Your search within this document for 'ritmo' OR 'di' OR 'papia' resulted in 81 matching pages.

You can restrict your results by searching for ritmo AND di AND papia.
 
1

“...Machi, Maske tbatin otro obra di mi ku ma dorna ku bo nomber, mi ke dedika esaki tambe na bo. Pa tres motibu. Abo a sinjami lesa (prome ku mi bai skol), tempu ku bo tabata sint riba kama ku mi, hopi dia largu, ku bo man kibr. Abo semper tabata esun di prome ku ta lesa i duna krtika riba loke mi skirbi. Abo a sende e prome kandela den mi alma, for di e dia ku bo a resit a pa mi, e mucha chikitu: Es envano buscar en la arena los nombres que un tiempo escrib. Bo ju majo....”
2

“...Skirb na: 196¡t, 1965,1966,1967,1968. Majoria di e kwentanan aki a sali publika den La Cruz, bow di e pseudnimo di Ben Balente. Imprenta di Ver. Ant. Drukkerijen N.V. Derecho di autor reserv....”
3

“...KONTENIDO 1. KLIMA PA KACHU............................pag. 1 2. E PIEDA Dl ANACLARA....................... 2 3. ARANJA DI SWELTU.......................... 5 4. KURIOSO .................................. 6 5. FLANEL ................................... 8 6. SPIRITU .................................. 9 7. PALU Dl TAMAREIN.......................... 10 8. PRENCHI DEN MALETA........................ 12 9. BANANA ................................... 13 10. SAJA BLANKU............................... 15 11. BUSKA TATA ............................... 17 12. BARIGON .................................. 18 13. NESHI DEN PIETERMAAI ..................... 21 14. BARBULETE PRETU........................... 22 15. MAKWAKU TA DJUMP.......................... 24 16. PASENSHI KU PROHIMO....................... 27 17. 37 ................................... 30 18. E IH Dl KOMPR........................... 31 19. TRINTA ANJA DEN SIRBISHI.................. 33 20. NERO...................................... 35 21. PIDI...”
4

“...KLIMA PA KACHU Diadumingu mainta ma topa ku Clara na plaja di Wespen. E tabata lusi den un bikini brd, ku tabata duna su kurpa kol di kan e atrak-shon misterioso ku generalmente muhe riba trinta tin. O, ju, ke tal? el a kumindami. ,,Bo tambe ta aki bow? Ma salude ku un tiki resrva, pasobra semper mi tin masha miedu di muhenan spjertu manera Clara. Hasiendo komo si fwera mi no a gosa e bunita figura, ma sende un sigaria, kai sinta kntra di baranka i informa kon ta sigui ku Benny su kas. Anto bo n sa ku nos a separ sinku luna pas? el a komunikami. Muchu e notisia no a stranjami, pasobra mi por a hole for di dia ku e ku Benny a subi alt, ku e kos ei lo no dura muchu tempu. Benny tabata e tipo intelektwal ku ta guli buki di-dia i anochi, mientras Clara ta gusta fiesta ku balia. Pa kolmo Clara tin un stem manera klok solem. I ora e kuminsa papia, su motor di boka no tin brek. Benny sa sinta kunsumi, sin por konsentra pa lesa. A la largu Benny a kuminsa bebe pildora pa kalma su nervio. Kestion...”
5

“...sufisiente motibu pa mi separ. E PIEDA DI ANACLARA Te mas den kabes di sera tin masha konenchi. Juan e fit a splikami, ora ma puntre unda ta miho pa mi jag. Ku su man tur na kajo el a munstrami un sera ku tabata basta mas haltu ku e otronan. Ei riba ta jen. Pero tin un kos ku mi ke pidi mi shon........... Juan a keda ketu un ratu i wak swela. Ta kiko ta e kos anto? ma puntre, pasobra ja ma bira masha kurioso. Ora mi shon jega den kabes di e sera ei, el a sigui papia, i su stem tabata emoshona, mi shon lo mira un pieda di sababa grandi banda di un palu di kibrahacha. Pa fabor di Dios, no mishi ku e pieda ei, pasobra ta un pieda santu. Ta unda ba sali ku pieda ta santu? ma grita hari. E pieda ei ta santu sigur, e kier a konvensemi. ,,E pieda di Anaclara ta un pieda santu. Si kwalke hende mishi ku e pieda ei, anto nunka mas nos lo hanja awasera. Mester ta ku Juan a mira kon inkredulo mi kara tabata, pasobra el a sigui papia ku ainda mas konvikshon, sigun e tabata bati su garoti riba swela. Tur hende...”
6

