Your search within this document for 'bai' OR 'pokopoko' resulted in three matching pages.

You can restrict your results by searching for bai AND pokopoko.
1

“...62 DI DJESKWATER LES J.S.Corsen ATA NUBYA Ata nubya, hopi nubya, hopi nubya. Nan ta sali pokopoko foi trai seru, Nan ta bini, nan ta primint awaseru. Ta parsemi ku tur takinan sin blachi ku tur bestyanan sin karni tin un konswelo Ora tera ta bay haa un sunchi shelu. Nan barika ta rond, karg di awa. Awe si nos mester kanta na rudia Un kantika di speransa i di legria. Nan ta pasa, nan ta hiba nan rikesa, Nan ta pasa, nos no a spera basta ainda; Nan ta pasa, nan ta sigi nan kaminda. Nos a nase pa hugete di speransa. Te maan, si un poko nubya bini atrobe. Lo nos kere, lo nos spera ku lo yobe. (Di Poesias di Joseph S. Corsen)...”
2

“...komplemento di un preposishon. Advrbyo komo komplemento: El a yega na ora. Nan a traha for di ayera te awe. Te awor aki awa no a kai. , Esei lo ta pa semper Infinitivo komo komplemento. E ta seka di muri. Nan tin deseo di logra. Frase komo komplemento Nos ta kontra e sistema di sinta pomada. Mi tin rabya riba su moda di kana papya. Omishon di komplemento: Un kas di biba den (dje). (nos ta elimin "dje). Un stul pa sinta riba (dje). (ta elimin dje). Krda bon: E homber ku ta bai ei, ta mi primu. (Aki ku ta pronomber). Nan ta bai ku mi primu. (Aki ku ta preposishon). Chali ku mi ta ruman. (Aki ku ta konhunshon)....”
3

“...BINTIUN LES Puntwashon Maske e no tin ningn utilidat gramatikal, puntwashon tin un uzo mash lgiko. Pasobra e ta yuda e lektor, p e por lesa ku mas fasilidat. Puntwashon ta refleh e inflekshon di nos stm. Ki ora ku nos papya, nos ta marka loke nos bisa ku kambyo di nos stm. Nos Antoine Maduro ta wanta djis un momentu, pow- sa poko mas, grita, puntra, skla-ma, kwe rosea o keda ketu un ratu. Koma Un koma ta indik e powsa di mas krtiku.Ta. u-za kma pa separ e varyos partinan di un se-rye: Yoshi a bai kumpra kos pa Toya, Djo, Tela i Banban. Ta un hende su obligashon di biba desente, sufr boka ketu, muri trankil. Tambe ta uz pa separ un frase dependyente for di e frase prinsipal. Ora el a yega, ami a bay kaba. Ma yud, pasobra e ta pober. Un splikashon o un aposishon ta par entre dos koma: Felipi, e karpint deleg, sa traha bon. Mi tata, kende ta un homber seryo, no ta gusta pantomina....”