”
2

“...yu lechi di pechu sin menstru, e ta kria yu limpi. Kaminda ma nase ta kaminda mi lombrishi ta der. Lei no konose folester. Lke mester pa dera un hende ta e deklarashon di dokter ku el a muri. Santana tin muraya, pero esnan paden no por sali i esnan paf no ke drenta. Beth Haim ta e santana di hudiu tras di Isla. Santana di protestant ta kerkf i misa di protestant ta kerki. Dochi a yega te na boki buraku, bolbe biba. Si bo tin moda, bo ta laga lanta un kfeldu di n, dos o kuater boka. Yu di mas chiki ta mata mama. Mester p un yu ora e nase. Papel di bieu ta un ekstrakto foi registro di nasementu. E ekspreshon Shete serbt, un tafia ta uza pa e muh ku a haa yu ku diferente hmber. Manera su mama a pari (blo sunu). Si bo n tin mama, lo bo mama wela (bo mester adapta na sirkunstansha). Un burach den shap di ku su amigu: Bru, bebe rm, pasobra aworo den shelu ta blo lechi ku suku so nan ta dunabu; i si bo resulta den fiernu, bo n ta haa ni un pingue awa pa freska bo korokoro. Dia di tur difuntu hopi...”
3

“...sa kiko ta pasa den fiernu. Amigu di mas stim ta kuch di matad (bo mes amigu ta kousabu dao). Nan dos ta biba manera pushi ku kach (pleitando konstantemente). Rabia, morde bo rabu! (maske kon bo rabia, no ta importami). Forma un shete por ocho (buska kestion, gera). Un hende ku trastu ta mas o menos un lembelensa (un chupad); su palabranan no ta di kurason. Ta un mandamentu grandi tin: Stima bo prhimo meskos ku bo mes. Amor berdadero ta: lubida bo mes den otro persona. Zundramentu no ta kibra wesu (no ta hasi dol). Bon kurason, mal kabes (bon hende pero sin sueltu). Danki di mundu ta pishi di yewa (mal danki ta pago di mundu). Djente blanku no ta kurason (no ta tur esnan ku hari ku bo ta apresiabu). Un mama kalakuna no ta stima ni kuida su yunan. Kaminda djente ranka, lenga no ta laga di pasa (bo ta keda krda un amor bieu). E no tin lei ku mi (e no ta gustami). Di malagradisidu fiernu ta yen. 23...”
4

“...number ei. Sa sosode ku un hende ta para na borchi te blikia, spe-rando konvoi. Si bo ke haa lug di pone (parker, stashon) bo outo na Punda, bo mester tei prom ku mitar di ocho mainta. Prom ay mester a krenk outo pe start; awor aki ta djis drei swich. Esun ku kore ku kuidou no tin nodi di basha pitu i spanta hende riba kaya. Doshi di lusaf ta e nmber ku antes nan a duna e outobs-nan chiki ku kurpa di palu. Kitoki, dori, garoshi, shrs i lando a bai foi moda. Un outo grandi nan sa yama un lando, pasobra prom ay tabatin lando di shon Bel, pa transporta un pareha ku ta bai kasa. Riba Dempel sa tin hopi trk ku sa hala karga pa e pakusnan den Punda. Ku krenwa nos ta hala santu, tera o pieda. Un merin ta un garoshi di dos wil ku trahadnan di den Klip sa uza pa hala karga. Perkura pa bo tin un djk, pa kambia tayer ora bo chup bora. Buriku, kabai, bisikleta i motersaikel tin sia. Blendu hende ku lus brait ta falta di kortesia riba kaminda. E nmber konvoi pa outobus grandi a origina den tempi gera...”
5

“...hende ku boka sushi sa papia palabra malu i rudo. Un hende bieu ku boka chumb (sin djente) (boka bat). Dunami dos plaka di boka (dunami chens di papia). Hasi algu pa tapa un hende su boka. E kuminda ta ole dushi, buta mi boka kore awa. Manchi su boka ta duru (e no ke admit). Martins a kana bai, lagami ku palabra na boka (sin lagami kaba di papia). Wanta un kachete (un ratu). Ken tin algu na kachete? (algu di bisa). Dunami un kachete af (un parti). Ninia su kachete ta bati (e ta bieu). Si bo guli wesu, bo mester tin konfiansa den bo korokoro (si bo turna responsabilidat, bo mester sa di karga responsabilidat). Mi garganta riba un blki; e kos ei no ta sosode! Felipi ke hasi un nogoshi foi su forsa; le kibra su garganta (frakas mahos). Hasi algu ku forsi brasa (ku hopi esfuerso). Un pos ku tin dies brasa di awa (un brasa ta e midl ora bo tin dos brasa abr, i di punti dede di un man te na e punti dede dje otro man). Turna o risibi un persona ku brasa abr. Turna algu na pechu. Nos por drumi pechariba...”
6

“...haa un rosea (un luf pa sosega poko). Par mainta trempan banda di laman bo por gosa un brisa fresku. Den mas brisa mas gbdem (den difikuitat i problema bo ta lucha ku mas forsa i energia). Flaku, deleg, seku, leguede, tabli strika, tizg, lesma Un persona deleg generalmente ta bon form, pero no flaku. Flaku sinembargo ta duna impreshon di wesu ku a kumins sali. Nos por bisa ku un hende ku a tee dieta a bira deleg, pero un ku tabata hopi malu a bira flaku. Seku ta muchu mas fuerte ku flaku; e ta implika ku un persona ta kasi kuero ku wesu. Un tabli strika ta un persona ku no tin ni dilanti ni patras. Tizg ta ainda mas fuerte ku seku (mas o menos kueru ku wesu). Un hende lesma ta un persona flaku i floho. Por uze tambe pa un persona tenchi i delikadu. Sa uza tenchi tambe pa e persona ku tin un miedu eksager pa e no bira ferkout, dal su dede o raska su kurpa. Lgud (di origen Haltianul) ta un persona seku, un tabli strika. Gordo, yen, bash, mal yen, huda, ptptb Si nos bisa ku un persona ta yen...”