Your search within this document for 'lenga' OR 'meta' resulted in ten matching pages.

You can restrict your results by searching for lenga AND meta.
1

“...Den preparashon di e di dos tomo di "Mi Lenga m a haa kooperashon di Sr Antoine Maduro, kende a koreg e manuskrito ku pasenshi di santu, ku shete brel i palabra pa palabra. Mi no tin basta boka pa ekspres migratitut. Tokante ortografa mi mester bisa ku ma uza esun di Ral Romer, tantu pa teksto komo pa obra di e diferente owtoman. Esaki ta pa mantene uniformidat. Tambe ma tee kwenta ku e trabow ektenso ku Sr E.R. Goilo a hasi den su obra Gramatica Papiamentu, publik na 1953. p.a.l. pa mi Chalito Pa Havo, Akademia pedagogiko i esnan ku ta prepara pa nan eksamen L.O. Papiamentu Derecho di owtor reserv....”
2

“...wea. Su mama a keda masha kontentu. 2. Menshon e pronmbernan den e frasenan ku ta sigi: Monchi, Toya ku mi a bay laman. Nos a landa hopi. Tabatin basta hende i nan a gosa meskos ku nos. Monchi si tabatin poko myedu di awa. E di ku laman ta muchu friw. Mi ta kere ku boso tambe ta gusta landa. 3. Kwa ta e adhetivonan den frasenan ku ta sigi: Tin diferensha entre un bon hende i un hende bon Yanshi a traha un kas masha bunita, ku tur su bentananan di glas. Perkur pa hamas nan bisa ku bo tin mala lenga. 4. Bisa kwa ta e vrbonan den frasenan ku ta sigi: Nos tur mester kome, bebe i drumi, pa nos no bira malu ni muri. Asina Ismael a yega kas, el a kita su paa, kai drumi mesora. Su kurpa tabata mash kans....”
3

“...den komersyo ma mira kon dos bended tabata traha. Un di nan, un muchahmber eduk pero sin brio, a keda chambuk aa largu, sin logra drechi. Myentras e otro, ku menos edukashon, pero ku un deseo fwerte pa logra, e bende i gana asina tantu plaka, ku des-pwes di un aa el a kumpra un owto nobo. Ta kiko un hende mester hasi, pa e tin ksito? Esun bended ku a logra tabata sa e triki Fiha bo meta. E tabatin su meta di kumpra un owto. I el a traha di tal manera ku el a bin logra. Soa lant ta mash dushi, Pero ku esei bo no ta logra nada. Esaki no ta nifik ku soamentu ta prohib Pero so-a na un manera seryo. Soa di bo meta, pa dunabo bro i kurashi. Pero no hoga den bo mes soo. (Fragmento di un artkulo di "La Cruz). Kon tempu? (Ki notisya tin? Kiko dia ta bisa? ) Kon ta? Ke tal? Kon ta bay Kun bay? Kon ta pusha? Mi no tin tempu di grawat mi kabes. (di tantu okup mi ta)- Ba perde tempu! (Bo mester a hasy mash dia kaba)....”
4

“...galia bunita (bunita di forma, di ka-ra, di kurpa) Un bunita galia (pa duna mas nfasis, nos ta pone bunita dilanti) Un homber balente (un homber ku kurashi, ku brio) Un balente homber (un homber kurpa grandi) Hende malu (malu na kama o den hospital). Mal hende (hende di mal karakter, di mal kurason). Un muh pober (un muh den nesesidal) Un pober muh (pa ekspres dwele di e persona, nos ta pone pober dilanti) Kaminda e ta resalt mas ta den Pober dyabel Pero nos ta bisa. Mala higra, mala mucha mala lenga, di mala bayna. Den kaso ku ta un adhetivo di materyal, nos ta agreg di P.e. Un flur di betn. Un kas di tabla. Un ppchiflf suku. Seku Un mucha seku (flaku, deleg). Trata masha seku (sin grasya) Mondi Ku palabra bon (dushi) ta saka shimaron foi mondi. (Ku bon manera ta mansa e tipo di mas brutu) Yerba di mondi (yerba stinki, yerba shimaron). Roza mondi. 1 Limpya terenu yen di infrow datu i yerba stinki, pa planta o traha kas. 2. Kore bay masha duru. (El a kore te roza mondi). Ke men ku el a kore...”
5

“...kos tabata bon). Felipi a kome te rende, (kome te ku el a haa so- o). Mi tin Perul den mi saku. (mi por hasi kun manera mi ke). Susanita a para tembla manera bara brd. (tembla mash di sustu o span tu). Proverbyo Trupial kach di: Gaba loke bo tin. (Keda konten tu ku loke bo tin, sin eksig mas) Muchu pikete ta sali sokete. (Si bo ke hasi un kos demasyadu bunita, e ta sali malu). Mih na brasa di gobymu ku na boka di pweblo. (Mih bo ta dilanti di hwes ku na boka di hende bibu, pasobra hende bibu su lenga ta krta mash duru). Ehrsisyo 1 Ora un hende ta tembla hopi, e ta tembla manera ........... Un persona bon bist, ta un persona bon Kome te haasoo kome te..................”
6

