1 |
 |
“...hende. Si nan yamabu un buchi ponchi, esei no ta palabra di kario; nan ke men ku bo ta brutu, sushi i sin manera. Si bo sigui ku bo moda brutu, awor ta ay sawaka (lo bo kaba malu). Awor akl ta blo respt mi debebu (despues di kansela un kuenta o paga un debe).
Tur kos na midl. Kada loko ku su teima. Un hende ku tin higra tin hopi brio. Si bo ta buska pa sa asuntu di otro hende, bo ta kinlklnter. Nan ta subi su lomba ki ora ku bo ke, pasobra e ta un sokete, un muska morto.
Deseo kumpli ta bida largu. Dos hende enamor ta anhela di ta huntu konstantemente. Mi ke (ta dese) e kos ei. Mi ke (ta kere) ku bo ta loko. Un mucha sa tin kir. Un pidid di limosna ta kana na tur porta. Nos ta entrega un petishon na gobiernu. Despues di tantu pidimentu nos a kumpli ku su deseo. Priminti ta debe. Kumpli ku bo promesa.
Deseo
Anhel, dese E ke bira dentista Mara (mare) mi ta riku Pidi, petishon, pidimentu Suplik, prefer Konseha, avisa Prefera, preferensha Priminti, promesa
Obedesidu, disidldu Desishon, resolushon...”
|
|
2 |
 |
“...karga speransa di gana premio may. Ta den kabes bo tin e kos ei (ta un deseo ku no por logra). Awe mi kabes no ta pa muzik (mi no tin gana di tende muzik).
Tanten tin bida, tin speransa. No kenta Manchl su kabes ku un biaha pa Merka (no pone dese ku lokura). Odulio ta manera katibu kastig, shon rog (e mester traha sin sosiegu). No tin mas siegu ku esun ku n ke mira. Kurason kayente ta mata kaikai (sbpi pur ta sali slu). Es ku Dios ke: kontest riba Duelmi muchu bo pirde. Si un dams ta sinta aa largu den bentana, anhelando su prlnsipe azul yega, mester bise ku e barku di su prlnsipe no por nabega drenta te den su kaya i basha anker dilanti di su bentana.
Un hmber ankr, un muh gordo Kambia kol (di rbia o spantu)
Forma i kol
Lila, ps, hel, berde Kor kim, blou kla Marn, shinishi (gris)
Kol di salmou o di karni Sku blanku i sku larg Rond, firkant (kwadr) Hanchu, smal, diki, deleg Forma i tamao di un webu
Largura, anchura Altura, profundidat, hundu Un superfisie lizu o grof
Un buraku, un kueba...”
|
|
3 |
 |
“...Riba e prom djarason di kuaresma nos ta bai turna shinishi. Papel kim ta hende kas. Barika hel ta bachi pretu na Boneiru. Mundu ta rond; esun ku tariba aw, tabow maan. Largu manera kuaresma. Gordo manera porko. Chup manera infrou den tempi sekura. Dochl ta kik largu bai (konstantemente). Awor akl ml stoma ta deleg (mi tin hamber). Kaminda kabuya ta mas deleg, ei e ta kibra.
Esun ku sub altu, lo kai hundu. Mi ta kere bo palabra, pero si bo pone pretu riba blanku lo ta mih. Antes tabata kustumber di bisti na berde riba Dumingui rama. Ki tamao di flus i sapatu bo ta bisti? Hmber chikl ta un spiritu ku tamao dl un hende chlkl. Ta nifik anto ku ora polltlkonan ta papia di "hmber chikl, nan ta tradusiendo foi ulandes i papia bestialidat. Un mucha als ta un mucha fresku I sin manera.
Ni ku bela di kol no pora hae. Berd hereb (pinda hereb). Hende muh sa rushi (ruzji) kara. Un hende ku parse pinda di un pipita ta un hende kurpa chikl. Un glas yen o na mitar. Blousa (torta) un hende su wowo. Blanku...”
|
|
4 |
 |
“...porfin nos kaya, plenchi i hanchinan ta bai haa nan nomber original. Ke men ku aki poko dia nos ta spera di mira: Hanchi bientu, Seri Pitermai, Hanchi bao, Plan Mulina, Awasa, Seri Domi I Den Kob. Den e bario nobo di Brlfa (Brievengat), nan a duna honor na nos msiko i kompositornan.
