Your search within this document for 'sintimentu' OR 'seksual' resulted in four matching pages.

You can restrict your results by searching for sintimentu AND seksual.
1

“...kachete. Responsabilidat a keda riba bo lomba. E mucha muh ta kana kibra hep. Hopi hende sa planta mata den kustfa di nan kas. Mi amigu ta bibatrai lombi Dios (masha leu, den chokamata, den kul di mundu). Ba pika mi karni ku bo palabra di abuzu. Bon kabes: por sia bon Bon kurason: bon hende Mal kabes: tin mal sueltu Kurason di pieda: sin heful Kabes duru: no por sia bon Kurason chikl: masha sensibel Kabes bon: bon na tinu Kurason moli: bon di mas Kabes di pali maishi (vra-vra) Kurason duru: sin sintimentu Bo tin pechu! (kurashi) Perta pia (lanta pia), manka pia (kumins kana mas pokopoko. Calisto sa gusta hinka dede (abuza). Mester dal Djan su kokoti man ku mukel, pe slk algu. Wowi angua. Boki pos. Un man di bakoba. Lombi stul. Garganti boter. Pie barba. Kabes di sam. Djenti kach. Orea di knchi. Nanishi di fli. Barba di yonkuman. Sanki boto. Lombrishi di patia. Lus i sombra Sali na kla, keda skondl Skur, suk, skuridat Kiara un lia o un asuntu Skur manera den bariki baka Pone klaridat den un kaso...”
2

“...trabou) bo ta dunami! Pober Dochi ta manera katibu kastig, shon rog (hardi bai e tin ku suplik humildemente pa logra algu). Anchu pabo, smal pami ta lei dl trktu (midimentu ku dos midl). Lei torto (inhustisia). Si un tistigu hura falsu, e ta haa kastigu. Hotel Mirashelu ta na Kur Sp. Proseso di krimen seksual sa ta ku porta ser. Manuel no tin lei ku nos (e no ta gusta nos). Si un tata hura su yu, ke men ku e ta menas'e ku kastigu. Un Henri-n-ke-bai-profos ta un popchi di palu o metal; su man i.pia ta los, di moda ku por move nan ku un pida lia ku tin peg na nan. Profos tabata prizon militar. Leonita ta hura Dios ku e no a komete ningn delitu (pretende fuertemente). Hopi be un hues o un abogado tin ku konsulta e desishon di Tribunal Supremo tokante un detaye di le. Un hues ta keda nombr pa henter su bida, sin tin mester di duna kuenta na ningn hende. Si bo haa ku un persona a ofendebu, bo por demande. Tin delitu ku por ta trat nikamente despues di un akusashon. Tin derecho sivil i derecho...”
3

“...Mi no tin sanger di kakalaka (mi tin sintimentu). Un persona ku sanger na wowo (un hende ku por komete un krimen ora e rabia o kunsumi). Kurason kayente ta mata kaikai (sopi pur ta sali salu). El a spanta; su kurason a dal te den su boka. Un hende ku higra (ku hopi brio). Djos a pasa su kas dos man di frf (el a frf e dos be). Den un dje mannan akl bo ta dal bo dede (den un di e biahanan akl bo ta kibuka o frakasa). Laga un kos bai pa man (neglish). Mi konose e lug ei manera mi planti man (masha bon). Nan a kore te keda lenga af (morto kans). Mi tabatin e palabra na mi punti lenga. Buska un hende su lenga (su boka) (trata na buta un hende papia). Porfin e kriatura su lenga a los (el a kumins papia). Hinka dede (abuza). Sanki patu. Bariki lodo. Sintura di mamundng (di maribomba). Lombrishi di patia (un lombrishi mal krt i mal kuid ku a krese bira un bola). Wan Saya tabata un mucha hbmber mash ferfelu ku tabata kana tenta i molosti tur hende. Esei a kousa su morto, pasobra den Klip nan a dal...”
4

“...eksakto, e ta piki pieu). Lo mi n ke ta un pruga den Yandi su karson (lo mi n ke ta na su lug). Pieu di bo kabes ta morde mas duru (bo mes hendenan o famia ta molostiabu mas ku otro). Vruminga no sa muri bou di bar! di suku (si bo ta has! algu pa bo plaser, ningn esfuerso no ta di mas). Bo parse hende ku a mata spenikbk; kada be bo ta laga kos kai. E muchanan aki parse praga (nan ta kousami hopi inkomodidat). Bo kabes no ta pa pieu so kome (uza bo sinti). Mi no tin sanger di kakalaka (mi tin sintimentu). 40...”