Your search within this document for 'kose' OR 'na' OR 'otro' resulted in 60 matching pages.

You can restrict your results by searching for kose AND na AND otro.
 
1

“...Un dia, den un reunjon na e kas grandi di Brievengat, un damsita a pretend ku e no por skirbi loke e ta dese, komo su istorjanan ta asina ntimo i personal, ku otro hende ta kapas di rekonosele mes-ora. Un eskritor kurasolenjo, kende tabata sint den e mes reunjon, a bira kontes-tele: Shon bunita. Si bo no ke kere, bo ta laga. Pero den e mundu aki tin pa barata dos mijon muhe meskos ku bo. Ma konta e pida istorja aki komo un ilustrashon pa esnan ku por komet e eror humano di kere ku ta nan ma des-krib den kwalke di e kwentanan den Rasp. p.a.l. Imprenta di Skrpn (1962)...”
2

“...RGURANAN RIBA Ml KAMINDA. I Ku su pchi kol di tigr, su kabitu di sig den boka i su barika rondoritu,, e ta kanina pur-pur manera snepi, na tur porta di pakus, kontando su amigunan chiste bjew, pa e bende su brijchinan ku mas fasilidat. Sempr e mes ta grita hari, sakando poko djente putr, manera un par di krus tumb den un santana. E no tin kas ni ju. Su niko preokupashon ta un kach muhe sushi, ku ta kamna zoja un rabu deleg su tras, unda ku e baj. II Na su pal'i garganta tin un kantidat di mrka di sunchi, ku den pashon pasahero, den tempu di su hubentut, a laga mes tantu herida den su kurason sokete. Na skina sint e ta bende pinda den un baki su dilanti. I ku un karisja di hopi anja di prktika den un stm, e ta puntra tur hombr ku pasa: Mi amor, mi dushi, bo n ke pinda?. Varjos bjehitu, ku pasa su dilanti, ta hasi esfwrso pa fingi ku nan no konose. III Un jrki sek riba dos pia flaku largu, ku dos man dele-garitu, ku ta bari konstantemente su dilanti, sigun e ta trose den kaminda. Skond tras...”
3

“...tutifruti, su 'pai-ta-na-sonjo" i su karson estilo kajon ta sobra prueba di su edat i su mentalidat. IV Ku sinku karkas, dos rabu di kabj riba orea, tur sorto di kol den su kara, e ta kros ku dol di tur su lekdornan, riba hilchi haltu di metal. Meskos ku un parasol riba dos pnchi di palu e ta bula kaja. Ta ken di ku e no ta bunita, ku su zja fors i su boka na papijot? I ta ken por rj kiko tin den su kartera grandi di kabana ku kabuja, dorn ku flor i fruta artifisjal? Mi ke ku ni bjentu di horkan por bruha su kabj. V Manera galinja gueni e ta kamna borot, ku su kara prt, komo si fwera ta algu duru ta molostie. Dunando sjrtu impreshon di shishi, ku su ajru i moveshon di man, e ta janga i tira pia sigun e ta kamna baj-bini, pe splikabo algu. Lo e tin su pakiko di ta bisti un kadena di oro ku e medajon grandi di santu. I su pitipjesa di boka, ora e ta hari manera hende ku hopi plaka, pa bo mira su dos djentenan di oro tambe lo tin su motibu. VI Komo binti flektu pretu i stejf, tur na zeti koko i kada...”
4

“...*7 / VII Tur sorto di sapatu bjew, ku hendenan a laga drecha sin turna, ta drum monton den Shosho su wenkl di sapat. Hopi ljs tur na tera ta kompan j un kantidat di nshi aran ja na muraja. I mj-mj di tur potoshi, Shosho, ku su brel riba su punti nanishi, ta sinta kanta riba su banki, drechando un sapatu, ku su klabunan, hilu i lapiston. Su kowchi di tabaku ta forma un postema den su bandi kara. Ora bo pasa dilanti di su porta, ol di kweru kurt ta dal bo. VIII Su dedenan a kria forma di tengla, despwes di tantu tu-mamentu di sn serka tur e burachnan, ku ta bin kap nan betrls den su shap. Maske e komo shapero ta gosa di debili-dat di su klientenan, e tambe a hanja e mes ekspreshon di nan, ku e knpinan kor den su kara i e tristesa chocho den su bista, pa via di alkohol. Su flanl di pida manga ta hole rom....”
5

