1 |
 |
“...presis).
Siansa bal hopi. (Loke ta bisa un mucha, pa e komprond ku e mester tin un fundeshi di siansa den su bida). Sint ta yuda brasa. (Den tur loke bo ta hasi, bo mester uza bo sint.)
Esaki ta un dicho ku nos por buta banda di Karpint ta mas ku rey E karpint ku konos su fishi, tin hopi balor. Semper e por traha, uzando su fishi, pa gana su bida. Pero den fishi tambe mester tin sint. E karpint ku no ke pa nan yam Karpint di awa dushi, mester sa kalkul bon.
Un mucha ku bon kabes por sia ku fasilidat, i un mucha kabes duru ta pasa trabow pa sia.
(Korda bon ku un hende ku mal kabes ta un hende ku mal swltu! )
Kali tu sa su ls fo Y kabes.
Bo kabes no ta pa pyew so kome. (Bo mester uza bo sint). Su kabes no ta bon (El a skeze o brua. Su kabes no ta pa-rew).
Djo tin sesu (koko). (E no ta kabes vonvin, kabes bash. E no ta un animal.)....”
|
|
2 |
 |
“...85
Den e prom frase nos no ta pone artkulo defin dilanti di para o dilanti di mondi, pasobra nos ke men para en general i mondi en general.
Den e di dos frase e para ta defin i e mondi ta
de fin .
Ke men anto ku nos ta uza artkulo defin ni-kamente ora nos ta papya di algu defin. Den palabranan manera "Esun, esei, esaya, esnan, nos ta agreg un s, pa fasilidat di papya.
Artkulo inde fin un.
Mi tin kas pa biba den. (mi tin un kas pa biba den).
Bo tin owto. (Bo tin un owto).
Nan tin mama. (Nan tin un mama).
Den e kasonan aki riba por uza o laga di uza e artkulo indefin.
Pero: Mi tin un owto pretu.
Nos tin un wela byew Nan tin un kas blanku.
Pronomber
Ademas di loke nos a sia di pronomber, mester paga tinu na lo sigiente:
Ora nos ta ekspres kortesia, nos ta uza su komo pronomber posesivo tras di e persona su nomber. P.e. :
Mama, mi ta ripar ku Mama su kabey ta bira blanku.
Te ainda tin e forma di kortesia aki na Portugal. Pwes ta masha posibel ku nos a haa e herensya di bergwensa falsu, ekspresando...”
|
|
3 |
 |
“.../
97
DI BINTIUN LES
Puntwashon
Maske e no tin ningn utilidat gramatikal, puntwashon tin un uzo mash lgiko. Pasobra e ta yuda e lektor, p e por lesa ku mas fasilidat.
Puntwashon ta refleh e inflekshon di nos stm. Ki ora ku nos papya, nos ta marka loke nos bisa ku kambyo di nos stm. Nos Antoine Maduro ta wanta djis un momentu, pow-
sa poko mas, grita, puntra, skla-ma, kwe rosea o keda ketu un ratu.
Koma
Un koma ta indik e powsa di mas krtiku.Ta. u-za kma pa separ e varyos partinan di un se-rye:
Yoshi a bai kumpra kos pa Toya, Djo, Tela i Banban.
Ta un hende su obligashon di biba desente, sufr boka ketu, muri trankil.
Tambe ta uz pa separ un frase dependyente for di e frase prinsipal.
Ora el a yega, ami a bay kaba.
Ma yud, pasobra e ta pober.
Un splikashon o un aposishon ta par entre dos koma:
Felipi, e karpint deleg, sa traha bon.
Mi tata, kende ta un homber seryo, no ta gusta pantomina....”
|
|