“...uniko ju Anaclara riba su skochi. Ei den sombra di su kas, bow di ramada, e tabata konta su ju kwenta. Kwenta di Nanzi, di Shon Arei, di Shi Mara. Anto riba un dia, ora e mucha a mira nubianan ta drif bai pabow, el a puntra su mama: Mamai, ta angel eseinan ta? E mama di ku ne: ,,No, mi ju. Angelnan tambe ta blanku, pero muchu mas bunita. Eseinan ta nubia. Di unda e nubianan ta bini, Mamai? E nubianan ta bini di Dios. Awor nan ta blanku. Pero ora tur hende trata bon, anto Dios ta hasi e nubianan shinishi. E ora ei nos ta hanja awaseru. Unda Dios ta biba? Masha lew, mi ju, te tras di e serunan ei. E kaminda pa jega serka Dios ta masha largu, muchu mas largu ku di kunuku pa Punda. I e kaminda ta seku, jen di tera, jen di pieda. No tin pos kntra di kaminda, ni palu di shimaruku. Pasobra bo mester sufri sedu. Hendenan ku ta kamna bai serka Dios, no por tin pargata ni sanbarku na nan pia. Pasobra Dios ke pa bo pia ta jen di sumpinja ora bo ta bai serka dje. I sod mester seka manera slu riba bo...”
7

“... Anaclara su mrkanan di pia a sigui bai riba e kaminda di kabritu te na e pieda di sababa. Ei no tabatin mrka di pia mas. Anto riba e pieda di sababa nan a mira e pargatanan kor di Anaclara. Ora e hombernan a weta e kos ei, nan tur a spanta. Jen di miedu nan a gloria nan kurpa i mesora nan a kuminsa baha for di seru. Tabatin den nan ku a kore baha seru asina pur, ku ora nan a jega abow, nan no tabatin rosea mas. Unda mi ju ta? Ofelia a grita, ora el a mira e hombernan ta jega serka. Pero e hombernan no tabatin kurashi di hisa cara i mira Ofelia. Asina nan a konta Ofelia loke nan a mira, nan a kamna manera kame i drenta den Ofelia su kur. Na tur a jongota kontra di kurpa dje kas, mientras Ofelia ku e otro muhenan a kuminsa jora morto di Anaclara. Den esei Matias, esun di mas biew den kunuku, a kamna jega. Mesora tur hende a lanta para, pasobra nan tabatin masha respet pa Matias. Henter su bida Matias tabata un bon homber, tantu pa hende komo pa bestia. I ora e papia, ta unikamente pa duna...”
8

“...ARANJA DI SWELTU Un homber gordo a kamna drenta botika, i puntra ku e por papia ku e botikario mes. E mucha homber tras di tonbank a keda mrele, i kompronde mesora ku e homber bon bist no tabata ken ku ta. Bo por a mira ku su flus ta algu espesial. Su dashi luangu tabata grita, mientras su feneta di dashi tabata un perla di tamanjo balente grandi. E sig burusi den su boka a buta su kara hanja un expreshon espantoso. Pa kolmo e tabata hole stinki di rom i perfume barata. Mi mes por juda meneer? e mucha homber a puntrele. ,,Eh..... no, e homber a kontest. Ta e botikario mes mi mester. E mucha homber a forsa un sonrisa i kamna bai patras un pia un pia, pa avisa e botikario. Bondia, mi shon, e botikario a saluda masha kortes, ora el a kamna jega serka e kliente gordo. Ku kiko mi por sirbi mi shon? Wel, mi kier a papia riba un......... eh..... un asuntu un poko........ Klaro, klaro, e botikario a kontest ku kara jen di komprenshon. Pasa patras aki den mi ofisina. Nan a drenta e ofisina, i e...”
9

