Your search within this document for 'kaya' resulted in nine matching pages.
1

“...kantu di porta a lanta kabes i skucha. Pasobra el a tende un zonido paf di kas, meskos ku mi. El a bay skonde bow di mesa i ami a drenta den kamber 7 Bisa kwa ta e konhunshonnan den e frasenan ku ta sigi: Kayochi a bira malu. Sinembargo ningn hende no a bin bishit. Pasobra e no tabatin ni famia ni konosi. Pero dia el a muri, mesora a bio famia, pa buska kiko Kayochi por a laga. 8. Menshon e interhekshonnan den e frasenan ku ta sigi: Hesusey! Esta un dol duru. Owtonan a kore pasa vyup vyup den kaya. O, o! Ta ki moda esei? Che! Aki den ta hole stinki. Fufik! Ami si no ta riska mi bida. 9. Kwa ta e artkulonan defin o indefini den e frasenan ku ta sigi. (Tene kwidow) Awor aki e ta bay su kas, pasobra tin un hende ta ward. Mi tin un presentimentu ku e kaso aki ta bin result komplik. No ta un problema so, pero tres huntu. E persona ku ta sper ta un polis....”
2

“...sha, kustumber i figuranan tpiko ku a duna nos luga un kol ku ya a kambya." Saka na bandera: Riba un pidasitu papel, peg na un pn-chi palu, nan tabata skirbi un pua o frase pikante. P.e.: E kach ku a bula den bo kur a laga su lensu blanku bow di bentana Pa via di su forma, nan a yame Bandera o Banderita Konta kos pa hende: Bende su yerba, saka su selashi pone riba kaya. Pone tur kos porta af: Saka na kla. Hila fini: Trata ku kwidow, ku delikadesa. Kombles: Dos persona ku ta stima e mesun hende ta kom-bles di otro. Dalya: kerida, amante. Kambrada: Dos muh ku tin amistat muchu ser ku otro. Sorte tabata kana bati basia riba kaya, pa tur hende ten-de ki notisya tin. Buskuchi bar: Un buskuchi duru i rond ku antes tabata bini na bar. A, ta, tabata, lo. Pa ekspres presente nos ta uza ta (komo kopulativo o komo vrbo owksilyar). Mi ta riku (Aki ta ta kopulativo). Mi ta kome (aki e ta vrbo owksilyar). Mi ta kome ta nifik en realidat: mi ta komyendo Pwes ekspresando aktividat. Nos lo por kompar ku...”
3

“...33 Basta dia kaba Pa Dodo ta chinchn. (mankaron, krekech). E mucha ku kyr a pone dowdow pa e bay su-bis su fli. (Eksigi, teyma, pretend). Finifini di glas. Hari chikichiki. Krta karni pidapida. Nan dos a sinta bebe samsam. (Huntu, parew). Ora awaseru kai sa tin hopi lembelembe ta bula. (un muskita chiki.) Ripitishon di palabra pa ekspres zonidu. Owtonan tabata pasa vapvap. Su sapatunan a zona chpchp den lodo. Den kaya tabatin un wewe. (boroto, zundra-mentu, beheyt). Ripitishon di palabra pa ekspres un. akshon ku ta sigi ri-piti: El a kana, el a kana, te el a yega na un kas chikitu. (den kontamentu di kwenta). Djo tabatin un set ku a but bebe, bebe, bebe awa, te bira sapu. Ehrsisyo. 1 Ki diferensha tin den Awe mainta seys or mi a kome i Awe mainta mi tabata kome ora ba kana drenta? 2. Prom ay mi tabata riku Ki sorto di vrbo tabata ta den e frase aki riba? 3. Trata un hende ku delikadesa, ta meskos ku............. f........ku un hende. 4. Splika ku bo mes palabra kiko ke men Saka un hende...”
4

“...39 DI NWEBE LES Adhetivo Tin kwater sorto di adhetivo: Deskriptivo demonstrativo, posesivo i numeral. Adhetivo deskriptivo Un adhetivo deskriptivo ta deskrib un sustantivo. P.e. Un flus pretu. Un kaya ketu. Un dams djingeli. Un adhetivo deskriptivo ta duna nos un idea mas eksakto di e sustantivo ku e ta modifik. Adhetivo demonstrativo Esaki ta e adhetivo ku ta demonstra i filia un sustantivo. P.e. E flus aki. Otro luna. Ningn hende. Kwalke sigaria. Atenshon! No brua den adhetivo demonstrativo i pronomber demonstrativo. Mira, por ehmpel, e frase ku ta sigi:...”
5

