Your search within this document for 'suku' resulted in five matching pages.
1

“...Dochi a yega te na boki buraku, bolbe biba. Si bo tin moda, bo ta laga lanta un kfeldu di n, dos o kuater boka. Yu di mas chiki ta mata mama. Mester p un yu ora e nase. Papel di bieu ta un ekstrakto foi registro di nasementu. E ekspreshon Shete serbt, un tafia ta uza pa e muh ku a haa yu ku diferente hmber. Manera su mama a pari (blo sunu). Si bo n tin mama, lo bo mama wela (bo mester adapta na sirkunstansha). Un burach den shap di ku su amigu: Bru, bebe rm, pasobra aworo den shelu ta blo lechi ku suku so nan ta dunabu; i si bo resulta den fiernu, bo n ta haa ni un pingue awa pa freska bo korokoro. Dia di tur difuntu hopi hende ta bishit santana. Bida eterna. Traha testament. Di kuna pa tumba. Weseis na Santa Rosa tabata mash konosi. Un animador na televlshon a yega di bisa: Mi ta gana mi bida ku sod di mi lenga. E kuminda dushi akl ta lanta morto foi santana. Gachi ta traha pa bibu ku morto, pe bini kla. Spi di mondongo ta Djo su bida largu. Bida i morto Kaminda mi lombrishi ta der Nase i muri...”
2

“...ekspreshon ku hende muh sa uza). Vruminga n sa mua maishi, ma su wela ta bende haria (mi ta haa e kaso mash sospechoso!) Manchi parse muska morto (e ta un sokete sin bro ni energia). Chebu ta manera skarpion dek (e tin mal beis, mal humor). Estela no ta laga ni muska bula (e ta masha eksakto, e ta piki pieu). Lo mi n ke ta un pruga den Yandi su karson (lo mi n ke ta na su lug). Pieu di bo kabes ta morde mas duru (bo mes hendenan o famia ta molostiabu mas ku otro). Vruminga no sa muri bou di bar! di suku (si bo ta has! algu pa bo plaser, ningn esfuerso no ta di mas). Bo parse hende ku a mata spenikbk; kada be bo ta laga kos kai. E muchanan aki parse praga (nan ta kousami hopi inkomodidat). Bo kabes no ta pa pieu so kome (uza bo sinti). Mi no tin sanger di kakalaka (mi tin sintimentu). 40...”
3

“...oper pa sake. E mucha a dal su kabes, bai fe dje (bai leu). Aki nos sa frega pik di maribomba ku tres sorto di yerba. Kentura hopi altu sa pone un hende eilu i perd konosementu. Un bon jntermeratin pasenshi di santu. Un dokter a yega di bisa ku siensia di medisjn ta e arte di rei kiko falta un pashent. Un hasid di brua semper ta di mala fe, mientras un kurioso hopi be tin intenshon sinsero pa kura un persona, un kurioso sa uza diferente Enffermedat Dol di kabes, atake Kai djimpi, kentura Sarampi, suku (diabetis), preshon Bashamentu, korensha, mali barika Benusteipi, wowo blous Boke stoma, kabuya di kurason Kimamentu di stoma Ral, biramenti kabes Kayente di kurpa, sende-paga (bruera loko), kolibrl Mali luna, shuata Bebe prugashi, bai di kurpa (bai af) Hala kurpa ku wiri Saka (gumit), kalafriu Pasa klest, tosa te pega den. Infekshon, herida, sla Bolnbonchi, pus Peshi, blufein, postema Rasku, kalmb, ueru Mali pechu, bruera Kachete, stoma sushi Dokter, dentista Hasid di brua, kurioso Ser di kurpa...”
4

“...un hende ku ta buta un akshon frakasa pa motlbu di su presensia. Tambe nan sa uza mapro pa indika ku un arttkulo no ta sirbi, ku e ta porkeria. Pelchi, pulchi, pildora Hopi remedi ta trah na forma di pildora, na diferente tamao i kol. Un pulchi ta un remed na puiru, lor na un manera espesial den un envelp chikl. Bo tin ku guli (traga) bo pelphi (bo mester pasa den e situashon des-agradabel, bo mester asepta e sirkunstansha amargo). Punto, punta, pui Nos ta saka un potlot su punta, pa skibi kun. Suku kushin ta kue punta na momentu ku e ta kumins bira duru, pa por traha dushi o kakia kun. Riba fiesta di risibimentu tin hopi hende sa kana piki punta (kana pasa na kada kas ku tin fiesta pa bebe i kome). Un persona na su punto ta un hende mash eksakto. Seis or en punto (eksaktamente seis or). Por pui un hende ku algu ku tin punta skerpi, i ku palabra tambe. Rshi, rbusak, kaska rok, duna un soy, zundra, rous Rous: krta un hende su kurpa ku palabra, rosponde na un manera antiptlko i brutu. Rshl:...”
5

“...Tabatin por bira tatin 4. Sinalefa (dos vokal ta dirti den otro) ta: reunion den un solo silaba di e ltimo vokal di un palabra i e prom vokal dje siguiente. Den e siguiente ehempelnan di kontrakshon nos mester mantene tantu pusibel e forma kulto, ke men: kaski palu (kaska di) kokoli funchi (kokolo di) Pero banda di e forma kulto nos por tende tambe mash hopi be kontrakshon di e siguiente maneronan: ai e: Kaske palu (kaska di) 0i e: Kokole funchi (kokolo di) ei i: dedi pia (dede di) ui i: suki dou (suku di) 1i i: Ninichi Kalitu (ninichi di) au o: Estun kaso tristu (esta un) (eston). Ora e aksent ta riba e ltimo silaba nos ta skibi: Rask i sumpia (rask di) Dol i djente (dol di) Sinti i hende (sinti di) 64...”