“...tee kwenta ku nan, anto bo por bien tira bo kntra afo den un par di siman. Lo mi korda nan bon, e kliente a priminti. I kwantu mi debe meneer? Ai, dunami ki ku ta. Sinku florin ta bon? E homber a paga, hinka e estuche den su saku, i sali for di botika komo si fwera e ta donjo di henter mundu. KURIOSO Tonchi su mama tabata malu pa muri na kama. Ku masha difikultat e por a bebe o kome algu. I ora e purba papia, kasi no tabata sali zonidu. E no ta skapa mas, dokter a bisa Tonchi, ora e tabata saliendo for di e kas pobersitu. Miho bo prepara tur kos pa entiero. Mas ku un siman e no ta wanta mas. Pero Tonchi no kir a asepta e realidat aki. Su mama no por a muri. I el a pensa kon nunka el a haci algu bon pa su mama. Kisas te ainda lo e por a hasi algu pe. E mester a keda biba, maske kwantu ta kosta. Den menos ku un ora Tonchi a buska un kurioso, pa juda su mama bira bon. Esei ta masja posibel, e kurioso a sigure. Pero bo mes ta kompronde ku un trabow asina ta kosta hopi plaka. No lubida ku ta pa...”
10

“...distansha di dies sentimeter na parti padilanti di un graf fresku. Bo ta bolbe tapa e burakunan. Pero korda bon. Durante e bintikwater ora despues bo no por papia un pia di palabra ku ningn hende. Exaktamente meskos ku e kurioso a bisele, Tonchi a hasi. I ora el a bula muraja di santana, pa e bai kas, el a primi su boka sera, pa e no laga ningn zonidu sali. Tur esfwerso tabata envano. Tres dia despwes Tonchi su mama a muri. No tabatin hende pa konsole. Tristu di su alma el a konta su amigunan kon a kurioso a tumele hasi chombon. I sigun hendenan a sigui papia, e kos a jega na orea di un recherche. Di mes e asuntu a kuminsa move. Poko tempu despues e kurioso tabata par dilanti di huez. Huez a pun-trele ku e no tabata realisa, ku tabata imposibel pa e kura e muhe biew. Senjor Huez, e kurioso di ku kara seku, ,,ami tabata konvensi ku mi por a kura e machi biew. Pero mi ta kere ku e ju homber di dje no a sigui mi instrukshon exaktamente manera mi a bisele. Te parti patras den sala di Corte di Husticia...”
11

“...e flanel. Kwantu pe, senjorita? ma riska puntrele. Hermenegilda! el a dal un gritu. Kwantu pa e flanel aki? Esun ku jama Hermenegilda, un gorditu, a grita ku mes volumen: Mi n sa. Puntra Jorge. Un otro mucha muhe den un shimis di flor grandi y ku un monton di kabei riba su kabes, a kuminsa hari manera henda chifl. Esun ku tabata judami a grunja un kos y kamna un pia un pia, bai serka e donjo di pakus, ku tabata sinta lesa korant tras di su kaha di plaka. Riba su eskritorio tabatin un kantidat di papel, faktura, karta y un florero lila, jen ku flor di plastik di tur sorto di kol. Kwantu pa e flanel aki ? e galinja a puntra Jorge. Ku masha esfwerso Jorge a hisa kara y keda weta nos. El a dunami asko. Su kara tabata meskos ku hende ku a sali for di un paranda sep di tres dia sin drumi. Pero mi no a duna komentario, pasobra mi mes a kompronde, ku mi mester koopera un poko, pa juda e pakus bende. Pesei ma hisa e flanel na laria, pa Jorge mirele bon. Don Jorge su kontsta tabata kortiku: Dos florin...”
12

“...Ami a forsa mi mes pa mi keda kalmu, sigun mi a kamna sali for di e pakus. Pero tur hende por rei kiko mi tabata pensa. SPIRITU Dindina, bai buska polis, Pachi Feli a pidi su ju muhe. Si mi mester sigui drumi bow di e ramada aki un anochi mas, romatisma ta matami. Papa ta kere ku e spiritu ta sali for di kushina ora e mira polis? Tur spiritu tin miedu di polis, Pachi Feli a deklara. Dindina a para skucha e boroto den e pidasitu kushina tras di nan kas. Botter tabata kai kibra. Tapadera di wea tabata zona. Dindina a sinti kon su pianan a kuminsa tembla di miedu. Mi ta bai bini mesora, el a bisa e biew. Bon nervioso el a mara su lensu na kabes i kore bai wrda di polis na Montanja. Pachi Feli a keda wak e, te ora el a disparse den skuridad. Mein ora despwes Dindina a baha for di auto di polis i subi e pida seru kaminda nan kas ta par. Kon ta bai, Pachi? e polis a saluda e biew. Ta kiko ta pasa? Tin spiritu den kushina? Teribel, mi shon, Pachi Feli a kuminsa splika. E kos aki ta molostia nos...”
13

