Your search within this document for 'kopia' resulted in two matching pages.
1

“...kuenta i tambe kon mester deskribi kada per-sonahe. Henry Habibe i Frederico Oduber ta dos poeta rubianu. Nos literatura a keda ekspres den tres idioma: papiamentu, spa i ulandes. Un protagonista ta e persona ku tin e papel prinsipal den un istoria. A sosod varios be ku un editor a kambla ttulo di un novela, pa e bende mih. Sinembargo nunka nos no mester huzga un obra pa medio di su ttulo. Esun ku observa i skucha bon, lo ripar kuantu tema tin pa skibi riba dje. Un outor ta komete plagio ora e kopia obra di un otro. Un bon tradukshon di un obra ta mash difisil, aunke a resulta algn be ku e tradukshon tabata mih ku e original. Algn eskritor di fama mundial ta Balzac, Zola, Hemingway i Dickens. Te ainda tin duda ku Shakespeare tabata outor di e obranan 17...”
2

“...kontinua den henter nos bida. Kada persona tin dos edukashon: esun ku e ta risibi di otro i esun ku e mes ta duna su kurpa. Na final di kada aa di skol ta parti raprt o entrega diploma. Antes hopi mayor tabata konsidera skol tkniko komo un ofensa, pero awendia no tin sufisiente lug pa pone tur esnan ku pidi pa bai un skol tkniko i sia un fishi. Un bon maestro por influensha henter bida di un dispulo. Ora nos no ke menta nbmber, nos ta bisa: "Muchi skolnan dl. A yega di sosode ku un dispulo a kopia i pasa klas tur aa, te yega den klas sinku dl H.B.S., pero ei si el a frakasa, pasobra no tabatin chns di pasa bou di pai bela. Suma, kita, multi-plik I dividi ta operashon aritmtiko. Istoria ta nifik lesa futuro den e spil di pasado. Un mapa ta un gran yudansa pa sia geografa. Den gramtika tin hopi regla ku nan ek-sepshon. Ora tin turno di palabra un dispulo mester ekspone su opinion tokante un tema. Nos tin skol di gobiernu i skol partikular. Bo Skol Siansa, instrukshon Mtodo o sistema di siansa...”