“...ma pasa un sustu un siman largu, loke a ponemi bebe diferente pildora pa nrvjo. Bo sa ki ke men ora bo ta sinti un kos ta hinka stret baj den bo garganta? Bo ta hanjabo ta tosa i guli skupi konstantemente, kerjendo ku esej lo juda. Pero e hinkamentu den mi koro-kro no kjr a kita. En kambjo el a para bira un kos insoportabel, ku a ponemi bira kasi loko. I den mi ansha ma pensa riba tur sorto di frmidat stranjo. A la largu, ora e kos a molostjami asina tantu, ku ja mi no por a wanta mas, ma disid na pidi un amigu di mi spli-kami ta kiko e kos ej por ta. El a keda wetami duru den mi kara i puntrami ku masha serjedat: Bo ta huma hopi?. Mi mester a rekonos ku s. 1 bo ta traga tambe? Ma bolbe kontest ku s. 1 bo ta sinti algu ta hinka konstantemente, manera un kos ku ta sigui kome den bo garganta? Ja ma sinti mi kurpa bira friw i un krenchi gagu ma bise: Si..,s...si. Tu...tu... tur.. .dia. Lo bo n laga un dokter listra bo garganta pa bo prome ku ta lat? Bo sa ku den ultimo tempu e kos ej ta rjna...”
6

“...mi. Ma saka un paki di sigaria foi mi saku, kibrele na filingrana i tire afo. Mi kjer a choka kada malditu sigaria, ku a destru mi garganta i skupi tur e huma stinki, ku a trata na matami poko-poko. Pero... si mi baj dokter... kisas... kisas tin salbashon ainda. Si ta kos ku nan por krta e pida malu tira fo____________ lo mi no por papja mas________ Pero sikjera mi ta na bida....... Ora ma kamna drenta e ofisina di dktr, ma sinti ku ambjente antiptiko ej den tabata mi prome preparashon pa muri. I e tiki gana di bida ku a kedami, a dirti kaba na nada, sigun ma sinti tur e ol di remedi. Un tow di hende ku kara sin grasja a drj mirami, manera ta kontentu nan tabata di hanja konswelo di un enfrmo mas. Despwes ku nan tur a kaba di mirami di mi kabes te mi pia, tur a bolbe kaj den nan posishon lastimoso atrobe, sperando ku pasenshi obligatorjo nan turno pa drenta serka dokter. Tabatin un hmbr i sinku muhe prome ku mi. Komo e muhenan tabata na majoria, ma kalkul ku e dokter aki lo tabata un basta...”
7

“...largu i pushele den mi garganta. Un kos a hasi chip den mi koro-kro i ja ma kalkul kon e ta ranka e kansr for di mi garganta. Ma ora ma kere, ku e dktr ta baj sigui ku e tratamentu, ma mira kon el a keda weta un pida kos na punta di e pns i sonre. E ora ej s mi por a bira bestja. Pasobra un hende no por ta asina sin kurason, mjen-tras otro ta sufri bo dilanti. Pero no obstante ku el a hasimi hostin, ma domina mi mes i puntrele: Tasina mes, dkter? Kiko shon a kome ultimo dianan aki? Tur sorti kos, dktr. Mjentras el a keda wak mi, ma trata na krda tur e diferente platonan, ku ma supla ultimo siman. Den esej a dal na mi sinti, ku e mes dia ku e hinka-mentu a kumins, ma kome mi plato prefer. Ahaaan, ma kontestele ku un krenchi brgwensa. Pasobra ma logra rekonos e pida kos na e punta di e pns. Ma kome polis has den panchi, dktr. Parse ku e polis a laga su sabia den bo garganta. Ate aki. El a munstrami e pida wesu di bkl i ma sinti mi mes asina ridkulo, ku mi n por a mirele den su kara. 1....kwantu...”
8

