Your search within this document for 'kabuya' resulted in two matching pages.
1

“...dos dede di frenta. (Hende ku sint). Si bo no pasa klas, bo ta keda sinta. Un mucha hopi spyrtu por salta klas. Tin mucha sa stet skol, pa nan bay sinta riba Rif o pa hun-ga bala. Esun ku kopya, ta gaa su kurpa. Si ummucha hasi frfelu den klas, e ta haa kastigu. Nan ta but na rudia o den huki. Si e komete algu grave, nan por dun su papel di nter, pa e bay kas. Wega di mucha. Nos por hunga korekwe, skonde, polis ku ladrn, blekibleki, trom, ninichi, bala, subi fli. Wega di mucha muhe. Pele, bula kabuya, hila. Ora nos no hunga sigun e reglanan dje wega nos ta hunga wega di ladrn Ora skol bedank hopi mucha sa bay pasa vakansi na kunuku. Vakansi grandi ta vakansi largu (awendia den luna di Juli o agosto). Un bon maestro meres un salaryo di sinku mil florin pa luna, maske ta pa su pasenshi di santu. El a haa sla na su sint. (Na banda di su kabes, dilanti di orea! ) Federiko a bira nrvyoso, te prd sint. (Bira loko o tolondra). Mi ta siabo! (Lo mi kastigabo, lo mi haabo). Numeral kardinal: Un, dos...”
2

“...ku e tin. (Un hende mester yu-da su kurpa sigun su kapasidat). Turna nota: Nos ta yama tera ................... awa di galia. .......srbte di kach. E galia ta baa den tera. E kach ta seka su kurpa den tera. Homnimo Na papyamentu tambe tin basta homnimo. (Palabra ku tin mes forma ku un otro, pero ku tin nifikashon diferente). Por ehmpel: Rndu (di porta). Rndu (vrbo) (kore paran-da). Pik. (malu ku un hende a komete). Pik. (p.e. di maribomba). Bela, (di barku). Bela (pa sende). Mara. (vrbo) (ku kabuya). Mara. (Mare) Na spa: ojal. Kopr (un militar). Kopra (bleki o mber di kakushi). Rudia (di pia). Rudia (riba kabes, pa karga algu). Den e frase, den e konteksto, nos por komprond kada un su nifikashon. Subhuntivo Pa ekspres algu ku ta na duda o imaginaryo o un deseo nos ta uza subhuntivo. Por ehmpel: Kisas e bay. (Mi no ta sigur ku e ta bay)....”