“...molester di spiritu, lo e avisa e polis. Ta bon, Pachi, e polis a hari. Mi ta semper na ordu. PALU DI TAMAREIN Pa di tantu be Tida a kokocha den su pidasitu kur tras di su kas, i bari blachi seku di e palu grandi di tamarein. Esta porkeria, e tabata kik, e blachinan aki ta susha tur kaminda. Ta tur dia te mes un fishi di aranja. Ta ki dia mi ta hanja un alivio? Mani, e karpinte ku tabata traha den su kur djis pabow di Tida, a kuminsa sagudi kabes ora el a tende Tida ta papia. Den su mes e di: Uza bo sint. Kap e palu ei. Anto mi no tin mester di tende e mesun historia tur santu dia. Che, esta porkeria, Tida a sigui bati bai ku su boka sin djente. Mi ta bira loco. Loga di mi sinta sosega mi kurpa, mi tin ku bari kur den mi bijesa. Mani no por a wanta mas. El a buta su skaf un banda i jega na kur. O, Ma Tida, el a grita. E biew a lanta su kurpa krekech i weta e kara sod di su bisinja kontra di trank. Mesora Tida a kuminsa informa kon ta ku sal di Mani su kas ku su junan. Mani di ku ne ku tur...”
14

“...nota ku poko-poko e blachinan a kuminsa seka. E tamarein ta muri, Ma Tida a pensa ku sustu den su kurason. Mani tabatin rason. I Ma Tida a kuminsa bira tristu, pasobra aki poko dia lo e no tabatin okashon di bari blachi seku mas. Despwes di tres luna e palu a keda limpi-limpi. Tida tabata sint den su stul di zoja, mirando e palu di tamarein muriendo. I e tabata skucha e paranan ku tabata kanta den e ramanan seku. E biew a hanja masha stranjo ku un palu asina grandi por a muri asina ketu, sin saka ningn zonidu. Awor s Tida a kuminsa preokupa, i e no tabata papia muchu mas. Mai no ta sinti Mai su kurpa bon? su ju muhe Irena a puntre. Mi n sa, Tida a kontest ku stem dbil. Mi ta sinti un kos masha stranjo den mi kabes. Sinku dia despwes Ma Tida a pasa pa miho bida. Ora Mani a tende e notisia di morto, a drente un miedu. El a purba diskulpa su mes, bisando Irena: Mi no tabata sa ku asina ei tambe bo por kausa un hende su morto. Ai, shon Mani, Irena a trankilise, no laga e kos preokupa bo. Dokter...”
15

“...semper e tabatin masha fe den La Birgui di Altagracia. No ku Pa Djeffi tabata un pil di misa. Ami ta kere ku e tabata gusta unika-mente e silensio den misa, pa e hasi su orashon, prome ku e sali pa laman. Un be ma bai ku ne. E tabatin un maleta marn chikitu den su man. Ei den e tabatin tur sorto di potoshi, huntu ku un prenchi machik di La Birgui di Altagracia. Te patras den ultimo banki el a hinka rudia, saka e prenchi for di e maleta i sinta resa, mientras e tabata tene e prenchi su dilanti. Su kara tabata masha serio. Mi por a mira su boka move, pero sin ku mi por a tende kiko e ta resa. Ora nos a sali den plenchi di misa, ma puntre ta kiko e prenchi ta nifika. Mira ki, mi ju, el a kuminsa splikami. Mi ta konvensi ku La Birgui di Altagracia ta protehemi. Lagami konta bo kiko a jega di pasa Pa Djeffi. Tempu mi tabata matros na bordo di Nena Dos, ma jega di sinta resa den e mes misa aki. Tabata mas o menos dos or di merdia. Nena Dos mester a sali sinkor di atardi Mi no sa ta kiko a pasami. Pero...”
16

