Your search within this document for 'kapasidat' resulted in four matching pages.
1

“...51 Nos tabata kome. E por mira. Boso mester bay E sa pasa aki banda. Lo mi pensa riba bo. Mi ta mirando, (mirando ta partisipyo). Turna nota! ! E vrbo owksilyar ta yuda un otro vrbo den un akshon. E vrbo kopulativo ta indik un sitwashon. Infinitivo Por uza infinitivo di un vrbo komo sustantivo. P.e. Lesa ta un plaser. (Aki lesa ta uz komo sustantivo). Tambe por uza un vrbo komo adhetivo. P.e.: Su kapasidat di lesa a yud bay dilanti. (E infinito lesa ta modifik Kapasidat. Ke men anto ku den e kaso aki lesa ta un adhetivo pasobra e ta modifik e sustantivo kapasidat Un infinitivo uz komo advrbyo, nos ta haa den e frase: Pa haa informashon, el a lesa e buki. (Pa haa ta modifik e vrbo lesa E ta lesa pa haa .............) Ehrsisyo 1. Menshon den e pasashi ku ta sigi, e palabranan ku ta vrbo, i bisa tambe kwa ta transitivo i kwa ta in-...”
2

“...73 Galia ta laba ku e awa ku e tin. (Un hende mester yu-da su kurpa sigun su kapasidat). Turna nota: Nos ta yama tera ................... awa di galia. .......srbte di kach. E galia ta baa den tera. E kach ta seka su kurpa den tera. Homnimo Na papyamentu tambe tin basta homnimo. (Palabra ku tin mes forma ku un otro, pero ku tin nifikashon diferente). Por ehmpel: Rndu (di porta). Rndu (vrbo) (kore paran-da). Pik. (malu ku un hende a komete). Pik. (p.e. di maribomba). Bela, (di barku). Bela (pa sende). Mara. (vrbo) (ku kabuya). Mara. (Mare) Na spa: ojal. Kopr (un militar). Kopra (bleki o mber di kakushi). Rudia (di pia). Rudia (riba kabes, pa karga algu). Den e frase, den e konteksto, nos por komprond kada un su nifikashon. Subhuntivo Pa ekspres algu ku ta na duda o imaginaryo o un deseo nos ta uza subhuntivo. Por ehmpel: Kisas e bay. (Mi no ta sigur ku e ta bay)....”
3

“...drumi hopi. awnke nan grandinan a muri. Komparashon Di grado igwal: E ta mes sab ku mi (ta). E stimabo mes tantu ku mi (ku e stima-mi). Di grado desigwal : E ta mas sab ku bo. Nan ta menos bibu ku boso. Prinsipal El a dal abow Konseshon (kontraste) : Prinsipal E ta un homber pober E tabata kans Nan ta bon mucha Moda Prinsipal Esei no ta brdat El a skohe su hendenan Manera bo sembra i Tempu Prinsipal El a bati na porta Lo mi sali Solo lo sigi sali Subordin asina lew ku mi sa. di akwerdo ku nan kapasidat. asina lo bo kosech. Subordin na momentu ku seys or a bati. tan pronto ku bo habri. myentras mundu ta eksist....”
4

“...nase djis tras di otro, ku diferensha di mas o menos un aa. 10. Nos a sinta, ku sinta, ku sinta, te a la fin e owto a yega LES NO. 8 1 Seku, solo, byentu, sedu, sekura, kurpa, kayente, duru. Kasi sigur el a skirbi e poema den tempu di sekura. 2: Un pober muh: Un muh ku nos tin dwele di dje. Un muh pober: Unmuhden nesesidat. 3. E no tabata un homber grandi. Mira su estatwa riba plasa Piar, pa bo haa sa kon chikitu e tabata. 4. Byentu fwerte den luna di mart. 5. Ora e ta hasi loke e por sigun su kapasidat limit....”