Esun ku ke gobern bon, mester ta prepar i stud i; ademas e mester por mira dilanti. Demagogia di polltiko sinbergwensa ta ruina pa un pais. Kada kuater aa tin elekshon. Reinado di reina Victoria di Ingla-tera tabata largu. Den reino di Dios nos lo por gosa eternamente.
Nos Parlamento (Staten) tin bintiun miembro, Eilantrat tin 22. Union ta forsa. Outorisa un persona ta niflka dune e poder nesesario pa hasi algu. Si Manuel tin un bisikleta i e outorisa Carlos pa bai Punda ku e bisikleta, el a duna Carlos e poder pa uze. Meskos ku vruminga i maribomba, hende ta un ser sosial ku ta biba den grupo o komunldat.
E mih gobiernu ta esun ku ta sia nos gobern nos mes kurpa. Kada Isla tin su gezaghebber. Den kampaa pa elekshon...”
|
|
5 |
 |
“...na mondi e ta fleit na kas (mester adapta na sirkunstansha). Si bo bira stropi, muska ta komebu (si bo ta demasiado humilde, nan ta subi bo kabes). Dia totolika yu ta mas kontentu, su mama ta bula bai lague (despues di un legria grandi tristesa ta dal aden).
Skibi pie galia (skibi mahos). Tiin un flor ku yama kam i gai. Biba den kouchi di palomba (kas chikitu i pert). Te ainda tin hende ta kere ku muskita di laman (muska grandi) ta trese notisia. Un muh ku ta bula kaya manera dalakochi tin pia largu i flaku. Mainta trempan den tempi awa tin masha wimpiri (lembelembe). Ora un kinikini ta bula pasa, kunukerunan ta grita: Kiu, kiu.
Souchi ta un para pasahero. Na Kolombia tin hopi samuro ku ta kome bestia morto. Si un tata bisa ku su yunan ta manera samuro, ke men ku nan ta kome sin sobra nada. Antes den Parke Albertina, banda di Choloma, nan tabata kria abestrus.
Komehein no ta bora drenta muebel di mahbk. Barbult ta bula na lampi te ora e klma su ala (esun ku prufi tras di peliger lo haa su...”
|
|
6 |
 |
“...ku ta karga su nmber. Willem Kroon, Manuel Fraai i Miguel Suriel ta tres novelista di Korsou ku a skibi na papiamentu.
Un yu ku nase ku shete luna ta mash delikadu. Poko prom ku un muh duna lus, e ta kibra awa. Hende bobo ta kere ku un yu parf (nas) na saku ta mira spiritu. Djis despues ku un kriatura nase, ta krta su lombrishi. Partera ta e nomber moderno pa frumu. Nuebe luna largu un mama ta karga barika. Ehersisio despues di parto ta hasi mih efekto ku e paa di faha barika. Nan ta bisa ku un yu na lechi no ta haa ferkout. Si un mama sigui duna su yu lechi di pechu sin menstru, e ta kria yu limpi.
Kaminda ma nase ta kaminda mi lombrishi ta der. Lei no konose folester. Lke mester pa dera un hende ta e deklarashon di dokter ku el a muri. Santana tin muraya, pero esnan paden no por sali i esnan paf no ke drenta. Beth Haim ta e santana di hudiu tras di Isla. Santana di protestant ta kerkf i misa di protestant ta kerki.
Dochi a yega te na boki buraku, bolbe biba. Si bo tin moda, bo ta laga...”
|
|
7 |
 |
“...kaya). No laga morto na santana, bin yora na kas (hasi kada kos na su tempu i lug apropia).
Ken a muri? (Ta kiko a sosod?) Bo sa, bo ta biba largu. Awor ei nos ta menta bo nbmber i atabu a blo riba nos. Morto di muzik (entiero di un militar). Ma muh, laga morto su nanishi kai prom bo kumins ku bo lokura. E tata a muri, laga su yunan bon par.
Dia di San Nikolas muchanan ta haa huguete. Na Portoriku nan ta haa regalo riba fiesta di Tres Rei. Si no tin basta bientu, mester yp un fli. Un fli di markoni ta subi sin rabu. Den wega di trm sa saka mia. Un fli por tira mulina o tapatapa. Un fli ta hasi matamora sigun bo snuk e lia i lague marka dos o bandi otro. Den wega di ninichi tin meta i rndu. Bogn (bagn) ta un ninichi grandi di heru.