“...resa su orashon di kustumber den misa. Ta por mes e no por a skapa. BANANA Ku mi propio bista ma mira e kos aki sosode, djis na skina di brug di Skalo, kaminda tin e borchi Seamens Home. Un moveshon rpido di algu a hala mi atenshon, ora mi tabata pasa ei banda un ratu despwes di mitar di sinku. Ma bira kara pur, net na ora pa mi mira kon un banana hechu a pasa di un man robes pa un man drechi, pa despwes e disparse den un saku di papel riba asera. Mi di: Karamba, e gengu ku a hasi e kos ei ta djaki kanja. E mester tin masha brio pa praktik ligeresa di dede di dia kla. Mesora ma traka riba asera, pa mi weta ta ken e gai-bibu ta. Tabata un tersio chikitu, flaku, den un karson balente sushi i un flanel ku binti anja pas tabata blanku. Na su pia e tabatin pargata pretu biew i plam. Su kara tabata lombra di zeta. Su expreshon tabata bobo, aunke no tabatin motibu pa duda di su inteligensia natural. Pasobra e manera ku e banana a disparse, sin e Venesolanu sa, tabata trabow di un experto. Den...”
17

“...BANANA djis na skina di brug di Skalo 14...”
18

“...Aki tabata un kestion di pasenshi. Mi mester a warda. Pasobra ku un banana so e gai lo no por a jena su stoma. E mester a flektu un mas. Ma wak e diferente monton di banana. Na man robes di e tipo tabatin un monton di dos. Tur e otro montonnan tabata di tres. Tabata masha stranjo ku e Venesolanu gordo no a ripara nada. E tabata kombersa ku un otro paisanu di dje. Un radio chikitu di batera, pone mei-mei di e tomatinan, tabata pua pa toka un merengue. Ke tal, pama?, ma tende e gai dirigi su mes na un homber ku tabata pasando. Mesora el a kita, pa bai kombersa ku su amigu, i laga e saku di papel trankil riba asera. Ma hanja e kos ei kriminalmente bon hasi. Ni sikiera el a drei wak e saku di papel, mientras e tabata papia. E kombersashon a resulta kortiku. Nan a duna otro man, i e ladrn di banana a bolbe bai para na su puesto estrategiko, ku kara serio, manera hendenan ku ta sinta warda nan turno den ofisina di dokter. Pero despwes di e intermedio aki e kos a bai rpido. E gai a keda mira stret...”
19

“...grawata patras di su kabes i kuminsa su historia. Un dia nos tabata riba Klein Corsou. E anochi ei nos a kaba di tira poko awa di plaja na stoma. I despwes ku nos a sinta kombersa, nos a bai drumi den e kasita ku prome aja tabatin par ei riba. Feli, e ju di Dalia di Ma Tensha, tabata drumi ronka banda di mi. Esei mi ta korda kla. Nochi tabata bunita. Tur na strea. No tabatin ni un punti nubia. E bentana parti pariba tabata habri, di moda ku mi por a mira e faro ku tabata drei i tira su lus riba tera i riba laman. Sigun mi tabata drumi pechu ariba, pensando riba mi kas ku mi junan na Corsou, ma tende un muhe ta jora. Pero jora masha tristu. E kos ei a stranjami masha, pasobra nunka mi no a mira un muhe ei riba. Prome ma kere ku ta spiritu. Pero e joramentu tabata zona muchu duru. Spiritu su jor ta mas lastimoso. Ma lanta poko-poko for di swela, kohe mi chapara i sali bai pafo. Tabatin un bientu friw ta korta. Ma laman tabata kalmu. Riba e pidasitu plaja ma mira e muhe par. E tabata delega...”
20

“...sali for di shap di Shon Lenchi na Otrobanda. Anto un nabegante grandi kaba tabata zeilu bon kanj su dilanti ta bai pariba. Den su fuma e nabegante tabata papia un asuntu di un muhe ku a korta orea ku ne. Muhe di su mes kaptan. Ba kompronde? Ora Feli a kontami e kos ei, ma saka mi kwenta. Ta pesei ma warda e saja te dia djawe sin papia nada. Mi no ke muri morto di kuchu. BUSKA TATA Den Corsou aki mester tin un hende ku parsemi masha tantu. I mi ta kere ku aki poko tempu Voogdijraad ta kaska su rok pe. Siman pas mi tabata kamna trankil di mi riba Dempel, komiendo pinda. Den esei un muhe biew a keda para di golpi mi dilanti i keda mirami dura den mi kara. Prome ma kere ku el a mirami pa kwalke kandidato pa elekshon i ku ta un fabor e ta bai pidimi. O, Elizeo, el a kuminsa, Ta unda ba hinka bo kurpa, shon papa? Ma keda para tur tolondra i laga e nomber Elizeo penetra un poko den mi sinti. Pero asina lew ku mi por a korda, mi no tabata konose ningn hende ku por a dunami e nomber di karinjo Elizeo...”