1 |
 |
“...Ademas di esaki e tabata maestro di skol na Colegio Baralt den Skalo.
E poesia kompletu (Ata nubya) ta consist di 27 ku-plt.
Den e obra aki nos ta mira kon sekura di Korsow a insph e poeta. Luis Daal tambe a skirbi riba se kura, deskribyendo un pos seku den kunuku. Otro poeta, Yu di Korsow, Pablo Alex Jesurun, den su poema Santa Krus ta bisa un sekura a choka-bo
Seku
Felipi ta seka na bida. (E ta bira flaku).
Mi tin mash sekura. (Mi ta sinti mash set).
Anita a kontestami un no seku. (Un no sin e-moshon ni sintimentu).
Antes kunukeronan tabata depende kompletamen-te di awaseru. Sin awaseru nan tabatin un mal aa, sin maishi, sin bonchi. Loke tabata nifik: hamber. Pesei tin e ekspreshon Un aa di tene muraya (E hendenan tabata asina dbil, ku mester a tene muraya, pa no kai).
Awa
Awa ku broma no sa yobe. (Hopi beheyt pomada). Awa a bay largu.(Awaseru a keda sin kai basta tem-
. Pu)-
Awa di atardi no sa muha kabritu. (Prudensya ta kunbini semper).
Awa di yobe. Awa di pipa (di kranchi).
Awa di pos...”
|
|
2 |
 |
“...88
DI DJESNWEBE LES
Interhekshon
Bon mir un interhekshon no ta un di e ocho sortonan di palabra, pasobra e no ta drenta den konstrukshon di un frase.
Un interhekshon sa ta simplemente un zonidu o un palabra di
eksklamashon, bent, interkal, den un frase, pa ekspres un e-moshon fwerte.
Algn ehmpel:
Pa ekspres alegra: Biba! Hahay! Pa ekspres tristeza: y! Ay Dyos!
Pa ekspres aprobashon: Bon! Ei ta palu!
Pa yama atenshon: Hey! Pst!
Pa ekspres disgustu: Che! Fwera!
Pa ekspres sorpresa: Ata! Hepa! Hupa! O,o!
Hesusey! E,e!
Pa ekspres zonidu: Vjup! Budum! Didim! Pa ekspres deseo: Mare! Mara brd!
Frase komo interhekshon
Tin syrtu frase ku nos ta uza komo interhekshon, pa ekspres un emoshon fwerte.
Por ehmpel:
Ay Dyos e pober!
Mi mama dushi ey!
Ata bayna!
Bon bini!
Fuk pa bo!
Ni de kapotero!
Lagaloko!...”
|
|