“...pretu di sekura Bon sij riba nan kweru tjesu. Tres kabritu puru saki wesu Ta pasando hambri amargura. Nubjanan a kore lanta bela, Baj ku fwentenan di awaseru, Para tur trabw di kunukeru, Laga solo sinta chika swela. Den dol pe bestjanan, rankando Bew sek, papel i pida tela, Pida pan ma ofres, mirando Kon tur tres a wak mi deskonfj. I ej mes ma komprond, pensando, Kon igwal na hende bestja ta. Kantu di kamindi baj Montanja Solitarjo e ta para spera Kwalke otro mucha, ku ke hanja Fresku serka dje, abow den tera. Un kolchon, orm di blachi morto Tin plam rond di su tronkon; Den su rama pra di tur sorto Ta dunele brindo na kansjon. Hopi be ma bolbe pasa mira...”
9

“...E luga kaminda mi sa tira Kurpa bw dje pali flambojan. Tristu di mi alma, na rudija Ma brase, munstrele den mi mannan Dos rekwrdo di su mes simia....”
10

“...totolika den mi hu-bentut, ma disid na kompanjele. Por sjrtu no a dwel mi di a bishit mi santana despwes di mas o menos trinta anja di aw-sensja. Tabatin naturalmente hopi kambjo. Chik ku Limbo a dispars. Den tur huki nan a traha hopi kldu nobo. Kasi no tabatin kaminda di kamna mas. I esej a bruhami un tiki, sigun ma kamna buska mi konosnan di antes. Pa esnan, ku no a komprond mesora, mi tin ku splika, ku mi konosnan ta hende, ku tabata morto foi dia ku mi tabata mucha. Pero nan kldu o graf a hanja un sorto di personalidat pa mi, di moda ku mi tabata konsider nan komo mi konos. Hopi di nan su nombr s mi tabata korda; pasobra ma kamna lesa nan riba e pida lj o e plachi di plata riba nan tumba. Awe ku ma kamna kjru mj-mj di nan atrobe, ma ripar ku majoria di nan ultimo luga di sosjegu tabata na mal estado. I esej a butami korda loke un bjew a bisami, esta ku kwida-mentu di kldu ta kaba na njetu. Bishitando kada un di mi amigunan den santana, ma jega na graf di un mucha-muhe, kende tampoko...”
11

“...no sa pakiko; pero el a dunami impreshon di un spiritu, manera e tabata par na e trali pretu. Mi no sa ku ta mjedu o rspt ma sinti. Kestjon ku tin, ma keda sinta ketu kasi mjn ora den e pali indju, te despwes ku el a jama e ju ajo i sali baj. Sigun ma sigui krese, mi tabata mrele bini santana, sempr na row pretu-pretu, ku su velo peg ku eneta bow di su kachete. E tabata un muhe deleg, flakitu, kara tristu. Mi no ta korda ku nunka ma mrele hari ku su kara kol di was. Awe ku mi ta par atrobe na graf di su ju, a parsemi un ratu, ku ma mirele sint atrobe na tmba di su ju. Pero mes-ora ma realis, ku probablemente el a muri kaba. Pasobra riba e graf di e ju tabatin algn bleki frus, ku tera seku i sin ningn mta den nan. E trali di palu a seka den solo, bira shinishi i e tera riba e graf a plama kompletu. Asta e krusi-fikado di palu a basha un banda, keda kolog ku un brasa paf dje trali. Despwes ku ma para pensa un ratu na e graf bandon, ma bolbe serka mi mama, mas pariba den santana, kaminda te...”
12

“...\ 15 TAMBE TA UN SISTEMA Despwes dje karedi owto den solo kajente riba djasabra tramrdia, foi Punda te Santa Krus, e kasita di Mario tabata mi lug di kwe rosea, prome nos baj piska. Na mas o menos un binti metr foi kaminda grandi, e boho di Mario tabata par mj-mj di poko datu. E piskad bjew sempr tabata sin-ta sperami riba su banki bow di ramada paribi kas. Humando su tabaki foja den su kachimba, e tabata prepar snlchi, pa ora mi jega, e por probech sinta kombrs poko, prome nos baha pa laman. Su boka tabata blo bat Po, po, po, mjen-tras e huma diki ta plama rondo di su kabes jen di kabj blanku, pa djis despwes bjentu supla tur e huma, butele dis-pars den e ramakoko di e ramada. Ku su santu pasenshi Mario ta sigui prepar tur linja di piska riba su banki, tirando un bista riba kaminda de bes en kwando, pa mira ku mi ta je-gando. Ki sinseridat agradabl sa tin den su kara, ora Mario kamna kokoch bin kontrami, ku su kurpa pata-pata di ro-matisma. Poko-poko, shon Kajochi, e ta avisami, ora mi...”
13

