| 1 |
 |
“...Mi kabes ta pis. (Di soo, kansansio).
Wanta bo wil, pa mi no baha bo chupi (Trata desente i ku kalma, sino mi ta regla bo kwenta pa bo).
16 Obheto, intento, propsito, meta
Logra (alkans) un propsito Awor si ba pasa meta!
El a fiha un meta den su bida
Obheto di e karta akl ta pa_________
E motibu di mi bishita seka bo ta______
Un bida sin meta ni intento ta bash.
Kada hende mester praktik efikasia.
E material ak no ta adekw pa loke mi ke.
Bo por tin bon intenshon, pero.. Bo ta konsiente di loke bo ke
Despwes ku bo haa un bon idea, bo tin ku intent realis.
No tabata mi intenshon di molosti bo kurason.
Nos ta realis un plan o lage para.
Trata semper na solushon tur problema bo mes.
E ladrn tabatin intento di hrta.
Yanshl a hasi un esfwrso pa e bini kla.
Ora muchanan ta hunga nlnichi, nan ta marka un meta den tera.
Ku un krenchi mas energa bo mester por yega.
Un peon ta uza su forsa di brasa.
Mi owto tin forsa dl shen kabai.
Si bo ke bringa, krda ku un oso tambe tin frsa brutu.
E lei nobo a...”
|
|
| 2 |
 |
“...brdat no ta haa stul pe sinta.
Felipi no ke tende su brd; pesel el a kita bai pur.
Bo palabra ta pidi rospondi. (mester reakshon riba loke bo a bisa). Kada palabra tin su doo. (Si ba kere ku ta pabo, anto tum numa). Tur kuminda ta di kome, ma tur palabra no ta di papia. (Mester frena lenga).
Nan no a lanta su palabra foi swela. (Nan no a kontest ni reakshon). Pa papia ta nada, ta pa hasi te kos. (Bo por yena mundu ku palabra, pero akshon ta bal muchu mas).
Papia un, papia otro, (entre parntesis).
Bon bis, bo tin rason.
E palabra tabata na mi punte lenga.
Est un lenge toll bo tin. (Bo boka no sa para ketu, bo ta papia kos ku mester keda sekretu).
Ora el a tende kon e asuntu ta kome-bebe, kampana a guli lenga. (E no por a kontest nada).
Mi mester a keda ketu, pero mi boka a slep.
Palabra brdat! (Ekspreshon ku ta uza ora bo ta papiando algu di un hende i e persona blo di ripente).
E periodista a tee un entrevista ku e ministro nobo.
Ratn ta balia famiafamia. (Famia semper ta buska, proteha...”
|
|
| 3 |
 |
“...siglo djesinku ainda nan tabata kere ku solo tabata drei rond di mundu I ku mundu tabata e sentro di nos sistema solar.
E fama di Greenwich ta bas prinsipalmente riba su Observatorio ku ta konos rnt mundu (univrsalmente).
No ta bon pa kana henter dia den solo kayente.
Tin brei di solo, brei pa stof, brei pa las, brei pa lesa, brei pa sam-buya.
Ora tin ekleps nos ta bisa: Solo ku luna ta bringa.
Tin den istoria basta hende ku a kere di por forma un imperio mundial.
Nan a purba hasi Esperanto un lenga univrsal.
London nos por yama un kapital kosmopolita.
Shakespeare ta un eskritor famoso (di fama mundial).
Nos a gosa un mundu (mash).
Zakitu ta den su mundi brd. (el a pasa pa bida etrno).
Mundu ta rond; esun ku t ariba awe, t abow maan. (Feiisidat no sa dura).
Hende biew i hende ku a keda hopi tempu malu na kama nan sa buta na solo, pa nan kwe solo.
Un hende ku ta mash solo bir ta un hende ku ta kambla kada be.
Dochi a prd strea di nrt. (El a bira choncho, kns).
Awe mi strea tariba. (awe mi...”
|
|
| 4 |
 |
“...di boka dushi, ta esun ku ta gusta kome kuminda dushl.
Beth haim ta spok: Mi stoma ta grua.
Regla di etiketa ta eksig ku bo no por kome pisk ku kuchara di bebe spi.
Si bo ke drumi den un hotl luhoso, bo tin ku paga pa e muzik (e luho).
I si bo tin plaka pa tlrafo o pa dispid, bo ta bai purba bo swltu den kaslno.
Esun ku konsider un mesonero komo hende chmbn ta mash kibuk. Pasobra un mesonero konos masha hopi sorto di bibida; e konos diferente manera di drecha un mesa; e mester sa papia varios lenga ku basta fasilidat; e mester por konta e turista un kantidat di detaye tokante su pais; e mester keda kalmu i karioso den tur sirkunstansha.
Den komedor di un hotl un hmber a pidi un bistek. Ora e mesonero a puntr kon e ta dese e bistek, e hmber a kontest: "Hopi, grandi.
Kasi tur nmber dje rangonan di personal dl hotl ta na transes.
Mih mi kas ku palasio di rei. (No tin nada mas dushi ku bo propio kas).
Tur kuminda ta di kome, ma tur palabra n ta di papia!
Nos a sinta suta (bati) un plato di kabaron...”
|
|
| 5 |
 |
“...... 10
9 Bida di kunuku ............................................. 12
10 Palu, mat, yerba .......................................... 13
11 Karta ................................................. 14
12 Dia i anochi ............................................... 16
13 Pensa ...................................................... 17
14 Bestia, Animal ............................................. 18
15 Karga, wanta, soport ...................................... 20
16 Obheto, intento, propsito, meta ........................... 21
17 Bibida ..................................................... 22
18 Kwalidat humano (di hende) ................................. 23
19 Fbrika .................................................... 24
20 Fiesta ..................................................... 26
21 Bai, bini .................................................. 27
22 Plaka ...................................................... 28
23 Feiisidat, fortuna, swltu ................................. 30...”
|
|