Mucha muh sa hila, hunga pele o bula kabuya. Pa hopi hende wega dl domin ta un pasatempu ku nan ta diberti kune ora largu. Duna un hende pieda, bai dam ta nifik: duna un hende un luf, pa despues bo gane. Wega di dou generalmente ta wegui plaka ku sa kaba na brin-gamentu...”
|
|
8 |
 |
“...pala-brua, ratn i djaka ta aparese. Nos ta kere ku ratn di anochi ta gusta skuridat, pero bon mir nan no ta bestia di anochi. Nan ora di sali generalmente ta ora bira sukuritu, i hopi di nan ta bolbe bai drumi mei anochi.
Antes den Klip nan tabata "kore ficho, kargando karbonstein na ma-kutu, pa bai basha den bapor. Pa kada biaha ku nan hasi, nan tabata haa un ficho, pa bai kobra kune despues. Bichi di kandela ta produsi un lus dbil sigun e move su alanan. Un ladronchi ta un lus elktriko ku un waya largu pa bo kana bai leu kune.
Un kustumber di prom ay tabata gloriamenti kurpa asina sende lampi di korozin anochi. Un kara di luna ta un kara di laba ku dos man. Ma dal mi kabes duru te mira strea. Ma rabia te mi wowo a bira skur. Un persona ku wowo kla no ta bou di influensha di bibida sterki. Si bo no paga lus na tempu, nan ta korte (deskomunik e koriente). Den e kas tabatin un lus manera di bilorio. Si un fius bula, mester pone un otro na su lug, pasobra drechamentu di fius kim ku papel di plata...”
|
|
9 |
 |
“...pishi na wowo (yora) pa koi loko. Awi wowo (lgrima). Drama lgrima. Yora sanger (mash duru). Yora malai (keha enormemente). Hari te pishi karson, hari te yora, hari te lorabou. Mi no ta kon-fiasu hari falsu. Hari chik-chik. Yora awa kuater-kuater.
Esun ku no yora, no ta mama (bisa loke bo ke, pa hende sa). Mih un yu yora ku su mama yar. Makaku su wowo ta hundu, e ta yora trempan (mira difikultat di antemano i turna medida na tempu). Sigui asina ei; awor lo bo yora (lo duelbu). Yorad no sa yora largu (tristesa no ta pa semper).
Mirando un pellkula di Cantinflas e pbliko sa basha na griti harimen-tu. Bo ke ku bo ta mash grasioso, pero bo mester kishikimi pa mi hari. Alegria di shon ta tristesa di kri (alegra di un ta tristesa di otro). Alma na pena, kurpa na pena. Un sonrisa por hasi milager. Un bon bended mester sa sonre ku su wowo tambe. Mi ke ku Mani ta poko alegre (kontentu); el a dal un par di beter. Mara su kara ta ser manera un bom.
Un hari di hanchi Punda (mahos, duru i barata). No...”
|
|
10 |
 |
“...haa un bon raport, bo por kanta kokoyoko. Un persona den su hehbe (kontentsimo). Loko di kontentu (mash kontentu). Chebu a pasa mash trafat den su bida; pesei su kara ta hal asina.
Felis konenchi (mash felis). Alegra no sa dura na kas di pober. Esta ferdrit (mahos) ba keda den e shimis ei. Den kampaa pa elekshon tur polltiko ta kana saka djente. Djis un momentu tabatin un swenk di sonrisa den su kara. Un dia nan a bisa un tersio ku semper ta kana ku frenta ser: Sigui kana ku frenta ser; a la largu nan ta kapas di kere ku bo ta un filsofo.
Un bon tirad (kontad) di chiste (chasko) por buta hende hari te tee barika. Laga di ta (hasi) chansa; e asuntu aki ta serio. Jerry Lewis ta un artista kmiko. Komo nos pueblo ta gusta hari (kisas bulando pipa pa realidat i tristesa den bida), semper komedia tabatin mas ksito ku tragedia.
