Your search within this document for 'estilo' OR 'direkto' resulted in two matching pages.

You can restrict your results by searching for estilo AND direkto.
1

“...(ekspreshon di un mama ora su kriatura-nan ta pidi kuminda konstantemente). Ta e mes ocho ri ta un pataka (tili komo tala, ta e mesun kos). Dobla warda pa ocho da (warda bo istorio largu o inkreibel, pa konte na un ocho dia, pasobra ei tin hopi tempu. Sinnimo i antnimo Un sinnimo ta un palabra ku tin mas o menos o kasi e mesun nifi-kashon ku un otro palabra. Pero un antnimo ta net kontrario di un otro palabra. Uzando sinnimo un estilo ta haa fleksibilidat i variashon. No tin nada mas laf i montono ku tende un persona ripiti e mesun palabra konstantemente. Un bon estilo no tin nikamente su distinshon pa medio di sinnimo, ma tambe pa medio di antnimo. Pero semper mester paga bon tinu pa e matls, di un sinnimo ta pas bon den un teksto. Ripar e frase konosl: Kibuka ta humano, pordona dibino. Humano i dibino ta antnimo. Butando nan dos hunto, nan ta produsi un frase sublime. E lista di sinnimo i antnimo ku ta sigui no ta kompleto, pero simplemente pa duna un idea. 54...”
2

“...9. Nos ta agrega un leter: Mi ta bai kun (ku e) Ki mi tin kunes (ku es) E ta di dje (di e) El a bisami (e a) 10. Pagatinu! Mi n ta bai (aki o so a kai af di no). Ayera mi n kome (mi no a) (den e kaso aki o i a a kai af. 11. Ele Si tin dos komplemento (direkto ku indirekto) nos por uza ele (aki l ta DRENTA ENTRE DOS E PA FLUIDES(. Ma bisa Djo e notisia (Djo ta n, notisia ta e otro kompletamen-to). Ke men ku aki nos por uza: Ma bisele. Pero no por uza Ma mirele. (aki tin un komplemento so. Ken men ku mester bisa Ma mire. Nota: Den kaso di poesia naturalmente e poeta tin su lisensia poti-ko pa uza ele, pa mantene ritmo. Komo regla sinembargo ta bon si nos uza ele nikamente den kaso ku tin dos komplemento. 12. Den pronunsiashon di aki ta zona djaki d¡ awe ta zona djawe di aden ta zona djaden. 66...”