“...ekspres subhuntivo nos no ta uza e vrbo owksilyar ta Tin mas kaso kaminda no ta uza ta Por ehmpel ora un konhunshon ta eksig subhuntivo: Despwes ku e yega. Asina e bisa. Prom ku e kome. Tanten ku e keda kas. Dia e puntrami. Basta nan drumi. Pa mi komprond bon. Te na ora bo paga tur kos. Ora mi bini kla kun. Moda di ekspres Nos tin un siglo sin mir (mash tempu). Kita un hende for di skel. (Elimin, saka un hende for di wega). Ningn hende no ta kore bo tras. (No tin pur; bay ku kalmu). Finchi su lenga no sa para ketu. (E ta papya mash). Nan ta ser te sera su moda di kana. (Nan ta ser ku tur siguridat). Ehrsisyo 1. Un hende ku ta papya mash, ta un hende ku su............. no ta................... 2. Menshon algn kaso den kwa nos no ta uza e vrbo owksilyar ta 3. Sanger ta sarafina ta nifik. 4. Kwa ta e dos nifikashonnan di e palabra rudia?...”
7

“...Kambyo di aksnt Aya bo ta haa loke bo ke. (Aksnt prosdiko riba e prom a di ya. Den e tempu ay tabata otro moda. (Aksnt grfiko riba e di dos a di ay. Mucha, bin aki. (Aksnt grfiko riba i di aki) Aki bo mester ta. (Aksnt prosdiko riba a di ki. Algn ehmpel mas di kontrakshon ta: Tata, taa (di tabata) Tatin (di tabatin) Niun o ni un (di ningn). Asta e por bira nun (Nun hende). Pasikiko ta di pa hasi kiko. Nami ta di dunami 4236 nos ta pronunsy: Kwatermildoshentitrinteseys. Entonashon Melodia di un lenga. (entonashon). semper ta e parti mas difisil pa un estranhero sia; Turna, por ehmpel, e frase aki bow: Bo ta kere ku e tin rason. Bo ta kere ku e tin rason? Abo ta kere ku e tin rason. Bo ta kere ku e tin rason. Bo ta kere ku e tin rason. <...”
8

“...i o ni no ta uza koma: Kalin i su mama. Ma grita duru, pero ni hende ni palu. Punto i koma E powsa di un punto i koma ta un tiki mas largu ku di un koma i un krenchi mas krtiku ku di punto final Ta uz pa separ e frasenan ku kasi por para riba nan mes: Tansha a para skucha su boka ketu; e no a ba-ha kara ni un momentu so; myentrastantu e polisnan a sigi yuda e personanan herid. Dos punto Esaki ta e signo ku ta hala atenshon. E ta indik ku loke ta sigi lo bira un splikashon: Bernardo a sia tres lenga: spa, ulandes, ingles. Ta uz tambe pa indik loke un persona ta bisa! E ora ei Feli di: Ami si no ta loko Punto final Ta uza punto final tras di un frase ku a kaba: Ayera nos a bay kas. Mani ta un bon hende. Tambe ta uz den kaso di abrevyashon: Dr. Q.E.P.D. A.D. Sra....”
9

“...oportuno. 9. Pieter de Mey 10. Na su amn. Tambe- Na (sigun) su kyr LES NO. 2 1 Ayera, Nichi, ninichi, prugashi, manis, mucha, ninichi, wea, mama. 2. Monchi, Toya ku mi a bay laman. Nos a landa hopi. Tabatin basta hende i nan a gosa meskos ku nos. Monchi si tabatin poko myedu di awa. E di ku laman ta friw Mi ta kere ku boso tambe ta gusta laman. 3. Tin diferensha entre un bon hende i un hende bon Yanshi a traha un kas mash bunita, ku tur su bentananan di glas. Perkur pa hamas nan bisa ku bo tin mala lenga. 4. Nos tur mester kome, bebe i drumi, pa nos no bira malu ni muri. Asina Ismael a yega kas, el a kita su paa, kai drumi mesora. 5. Edgar a keda mirami ku kara seryo. Komo mi sa ku e ta un homber mash kalmu, mi no preokup. Ma den esei el a bira lomba, kore bay teribel duru. 6. Den kas tabatin un silensyo. Ma tira un bista riba e oloshi na muraya. Tabata dyes pa djesdos. E pushi drumi kantu di porta a lanta kabes i skucha. Pasobra el a tende un zonidu paf di kas, meskos ku mi. El a bay skonde boiv...”
10

“...e ta sali malu). 10. Pablo Alex Jesurun, Luis Daal, Joseph Sickman Cor-sen. LES NO. 15 1 Preposishon ta. Seka, na, for, prom, di, kantu di, durante, banda di, pabow di, te na, di, bow di, di, dilanti di, den. 2. Nos a yega na tempu. For di mainta el a kumins kose. Nan lo warda te mas aworo. 3. 1. pronomber relativo. 2 preposishon. 3. konhunshon. 4...........fada di su pantominanan. .......no fada ku mi. 5. Kore den stef. Nan tin rabya riba mi. Mi tata a rabya ku mi. LES NO. 16 1 .......ku su lenga no ta para ketu. 2. Den subhuntivo no ta uza e vrbo owksilyar ta P.e.: Si bo bay maan............ Kon ku bo hasi bo kwenta........... Ni maske bo kibra bo garganta........... Tampoko ta uza ta ku e vrbonan Sa, tin, mester, por, ke, konos, stima, gusta. P.e.: Mi sa ken bo ta. Mi tin dos milon. Mi mester bay kas. Mi por traha lih. Mi ke bira polis. Mi konos e homber ei. Nos stima nos mama. Nan gusta pantomina....”