1 |
 |
“...mesa
Riba ta pone relashon entre e buki i e mesa. E ta splika unda e buki ta.
Konhunshon:
Konhunshon ta nifik peg na otro o kombin
Un konhunshon ta kombin dos o mas palabra,
i tambe dos o mas grupo di palabra.
Den e pasashi ku ta sigi tur e palabranan kursivo ta konhunshon:
Mi a skohe mi esposa manera e a skohe su bist di kasamentu, no pa bunitesa pero pa kalidat. Mi esposa ta un bon muhe i su edukashon ta mas ku sufisyente. Awnke mi por a kasa ku un muhe ri-ku, mi a turna un ku ta pober ma desente
Interhekshon.
Interhekshon ta nifika bent meymey!
Un interhekshon ta un palabra tir entre e otro palabranan, sin ku e tin relashon gramatikal ku nan. Generalmente un interhekshon tin un punto di eksklamashon su tras.
Por ehempel. Hepa! Ay! Fwera!
Artikulo inde fin i defin.
Ademas di e ocho sortonan di palabra, tin tambe
1. Artkulo defin (e)...............
e homber, e kas, e bestya....”
|
|
2 |
 |
“...un uzo mash lgiko. Pasobra e ta yuda e lektor, p e por lesa ku mas fasilidat.
Puntwashon ta refleh e inflekshon di nos stm. Ki ora ku nos papya, nos ta marka loke nos bisa ku kambyo di nos stm. Nos Antoine Maduro ta wanta djis un momentu, pow-
sa poko mas, grita, puntra, skla-ma, kwe rosea o keda ketu un ratu.
Koma
Un koma ta indik e powsa di mas krtiku.Ta. u-za kma pa separ e varyos partinan di un se-rye:
Yoshi a bai kumpra kos pa Toya, Djo, Tela i Banban.
Ta un hende su obligashon di biba desente, sufr boka ketu, muri trankil.
Tambe ta uz pa separ un frase dependyente for di e frase prinsipal.
Ora el a yega, ami a bay kaba.
Ma yud, pasobra e ta pober.
Un splikashon o un aposishon ta par entre dos koma:
Felipi, e karpint deleg, sa traha bon.
Mi tata, kende ta un homber seryo, no ta gusta pantomina....”
|
|