1 |
 |
“...tabata simplemente tienda. Djei nan a para bira toko. Algu paresido ta e pakus ku ta un boutique. Paga tinu ku kasi tur pakus tin nomber na spa. Esei no ta nikamente un herensia dje tempu ku idioma spa tabata manda na Korsou, pero awendia pa fasilita esnan di bla spa den nos besindario ku ta bin kumpra merkansia. Tin mash hopi pakus kaminda e artkulo di mas karu ta un sonrisa.
NI patu ni rlu (e no ta duna kontest sikiera). Un piskad ta warda su kosnan den sukuchi patras den boto. Notisia (nobo) dl kanoa ta notisia bieu. Pieda muh ta un pieda di laman ku ta drif riba awa. Pasa (salta) bui: sail for di haf. Ora no tin bientu e nabegantenan den barki bela ta fleit bientu pe lanta atrobe. Mester tira garn pa kue pisk.
SI laman seka, bergwensa ta pa Dios (ekspreshon pa bisa ku un hende no mester laga su famia na kaya, sino bergwensa ta pa e persona mes). Karpitan na boki frti, gutu ku kleinfeshi na Polchi abou (mas grandi, mas derecho). No hura kaiman prom ku bo salta riu (no grita prom ku bo...”
|
|
2 |
 |
“...No te mes kantika ku trupial ta fleit na mondi e ta fleit na kas (mester adapta na sirkunstansha). Si bo bira stropi, muska ta komebu (si bo ta demasiado humilde, nan ta subi bo kabes). Dia totolika yu ta mas kontentu, su mama ta bula bai lague (despues di un legria grandi tristesa ta dal aden).
Skibi pie galia (skibi mahos). Tiin un flor ku yama kam i gai. Biba den kouchi di palomba (kas chikitu i pert). Te ainda tin hende ta kere ku muskita di laman (muska grandi) ta trese notisia. Un muh ku ta bula kaya manera dalakochi tin pia largu i flaku. Mainta trempan den tempi awa tin masha wimpiri (lembelembe). Ora un kinikini ta bula pasa, kunukerunan ta grita: Kiu, kiu.
Souchi ta un para pasahero. Na Kolombia tin hopi samuro ku ta kome bestia morto. Si un tata bisa ku su yunan ta manera samuro, ke men ku nan ta kome sin sobra nada. Antes den Parke Albertina, banda di Choloma, nan tabata kria abestrus.
Komehein no ta bora drenta muebel di mahbk. Barbult ta bula na lampi te ora e klma su ala...”
|
|
3 |
 |
“...kayente, pa baha kentura.
Freud ta bisa den su buki tokante soo (Interpretashon di soo), ku e deseonan no kumpli i suprim den un hende su inkonsiente ta haa siertu satisfakshon den un soo. Tera ta awa di galia i serbt di kach. Muha un hende papa: Gae. Den un kas moderno generalmente tin un bidet banda dje pchi W.C. Hende bieu ta gusta nan wea di respet bou di kama. No laga solo salibu na kama, sino nan ta kapas di bisa ku solo a sali Djan na Montaa.
Korant i revista
Diario, semanario, mensual Notisia lokal i di af
Un revista ilustr Pone aviso, hasi propaganda
30...”
|
|
4 |
 |
“...eksakto Karikatura polltiko
Titulo di un artkulo
Notisia di kasamentu, nasementu
i morto
Komentario, polmika Krltlka literario Notisia di polis
Subskripshon, abon na un korant
Un korant sin editorial ta duna prueba ku su redaktor no tin kapasidat di formul un opinion o duna komentario sano tokante un kaso o t-piko. Amigoe di Curacao ta un diario ku a kumins komo semanario na 1884. Un remitido mester ta kompakto, al kaso i kompa di prueba, pero si e remitente ta skibi bai gol, yena mundu ku palabra, sin bisa nada, e ta blbl. Na imprenta di Skerpn hopi hende a laga drtik nan obra. Su manuskrito ta na imprenta. Sin libertat di prensa un pais no por yama su mes demokrtiko. E artista a haa un bon prensa (komentario o krltika). Pa duna un relato eksakto un periodista mester observa, puntra i buska detaye.