“...17 ku bolita. Cresensia, mi ju muhe maj, a trese un mta di numbr pa nos. Pero ta blo 11 ku 17 bo ta mira riba su bla-chi. I ku e dos numbrnan ej nos no por a shrta nada, ni maske ta pa grasja. Ma dia Eusebio, esun di kwatr di mi, a trese e buki ej foi Punda pa nos, Maltida a hanja un bon idea. Tur siman e ta hinka un pida papel di nos korant La Cruz den e buki, pero sin mira na unda e ta hinke. Anto nos ta kumpra e numbrnan di e dos blachi, kaminda tin e papel di korant hink. I te awe tur siman ta bshi-mnto. Un di nan dos sempr ta saka algu. Shon Kajochi a komprond awor? Tur loke mi por a hasi ta di sagud kabes, ku mi kara masha serjo, pa mi no ofend e dos bjewnan den nan kreensha. Ku su kara manera un pregunta, Maltida a dunami e buki i mjentras ma boltu blachinan dje buki, ma ripar, ku e ta numer te 99, kasi sufisjente pa tira un par entre shen numbr. Mi sinti tabata traha ku frt, pa mi plane ki komentarjo lo mi duna nan. I sigun ma prta mi kara den un sonrisa, mi di ku nan: En ta mal...”
14

“...19 DOL DI TATA E prome be ku su kas tabata na estado, Lucio a pone pia bow i protest na tur sorti moda kntra e desishon di su swegu, ku ta Shi Brehita, e frumu bjevv, mitar morto, di Mon-tanja Abow, mester a juda Estrellita na parto. I pa demonstr su malkontentu mas kla ainda, el a fia serka su amigu Carlos e buki De huisdokter. Riba su mesa den sala, el a pone e buki ej na un posishon demonstrativo i habr na e parti di ju-dansa na parto, pa Mai-Chenda mira ku su mes wowo e peli-ger di infekshon. Pero e aviso aki no a surti ningn efekto, pasobra dia swegu Chenda a bin bishit nan algn dia despwes, el a dal e buki sera ku un observashon di despresjo pa tur e sistema modrnu di awendia. Lucio por a bira loko di nrvjo. I despwes di e desepshon aki, e esposo hoben a trata di hinka poko komprenshon den sinti di su Estrellita, pa su opinjon di prekowshon. Ku su kara mas karinjoso posibl, e di ku su kas: Tende un kos aki, mi amor. Ta kiko un frumu antikw manera Shi Brehita sa di infekshon? Ta swltu...”
15

“...sigaria den un man i un glas di rom den e otro, Lucio tabata tir den su stul manera un saku di panja sushi, sperando e momentu fatal, ora Shi Brehita ku Chenda a kamna drenta su kas. Ni sikjera nan a bira kara mrele. I kombr-sando trankil manera dos kambrada den nan zjoli, Chenda ku Brehita a drenta kambr, kaminda Estrellita tabata drum ku dol. Burdugu, Lucio kjer a grita. Pero apenas un zonido deleg a sali foi su boka. Poder di muhe, pldora di luminal i mitar botr di rom a kibra tur su forsa por kompletu. Sin ningn sorto di dwele Shi Brehita e sera e porta di kambr. Lucio a trose di nrvjo, sabjendo kiko ta baj sosode. Awor nan lo sera tur jalus i pusha katuna ku papel den tur skref ku buraku, pa ni un tiki bjentu logra pasa. Anto Shi Brehita lo sende su pipa ku tabaki foja i sinta huma manera bapor. I pobr Estrellita mester drumi soda den tur e huma stinki. Ate; ja e por a sinti e ol desagradabl kaba. Sigur e frumu barata lo kaj sinta banda di kama na su patarata gran-desa, dal su rom blanku...”
16