For di chikitu mester sia tur mucha kon ta krusa kaya, pasobra awendia ta hopi burduga ku permit ta kore outo. Na Korsou nos tin ku kore na man drechi. Kaminda sa tin hopi...”
|
|
11 |
 |
“...ta kai). Bos ta ronka. Welek ta krta. Ta krta un friu di grita. Ora tin bientu di abou, strom ta hala pariba. Pasa den skual (difikultat). Esun ku drumi den serena por haa romatisma. A kai un pali awa. Ma hafa un sote awa.
Awa ta traha (tin nubia skur, por spera awaseru). Tempi aa ta tempu
Tempu, wer
Tempi awa o di sekura Friu, kalor, sofok (benout) Blenti ost, bienti di abou Bos ku welek, yobida Orkan, skual, mal tempu Awaseru, serena Temperatura, termometer
Awa ku broma n sa yobe Awa a bai largu A sinta (para) un sekura Wer ta ser Luna ta karg Awaseru ta pinta Solo di guma
28...”
|
|
12 |
 |
“...Si tin un slrkulo grandi rond di luna, nos ta bisa ku luna ta karg, loke ta nifik ku por spera awaseru. Un mucha lih manera welek (rpido). Tabata djis un huma di awa pa baha stf. Kore guil (pasa den mal tempu).
Si shelu pinta kor atardi, kasi sigur no tin awaseru su manis. Bienti awa ta e bientu fresku ku tin djis prom ku awa kai. Den su poesia Ata nubia Joseph Sickman Corsen a deskribi e nubianan karg di awa, ku ta priminti awaseru, pero ku ta bai basha nan rikesa pa pisk den laman. Awa a bai largu: keda sin kai durante hopi tempu.
Awa di atardi no sa muha kabritu (prudensia ta evita problema o des-grasia). Awi yobe ta mas dushi ku awi pos. Bienti kuaresma o bientu di seka maishi ta bientu fuerte den luna di mart. Solo fuerte sin bientu ta solo di guma.
Kue solo: sinta den solo pa kenta kurpa. Mainta trempan o atardi ta hasi fresku. Dochi ta foi friu (e no tin preokupashon mas, pasobra e tin su sn ward). Paa muh ku no haa solo ta kria dewer. Nos bienti ost konstante ta duna alivio kontra...”
|
|
13 |
 |
“... Spierta mardug grandi.
Esun ku no lanta na tempu, a perde arlba (perde San Guan). Laga di ta soa ignt i enfrent realidat di bida. Nan ta pretende ku mester tee dede di pia di un persona ku ta papia den soo, pa e sigui papia tur su sekreto. Za mahbk: ronka duru. Kuantu be nos a tende un hende bisa ku henter anochi e no a sera wowo, ma ta impusibel pa keda lant riba kama durante ocho ora o mas. Morto na soo (soo profundo).
Un madoho (sleim) di soo ta djis un krenchi soo. Si bo kore un kaminda largu den outo, mientras un bientu fresku ta supla, bo ta maria i pega soo. Drumi saka soo despues di un fiesta ku a kaba te den mardug. Drumi te ole stinki: drumi di mas. Mainta nos ta laba kara, sp'ula boka, skeiru djente, dal un bao. Ya no ta seka ku klechi mas, pero ku serbeti mondongo. Por drumi bokabou, pechariba, di banda o sambchi.
Hanchi Bao ta e nomber papiamentu di Kuiperstraat. Un bao di pa-lomba bo ta haa seka un hasid di bra. Barbero ta uza nabaha; nos ta uza blet o un aparato elktriko...”
|
|
14 |
 |
“...bo por kome mas ku loke bo stoma por wanta).
Ma muh, bo no por jaga nanishi di morto kai prom? (bo no por laga poko tempu pasa.^tm'?). Bru, bo nanishi ta kore sanger (bo kil di karson, bo pakus, ta abr). Nanishi di fornu (hanchu), nanishi di bar-bult (plat i hanchu), nanishi di tampa (parse e fruta tampa), nanishi klabu (skerpi/par). Ba perd, ba keda nanishi largu. No krta bo nanishi, daa bo kara (no hasi algu ku ta resultabu malu).
Un mucha orea duru ta un ku no ke tendereta*desobedesidu. Awor ku kos a pasabu, bo ke ranka bo orea (awor bo tin duele di loke ba hasi). Ma sinti mi orea fleit, nan ta papia riba mi. Kabritu orea largu (kabritu shimaron) no tin orea mark.
