Your search within this document for 'sustu' resulted in eleven matching pages.
1

“...15. MAKWAKU TA DJUMP.......................... 24 16. PASENSHI KU PROHIMO....................... 27 17. 37 ................................... 30 18. E IH Dl KOMPR........................... 31 19. TRINTA ANJA DEN SIRBISHI.................. 33 20. NERO...................................... 35 21. PIDI MAN.................................. 36 22. LABA MORTO ............................... 38 23. DBEL SEIS................................ 40 24. E POJOJO DUSHI............................ 42 25. SUSTU .................................... 43 26. PICHON BOW DI KAMA........................ 46 27. MARIETTA ................................. 47 28. KONFESHON................................. 49 29. TULA...................................... 51 30. PETRA SU KAS.............................. 55 31. JU PRETU.................................. 63...”
2

“...baha for di auto di polis i subi e pida seru kaminda nan kas ta par. Kon ta bai, Pachi? e polis a saluda e biew. Ta kiko ta pasa? Tin spiritu den kushina? Teribel, mi shon, Pachi Feli a kuminsa splika. E kos aki ta molostia nos ja ta un siman kaba. Anochi mi n por drumi. Pober Dindina ta keda lant henter anochi den kamber. Mi shon por kore ku e spiritu? Mi ta hasi tur loke mi por, e polis a priminti ku kara serio. Ta unda e kushina ta? Dindina a munstra e polis, mientras e mes a para tembla di sustu. E polis a pasa den sala, bai patras, y habri e porta mankaron di kushna. Mesora tur boroto a stop. Mi ju a mira, Pachi Feli a kuminsa hari. E showru a baha na awa. E polis a drenta den kushna i wak tur kaminda. Tabatin algn botter tir na swela. E di: Dindina, mi ta bai purba un be mas, pasobra mi no ta kere...... Pero e polis no a finalisa su frase. El a sende un sigaria i sinta warda un ratu. Djis despwes boroto a bolbe kuminsa den kushna. E polis a kohe su flashlight i kamna riba su punta di...”
3

“...ku esei s por. Te ainda mi no a tende ku kitamentu di kska di palu a kausa morto di ningn hende. Bo por hasie pa mi, shon Mani? Mani a grita hari: Klaro, Ma Tida. Mesora. El a bai kwe su machete i den menos ku mein ora el a kita kska di e palu di tamarein te na un altura di dos meter for di swela. A pasa dos siman. E palu a keda biba ketu. Tida a kuminsa duda den loke Mani a bisa. Pero despwes di un luna el a nota ku poko-poko e blachinan a kuminsa seka. E tamarein ta muri, Ma Tida a pensa ku sustu den su kurason. Mani tabatin rason. I Ma Tida a kuminsa bira tristu, pasobra aki poko dia lo e no tabatin okashon di bari blachi seku mas. Despwes di tres luna e palu a keda limpi-limpi. Tida tabata sint den su stul di zoja, mirando e palu di tamarein muriendo. I e tabata skucha e paranan ku tabata kanta den e ramanan seku. E biew a hanja masha stranjo ku un palu asina grandi por a muri asina ketu, sin saka ningn zonidu. Awor s Tida a kuminsa preokupa, i e no tabata papia muchu mas. Mai no ta...”
4

“...Ta kiko a pasabo, shon papa? e kier a sa. Ta malu mi shon tabata? Su man seku a kuminsa pasa na mi garganta i mi kachete. Machi no ta mira ku ta otro hende mi ta? ma kuminsa protest. Pakiko ba bai un biaha di Zjil asina? Mimina tin masha deseo di mirabo. Bo mester mira kon su kurpa a bona despwes ku el a pone abow. Anto e ju di bo a saka djente kaba. Bo mester mire. Enditu bo kabes grandi. Mes wowo. Mes kara. Si bo ninga e ju ei, Dios ta kastigabo. Sustu a drentami. Ja ma mirami na Voogdijraad sint, ta lucha pa saka mi kurpa for di karpusa. Mi.....mi......ra un k...kos aki, ma purba defende mi kurpa. Mi ta kas desentemente i mi tin sinku ju di mi ku mi kas. Bo ta masha bandidu, e machi a grita. Nunka bo no a konta nos esei. Kalmu, machi, kalmu. Tendemi ku kalma. Mi no konosebo. Mi no sa ta ken te Mimina. Lagami na pas i no bin tira leba riba mi. Ta di unda tantu hende a sali asina lihe, mi no por a kompronde. Pero den un ratu di ora tabatin un grupo rondo di nos, ta para skucha un boka...”
5

“...trese koi bebe pa bo. Dramando un vokabulario aplastante, Bubuchi a habri su refrigeradora, i trese un boter di serbes habri pa e imagen. Tuma. Seipu! el a grite. No ta parandero bo ta? Bebe anto te ora bo zkinza ta jen. Hariendo manera hende ku a prd kabes, Bubuchi a basha s serbes riba e imagen. Anto perkura pa bo dunami premio maj, sino mi ta kar-gabo hiba shut na Hato awor aki mesora........ Mil cuatro cientos treinta y siete, e stem na radio a anunsia. Primer premio. Bubuchi a paralisa di sustu. Henter su kurpa a bira friw. Su pianan a bira pis. Di nervio el a kuminsa ranka orea, boka ku nanishi. El a dal man na frenta, grawata kabes i para tembla. Na pida-pida e palabranan a kuminsa sali for di su boka: Trin......ta i....shete......No.......no por ta.... Papa Toni! el a grita, kasi razu. Papa Toni, mi ta hala tur mi palabranan atras. No ta asina mi kier a men. Ta mi nervio, Papa Toni. Por- dona mi, Papa Toni. Papa dushi, pordonami. Hasi manera bo no a tende kiko ma bisa. Bo ta hanja...”
6