“...21 bula lanta foi su stul i keda mira e porta ser. Wante awor, Shi Brehita su stm rnknk a zona, wante. Ate ta bini. Lucio a para tembla di sustu, i sod a bastr riba su kara. Den su imaginashon el a mira un kaha di morto grandi i un chiki ta drif pasa su dilanti, i den su ansha el a kwe e botr di rom, ponele na boka i kaj despwes, kompletamente desesper, den su stul. Esaki s ta un ju hombr manera un baranka, tabata Shi Brehita su komentarjo, sigun el a sali fo'i kambr i baj den kushina, pa buska poko kofi. Un ola di huma a sali for di kambr i plama den sala. Tur zorokloko Lucio a bira kara i keda mira kon e frumu a kamna pasa, lastrando su pargata kibr, mjentras e ju resjen nas tabata jora den kambr. Papito, Estrellita a jmele for di den kambr, ta mucha hmbr e ta. Pero ja Lucio tabata for di su konosementu, sonjando ku un ju chikitu, kende tabata benta bakterja di ttano den larja, mjentras e tabata balja riba un nubja di huma shinishi....”
17

“...22 KANTIKA MARGA Asko, rbja i despresjo Ta tur loke mundu mes A basha den mi man habr, Den tempu ku ma buska Un konswelo serka dje. Pesej mi no por komprond Di unda a salie di reklam, Awor ku m ta rosponde Ku mes un kara seku I bente ku su mes trato. Si e no por soport mi kjr Di pensa na m moda, Biba sigun m ta hanja bon; E likidami ku poder i frsa brutu, Su sentensja ta su ekspreshon Di buska ekilbrio den su porkeria -Mjentras ami den trankilidat Lo dibert ku su pajaseria. Dwele lo mi sinti Di e desgrasjadunan, Ku den lokura sin satisfakshon, Ta grita sapatj, Te dia morto hanja kompashon di nan, Ku skuma na nan boka....”
18

“... pa mi tende e mes Martins ej ku un otro gengu para machik un kmbrsashon sin pia ni kabes, pariba di shap di Arturn Gordo. Martins, ku su karson lastrando na swela i su kamisa foi karson, tabata bio tete riba su pianan, manera nabegante na bordo di barku, mjentras e tabata splika su parna: O kompa j.... mi di no....... Bo ta tendemi no kompa j............ mira ki..... maske bo sa ki mi ke men. ma ta bon pa bo tende................................................................. bru sa. ta kos ku bru no por jega.na kere si...... ma tasina mundu ta.......ta moda mes no tin........pero ami sempr ta sigui konseho di mi bjewnan.........ahan........pesey manera bo ta mirami aki........ no kompaj........ no tin rpito.... ba komprondemi no kompaj?............ ta pesej un hende mester skucha...... pe sa..... pa su selbre traha..... pasobra mundu ta keda mundu................................. ken. anto hende ta keda hende tambe....... ata kos di tene bon na sinti........ ma bon..... pe- sej ni...”
19

“...24 Tur e ora ku Martins tabata bati baj ku su istorja sin fin, e otro kabajero, ku su wowo kor manera pisk ku a pasa ora, a keda skucha ku kabes abow, mjentras su pianan tambe tabata tira algn paso komplik di un dansa alkohliko. I su uniko komentarjo riba Martins su splikashon a sigui reson den mi kabes, sigun ra kamna baj, laga nan: Ate....................... se...... ba papja....... asina...... ate....... se..... ba papja______ asina...... ate......... Mas anochi, ora ma pasa baj sine, ainda e dos tiponan tabata hala kakinja ketu baj. E uniko diferensha tabata, ku enbes di para balja riba nan pia fofo, tur dos a kaj sinta plat abw kntra di muraja dje shap. Te ora mi tabata basta lew lew foi nan, ainda mi por a tende e refrn sin stansha: Ate..... se...... ba paja........ asina...... ate.........”
20

“...ku intenshon di baj subi pasa te riba Seri Domi. Den un kas pariba di e skol di mucha-muhe un radio tabata toka e konsjrto pa pianu di Chopin. Esta bunita e pianu tabata surgi kada be, ku su meloda atrak-tivo, for di e kompanjamentu di orkesta. Ma sinti un nesesidat di para gose. I na e otro banda di kaja, kaminda tin un mta grandi di karaktr di jonkuman, ma para den e pida huki suku, pa mi skucha e bunita muzik. Den esej ma tende kon dos hende tabata aserkando mi; un muhe bjew i un hobensitu tabata kombrsando dushi-dushi. I sigun nan a pasa mi dilanti, ma ripar ku ta Tansha ku...”