Un hende ku boka sushi sa papia palabra malu i rudo. Un hende bieu ku boka chumb (sin djente) (boka bat). Dunami dos plaka di boka (dunami chens di papia). Hasi algu pa tapa un hende su boka. E kuminda ta ole dushi, buta mi boka kore awa. Manchi su boka ta duru (e no ke admit). Martins a kana bai, lagami ku palabra na boka...”
|
|
15 |
 |
“...a dal e mata ku un baranki pieda riba un dia ku el a bira dema-siadu pomperu. Don Perer, kada un ku su fishi (kada ken hasi loke ta su kapasidat). Chlnina-kome-kjbida: un malagradisidu ku a lubida tur fabor ku nan a hasi.
Ei den tabata blo bashl, ni un pushi, ni Sanchi ni Pedro. Wansitu a sub mesa (kos ta malu, no tin nadi kome). Hera Michi, kue Mm: faya den un kaso, logra den otro. Foi ora ma manda e /nucha bai hasi un rospondi pami, e no a bolbe mas. Parse ku el a bai un biaha di Zjil (bai largu).
Mi kompader Otilio ta un Wan di shete fishi (1. e sa dl tur un poko, 2. el a frakasa den tur). Si bo ke gana plaka den nogoshi, bo no mester kumpra Jan bende Jan (kumpra i bende un artkulo na e mesun preis, sin ganashi). Dos hende ku semper ta kana huntu nan sa yama achi ku Buena (tambe N&nn ku Rkntn).
Ton Platon ta hunga su wega, kada un ta hunga di nan (kada hende
Nomber den ekspreshon
Wan Saya, Viats Don Perer, Chinina Ni Sanchi ni Pedro
Buchi Wan, Jan achi ku Buena
Wansitu a subi mesa Hera...”
|
|
16 |
 |
“...baf i hasi bo stoma malu. Bebementu di hopi awa ta evita pieda na nir. Airu fresku di laman i di kunuku ta bon pa pulmn. Kurpa wadjo (sin grasia).
E mucha a krese; su paanan a bira chikitu pe. Flanel, karsonsiyo, saya i blumer ta paa di abou. Na kuminsamentu di desember hopi hbmber ta kumpra nan flus di -Easku. Kon ta ku bo?-Ai, wanta riba turu di mangu'i zJTTet. Ora un ybnkuman ta bal Tiesta e sa pone un topi dl flor na su lapt. Ya Felipitu a baha karson kaba (el a krese i e ta bisti karson largu). Kamisa ta mas yeg ku saya.
Tin paa fur i hende fur. E ltimo ta e animal bestia ku a bai Haiti i
Bistimentu
Paa, flus, Ijistl, shimis Zjilt, kbl, lapt Karsonsiyo, blumer Kamisa, karson, faha, furu Dashi, yapon, pidjama Lensu di kabes, konoskt Shal, bachi di korta puya Yu-be-londri, gyel Solapa, manga
Saya, blusa, brasier
Mea, liga, sombra
Bisti manera un konden
Kue midf, pas shimis o flus
Hoga un hende
Kastol ku rok
Freskot, peluka
Bon peg, saku di oloshi
Sneiru, kosed
43...”
|
|
17 |
 |
“...e lenga di p; pa mi ta bai kas, bo ta bisa na galein mipi tapa baipa kaspa. Gueni, deriv di e palabra ingles Guinea, ta e idioma ku antes katibunan ku a kaba di yega tabata papia. Hende ku lenga peg no por pronunsi bon.
Hende ku lenga sushi ta esun ku ta uza palabra mahos. Un lengalargu ta un persona ku su boka no por para ketu; e ta papia tur loke e tende. Latin i Griego antiguo ta dos lenga morto. Jargon ta e vokabulario tlpiko di un fishi. Slang ta palabra nobo ku generalmente no tin bida largu. Baki i pitu ta slang.
Argot (germanla) ta lenga di ladrn. Esnan ku no ta pertenese na e grupo di ladrn no por kompronde nada di nan argot. Un definishon di patu ta: Un dialekto ku gradualmente e klase inferior ta bai pa-piando menos puiu. Pero sa sosode ku deseo romntiko, orguyo di nashonalismo i regionalismo ta forsa pa preserva algu di loke tabata bon den pasado.