“...momentu ei, anto ta pasobra no tabata su dia. Ora el a mira e eskeleta su dilanti, ku kara lombr di zeta i tur na pshi grof, Lou a sinti kon su stoma a kuminsa bira. Un tabla di strika a pasa e mucha pa triminti. Lou a guli su sustu manda bow, i komporta su mes komo kabajero. Pero mas ku min ora e no por a soporta. El a sinti ku su stul ta kima. Masha desente i korekto el a splika e mama, ku ta di kaswalidad el a pasa ei banda, i disid di drenta kumind nan un ratu. Ma nos ta masha kontentu ku mi shon su bishita, e mama di ku ne. Ki dia mi shon ta bolbe pa nos kombersa tur kos? Lou a perta su kara na un sonrisa, i priminti ku su manise mes e ta bolbe, sin falta. Ora el a sali, su pianan a kria ala. I loke ta porta di e kas ei no a mira ni Lou su sombra nunka mas. SUSTU Gachi a sinti ku su pianan tabata baha den katuna prome ku nan jega swela. Su sinti tabata fofo, i tabata parse ku e ta drif riba kaminda. Ma bebe di mas, el a pensa, ta esei te kos. Pero e fiesta tabata bon. Esta laf ku awor...”
7

“...SUSTU tur e mondi rondo di dje tabata suku 44...”
8

“...Di ripente a drente un sustu...... Si un hende bula sali for di skuridad i kwe choka....... Ai, no, koi loko..... Awor aki tur hende ta na sonjo. I no ta exist spiritu..... Gachi a sagudi su kabes, pa klara su sinti un poko. I el a span su wowonan, pa e mira unda e ta kamna. Un krenchi mas periba el a mira e kas di Ditu. Ke men ku un binti meter despwes e muraja di santana ta kuminsa. Ei tras e mester pasa, pa den un sinku minut e jega kas. Un kacho a dal un gritu. Sera bo......, Gachi a grunja den djente. Aunke sustu a bute keda para un ratu. Sinembargo mesora el a grita hari, pasobra un kacho sokete a bute spanta. Mi no tin miedu di nada i di ningn hende, e mes a kurasha su kurpa. Spiritu ta pantomina pa spanta mucha chiki ku hende muhe. Ora el a sinti ku su mes stem a dune brio, el a lora drenta riba e kaminda di tera tras di santana. Ma e no tabatin kurashi di drei mira e muraja shinishi ni e kldunan blanku. Estun dushi fresku, e so a papia, ora el a sinti e bientu di marduga dal den...”
9

“...di den kabuja, sanger tabata kore for di mi boka. Ma kai na rudia i ma sklama na Dios: Mahestad dibino. Dios Spiritu Santu, ta bo boluntad ku nan ta maltrata nos asina ki? Ai, Shon pastor, nan tin mas dwele di un bestia ku nan tin di nos. Ora un bestia kibra un pia, nan ta perkura pa e kura. Shon pastor, nos no ke hasi ningn hende malu. Ta nos libertad so nos ke. Biba Tula! e katibunan tur a grita. Nan tur a keda para skucha rondo di Tula ku e pader. E pader a spanta masha. Ora Tula a mira ku sustu a drenta e pader su kurpa, el a bisa e pader ku no tin nodi di spanta. 53...”
10

“...tabata papia ku tantu fe i siguransa: Nos bon Dios ta kompronde tur kos. Despwes di e prome be tambe, ora el a drenta konfeshonario jen di bergwensa, hinka rudia....... No, Rudy, no...... Un vlandam den su kurpa. E karisjanan di Rudy. Un diadumingu tramerdia. Nan dos tabata den hfi. Bow di e palunan di mango...... Aloisio ku tabata frei e, mester a dobla warda. Pasobra Rudy a bira esun di prome. I el a kuminsa stima Rudy masha tantu mes......... ....CREDO IN UNUM DEUM.................. Esta un sustu el a sinti, ora el a ripara ku e ta ku barika. Su tata i su mama a zundre. Dochi, su tata, a keda sin bai piska dos siman largu. Asina tristu e tabata. Su mama a jora, pasobra e mama a kere ku e ta bai kasa ku Aloisio. Anastasia, sinembargo, no a hanja ku ta nada partikular. Shon Hendrik, esei a konsidera henter e asuntu un kaso masha normal, pasobra Rudelof a proba ku el a bira homber. Pero shon Jeanette su trato tabata kompletamente distinto. El a hanja dwele di Petra. El a konsola Petra, dune...”
11

“........ boka jen...... pretu.... pretu blow.......djente limpi, kompletu.......kweru fini, dushi, suave. Un nigrita ku por stima di brd........ entreg su mes kompletu...... sin komedia....... sin mintira...... I despwes e ju! Kon lo mi jame? Henri a lora drenta Columbusstraat. Apenas e tabata ripar unda e ta kamna. Blo su wowonan tabata buska tur kaminda. Kada nigrita den kaja tabata pasa un prueba visual sin ku nan sa. Sin paga tinu Henri a baha den kaja. Un auto a raska pasa banda di dje. Di sustu e shafer a grite: Konjo. Mira unda bo ta kamna! Henri a reakshona spant i bula riba asera......... Unda e nigrita di awor ei a keda? Ahan, ate ta bai aja. No! En ta sirbi. E tin meskla blanku. Bo ta nota mesora. E makaku ta strika kabei..........E animal no sa kon na Europa masha hopi hende ta gusta kabei peper................ Pushkin tabata orgujoso ku e ta desendiente di neger....... Ta kiko e kaka sa di Pushkin? Madurostraat....... Den e pakus ei por tin algu? Esei.........? Mes pendehada....”