“...42 DI DYES LES Adolfo Wolf schoon * £ Willem Kroon Un anochi, despwes ku Geronimo a kaba di kome, el a sali kana un poko, pa laga su barika baha. El a kana sin pone tinu unda e ta bay, te ku alafin el a ha den un kaya prt, mal ilumin, i kaminda tabatin hopi boroto i mal o-l. El a sigi kana sin pone tinu riba e hendenan ku el a topa kun, awnke tur tabata busk pa mira den su kara. Un di e hendenan mas seka dje a bisa un otro:Te, te. Te trsyo ei. Ahan. Te mucha homber ku Supriano a kria. Bon sa Supriano, kas di Genoveva ku ta biba den kaya Bastyan Karpata? Ay s. Mi konos e mucha ei chikitu Geronimo a keda para un ratu, pa mira si e tambe tabata konos e hendenan ku tabatin asina bon memorya i ku konos asina bon. Tend un kos aki, kerido, un di nan a bisa Geronimo, nos konos otro bon. Bon ta kordami, pasobra bo tabata chiki. Ma hopi be mi sa pasa na tyenda, bin kumpra un sn di suku o tres sn chiki di buskuchi kibr. Mi yama Martili. Nan ta yamami Spiritu (Fragmento di Un hurfan. no di Manuel...”
6

“...58 DI DJESTRES LES Advrbyo: Un advrbyo ta modifik un vrbo, un adhetivo of un otro advrbyo. E por ekspres: tempu, lug, moda, grado, nmero, negashon o asershon. Advrbyo di lug : Alicia a topa nos ei. Di unda nan a bini? Unda bosnan a keda? Aya nan a keda kombers. Otro ehmpel ta: Aki, pabow, pariba, na kas, den kaya. Advrbyo di tempu Awor ta e momento di aktwa. Lo mi mirabo pronto. Ayera awasero a yobe. Otro ehmpel ta: Djis aki, awor, aa pas, na 1930. Advrbyo di moda El a kore rpidamente. Manuel a papya bon. Carmen a kanta bunita. Otro ehmpel ta: Asina, di tal manera, probablemente, malu. Advrbyo di grado Otro ehmpel: E sa mas ku mi. E wega tabata mash duru. E flus ei ta muchu grandi pe. Hopi, kasi, un poko, basta, algu, mitar...”
7

“...mi. El a keda desapunt den su amigu. Nos ta na fabor di un bon gobymu. No fada ku mi. Bo ta responsabel pa bo akshon. Ta for di bo kwenta. Nan no ta dispon di basta fondo. Un remedi kontra infekshon. Kore tras di plaka. Ehrsisyo. Siman pas nos a bay seka Arturo, pa nos pasa dia na su kas. For di mainta tempran nos a lanta, pasobra nos ker a yega kunuku prom ku ochor di mainta. Nos a para kantu di kaminda, spera un bus durante mey ora. Porfin a yega un. Nos a sinta banda di e shafer, pa nos mira kaya mih. Un poko pabow di Arturo su kas nos a baha. Bon pur nos a kore drenta su kur i yega te na su porta di kas. Ei nos a spanta i keda para. Pasobra bow di e palu di indju dilanti di su kas tabatin un kach grandi drumi den sombra 1. Menshon den e pasashi aki riba, e palabranan ku ta preposishon. 2. Menshon un frase den kwa tin un advrbyo komo komplemento di un preposisshon....”
8

“...100 Sa uz tambe pa indik ttulo di un buki, un pe-likula o un komedya: Ma bay mira Rebeldia E mih pelkula ku ma mira ta Gone with the wind. Tur kaminda ku nos laga un o mas lter af, nos ta Ehrsisyo Uza puntwashon korekto den e pasashi ku ta sigi: Ayera mainta banda di dyes or Medardo a gritami den kaya Hey Ki ora bo ta bin buskami awe tardi Ma kontest Lo mi hasi mi esfwerso pa yega prome ku tres or Por bira mitar di kwater tambe Despwes ma sigi kana sin preokup muchu Kon ku bay bini Medardo un Shon Kochi Kayente manera semper di su bida ta ansha masha Apostrof S e n ke bay (Si e no ke bay)...”
9

“...Ill 9. Kombinashon di a ku i ta bira e ora nos ta papya pur, pegando e palabranan na otro. 10................... LES NO. 21 Ayera mainta, banda di dyes or, Medardo a gritami den kaya: Hey! Ki ora bo ta bin buskami awe tardi? Ma kontest: Lo mi hasi mi esfwrso pa yega prom ku tres or; por bira mitar di kwater tambe. Despwes ma sigi kana, sin preokup muchu. Kon ku bay bini Medardo ta un Shon Kochi Kayente (manera semper di su bida) ku ta ansha hende mash....”