Ta difisil pa hala un lia entre dialekto i patu; meskos tambe entre dialekto ku idioma. Haussa, Ewe i Suahili ta lingua franca na...”
|
|
18 |
 |
“...bar).
Yanshi no ke dunami un blo (un luf, un chns).
Ta blo si bo kaba bo trabou trempan (solamente).
Weis a blo riba mi (reis di golpi, di ripiente).
E mucha ta kana blo sun (kompletamente).
Bo ta blo papia pantomina (konstantemente).
Djis
Djis akl Manuel ta yega (pronto).
Te djis (akl). (te pronto).
Ta djis un krenchi loko e ta (mash nada).-Djis mira e asuntu akl pa mi (rpidamente).
Ata, at
Ata! (ku aksent riba e prom silaba): Turna! (entregando algu).
Ata! (tur dos vokal ta zona un poko mas largu ku esun ariba: ekspreshon di sorpresa o sustu.
At: 1. Ata el a yega, ata e kos.
2. Ekspreshon di desepshon, asombro, sorpresa o admirashon. Tambe sa uza ata pa ekpresa sorpresa.
Drechi, derecho, derechitu
No buska mi drechi (no buska pa sa mi asuntu).
Drechi! (Ba buska, ba haa. Drechi!)
Un obrero mester konose su derecho, pero su deber tambe.
Sixto a kana derechitu bai kas (un lia bat).
Lomba, lombe
No subi mi lomba (no bentafalta riba mi, no abuza dl mi).
Biba tras di lombi Dios (den kul di mundu...”
|
|
19 |
 |
“...su pianan no tin forsa.
Bo ta tira tfek ora bo ta kana bai bini siertu kaminda i ku siertu intenshon.
Talanz ta tarda pa hasi algu pa motibu di flohera o deb na indesi-shon.
Si un mucha ta bula bai bini alegremente e ta belenki.
Esun ku ta bula balia sin por sinta ketu ta manera un keke. (pa hende ku no por sinta ketu nan sa bisa tambe ku e tin wangui).
Wiri, wiriwiri, wiki, kiriwichi, werki, filingrana
Wiri:
1. instrument di metal pa kompa (por traha wiri tambe ku kaska di un sorto di kalbas largu no esun di kome ).
2. sobr dl diferente sorto di bibida strki for di varios bter ku e shaperu ta basha huntu den un bter i bende despues pa hala kurpa.
Wiriwiri ta pan garn (wiriwlri pan).
Filingrana:
Kibra por ehmpel un glas na filingrana (na hopi pida chikl). Nos por bisa tambe kibra na wrki.
Un sneiru ta hala wiki ora e ta hala tur e hilunan di un pida tela. Kiriwichi:
1. Hende sa saka kiriwichi (sobr di kuminda) foi meimei di nan djentenan.
2. Si un hende porko no limpia su atras drechi ora...”
|
|
20 |
 |
“...Buchi Wan di shete fishi (esun ku sa di tur un poko o esun ku a faya den tur).
Tur su shete sinti ta riba mi (e ta vigilami ku mash atenshon).
Un yu di shete luna (1. un kriatura ku a nase ku shete luna, 2. un hende kurpa chikl i flakltu).
Nan a formami un shete por ocho (buskami kestion).
Hinka shete pia bou di tera (ekspreshon di un mama ora su kriatura-nan ta pidi kuminda konstantemente).
Ta e mes ocho ri ta un pataka (tili komo tala, ta e mesun kos).
Dobla warda pa ocho da (warda bo istorio largu o inkreibel, pa konte na un ocho dia, pasobra ei tin hopi tempu.
Sinnimo i antnimo
Un sinnimo ta un palabra ku tin mas o menos o kasi e mesun nifi-kashon ku un otro palabra. Pero un antnimo ta net kontrario di un otro palabra.
Uzando sinnimo un estilo ta haa fleksibilidat i variashon. No tin nada mas laf i montono ku tende un persona ripiti e mesun palabra konstantemente.
Un bon estilo no tin nikamente su distinshon pa medio di sinnimo, ma tambe pa medio di antnimo. Pero semper mester paga bon...”
|
|