Oscar (Papachi) van Kampen tabata karikaturista, editor i redaktor di Lorito. Lesamenti korant ta til i nesesario, pa keda na altura di notisia lokal i di af. Komersiantenan ta hasi propaganda...”
|
|
5 |
 |
“...ku no move no ta produsi). Nan no ke dunami un luf (chns, blo). Skual ta lanta (mal tempu, orkan ta lanta). Un persona ku a perd strea di nbrt a bira chocho o kns.
Barku chikl, bodega hundu (e ta kurpa chik, pero e tin kapasidat grandi). Dos kaptan n por manda un barku. Un muh manera un brik (fuerte, ankr). Tira tek (kana bai bini ku siertu intenshon). Notisia (nobo) di kanoa ta notisia bieu. Kore den stef (biba riba otro hende su kustia). Bo no por para den dek ku nan (nan ta surpasabu, kontra nan bo n por hasi nada).
Un barku ta hasi awa ora e ta yena ku awa pasobra e tin un buraku. Kore guil (pasa den mal tempu, pasa den skual). Bai laman (bai na-bega).
------------------------
Sinnimo, homnimo, antnimo
Blo
Blo bashl (plan bar).
Yanshi no ke dunami un blo (un luf, un chns).
Ta blo si bo kaba bo trabou trempan (solamente).
Weis a blo riba mi (reis di golpi, di ripiente).
E mucha ta kana blo sun (kompletamente).
Bo ta blo papia pantomina (konstantemente).
Djis
Djis akl Manuel ta yega (pronto)...”
|
|
6 |
 |
“...Ata nan ta mama bo gai (tumabo hasi sokete).
Si bo a uza bo sintf, anto ta otro gai lo a kanta (anto e resultado lo
tabata diferente).
Manuel ta gai di mardug (e ta lanta mash trempan).
Pa bo tira un skopt, bo mester hala su gai.
Dia
Ladrn a hrta didia kla.
Kiko dia ta bisa? (ki notisia tin?)
Riba un bon dia lo sali na kla ku bo tabatin rason (riba un dia den
futuro).
Mani por kana yega un dia pa otro (por spere tur dia).
Warda numa, mi dia tei (mi dia di bon o di bengansa tambe lo yega).
Dia ta bai kai (ta birando lat).
Rabia, djigel, bedm, hostin
Ta rabia bo tin, pasobra bo n por mira ku mi ta den bon.
Mih rabia ku duele (mih bo tin rabia riba mi ku bo tin duele di mi).
Reis manera djindja (rabia i kunsumi te kasi rementa).
Bira djigel (rabia, bira bedm, hostin).
Bo sanger ta herebe ora bo kunsumi.
Un hende ku sanger na wowo ta esun ku ta kapas di hasi ki ku ta ora e rabia.
Kalitu por a bebe su sanger pa awa (e por rementa di rabia).
Ora bo ta balente rabi, por bisa ku ba bira hodidu...”
|
|
7 |
 |
“...9. Nos ta agrega un leter:
Mi ta bai kun (ku e)
Ki mi tin kunes (ku es)
E ta di dje (di e)
El a bisami (e a)
10. Pagatinu!
Mi n ta bai (aki o so a kai af di no).
Ayera mi n kome (mi no a) (den e kaso aki o i a a kai af.
11. Ele
Si tin dos komplemento (direkto ku indirekto) nos por uza ele (aki l ta DRENTA ENTRE DOS E PA FLUIDES(.
Ma bisa Djo e notisia (Djo ta n, notisia ta e otro kompletamen-to). Ke men ku aki nos por uza: Ma bisele.
Pero no por uza Ma mirele. (aki tin un komplemento so. Ken men ku mester bisa Ma mire.
Nota: Den kaso di poesia naturalmente e poeta tin su lisensia poti-ko pa uza ele, pa mantene ritmo. Komo regla sinembargo ta bon si nos uza ele nikamente den kaso ku tin dos komplemento.
12. Den pronunsiashon di aki ta zona djaki
d¡ awe ta zona djawe
di aden ta zona djaden.
66...”
|
|