1 |
 |
“...nan. Un hende por ta defektuoso o mankaron. Ki diferensha tin entre fula puls i fula pols?
Plancha i djente falsu. Na 1885 arkelogonan a deskubri karpachi dl un hende ku tabata pertenese na sivilisashon etrusko (mas o menos 500 aa prom ku Kristu) ku un set di djente di bestia bon peg den su kachete.
Responsabilidat a keda riba bo lomba. E mucha muh ta kana kibra hep. Hopi hende sa planta mata den kustfa di nan kas. Mi amigu ta bibatrai lombi Dios (masha leu, den chokamata, den kul di mundu). Ba pika mi karni ku bo palabra di abuzu.
Bon kabes: por sia bon Bon kurason: bon hende
Mal kabes: tin mal sueltu Kurason di pieda: sin heful
Kabes duru: no por sia bon Kurason chikl: masha sensibel
Kabes bon: bon na tinu Kurason moli: bon di mas
Kabes di pali maishi (vra-vra) Kurason duru: sin sintimentu
Bo tin pechu! (kurashi) Perta pia (lanta pia), manka pia (kumins kana
mas pokopoko. Calisto sa gusta hinka dede (abuza). Mester dal Djan su kokoti man ku mukel, pe slk algu.
Wowi angua. Boki pos. Un man...”
|
|
2 |
 |
“...di awa ta mash interesante. Deskubri un eror.
Den un di su novelanan Joseph Conrad ta menshona e nesesidat dominante di kada nabegante: mira. Si bo por mira, bo por nabega. Maneha un barku den neblina ta traha riba nervio di un kaptan. Pero awendia radar ta mira den skuridat, Loke un hende parse nos ta yama su apariensia, pero no komete e eror di huzga un persona sigun su apariensia. Ku un mikroskop nos por mira loke nos wowo so no por. Haslbu surdu pa bo biba riba mundu.
Asina un djente kumins pika, mester laga dentista dreche. Un dentista ta mata e karni prom ku e ranka e djente. Si bo ta boka bat (chumb) (sin djente), bo por laga traha un plancha.
Un bishlta di dokter ta un bishta kortiku. Despues ku dokter duna un resfet, ta bai traha e remed na botika. Awendia bo mester sintibu (bo mester tin plaka) pa bo drumi den hospital. Biramenti kabes, ral i mariamentu ta masha laf. Si bo tin pieda na nir, bo mester oper pa sake. E mucha a dal su kabes, bai fe dje (bai leu). Aki nos sa frega pik...”
|
|