Your search within this document for 'palu' OR 'dushi' OR 'kabei' resulted in 40 matching pages.

You can restrict your results by searching for palu AND dushi AND kabei.
 
1

“..................... 8 6. SPIRITU .................................. 9 7. PALU Dl TAMAREIN.......................... 10 8. PRENCHI DEN MALETA........................ 12 9. BANANA ................................... 13 10. SAJA BLANKU............................... 15 11. BUSKA TATA ............................... 17 12. BARIGON .................................. 18 13. NESHI DEN PIETERMAAI ..................... 21 14. BARBULETE PRETU........................... 22 15. MAKWAKU TA DJUMP.......................... 24 16. PASENSHI KU PROHIMO....................... 27 17. 37 ................................... 30 18. E IH Dl KOMPR........................... 31 19. TRINTA ANJA DEN SIRBISHI.................. 33 20. NERO...................................... 35 21. PIDI MAN.................................. 36 22. LABA MORTO ............................... 38 23. DBEL SEIS................................ 40 24. E POJOJO DUSHI............................ 42 25. SUSTU ..................................”
2

“... penj, pint, banj ku perfume, ta kamna lastra riba kaja, na kas di tur su amigu i amiganan, chalalando tur sorto di redu i ultimo notisia. Tin be te anochi lat den auto di su amigu prefer. Ami ta gusta sali bai keiru un poko anochi, Clara a sigui ble-ble den mi kabes. Pa tuma poko airu fresku. Ku un... eh... amigu di mi. Den su auto nobo, fur tur na kweru kor paden. Un mucha homber masha desente. No komprondemi robes. E ta biba masha desente ku un aktu-primu di mi. Ai, ju, nos ta keiru masja dushi mes. Clara a pausa un ratu i dal un gritu hari masha kanaja. 1...”
3

“...mas den kabes di sera tin masha konenchi. Juan e fit a splikami, ora ma puntre unda ta miho pa mi jag. Ku su man tur na kajo el a munstrami un sera ku tabata basta mas haltu ku e otronan. Ei riba ta jen. Pero tin un kos ku mi ke pidi mi shon........... Juan a keda ketu un ratu i wak swela. Ta kiko ta e kos anto? ma puntre, pasobra ja ma bira masha kurioso. Ora mi shon jega den kabes di e sera ei, el a sigui papia, i su stem tabata emoshona, mi shon lo mira un pieda di sababa grandi banda di un palu di kibrahacha. Pa fabor di Dios, no mishi ku e pieda ei, pasobra ta un pieda santu. Ta unda ba sali ku pieda ta santu? ma grita hari. E pieda ei ta santu sigur, e kier a konvensemi. ,,E pieda di Anaclara ta un pieda santu. Si kwalke hende mishi ku e pieda ei, anto nunka mas nos lo hanja awasera. Mester ta ku Juan a mira kon inkredulo mi kara tabata, pasobra el a sigui papia ku ainda mas konvikshon, sigun e tabata bati su garoti riba swela. Tur hende den e partinan aki sa ku e pieda di Anaclara...”
4

“...kriatura a keda wak e kaminda delegaritu di ka-britu, ku tabata subi bai ariba, te den kabes di e seru...... Su manise Ofelia a kamna bai na e kama di pushi den kas, kaminda Anaclara sa drumi, pa e lanta su ju. Pero e mucha no tabata ei. Banda di su kusinchi tabatin su popchi di botter, ku kabei di pida kabuja. Ademas e porta di saja ku djki tabata habr. Morto spant Ofelia a kohe e kusinchi di su ju i kore sali pafo. Mi Dios, mi ju a prd, el a kuminsa grita jora. Pasobra Ofelia a kompronde mesora ku su historia riba e kaminda pa bai serka Dios a in-fluensha su ju. Tur hende a kore sali for di nan kas i bin bsha den Ofelia su kur, pa tende ta kiko a pasa. E muhenan tabata borota pi ku prikichi den palu di mango. Pero e hombeman a para tende boka ketu. Ku kara serio nan a laga Ofelia splika nan kiko a sosode. I ora nan a kaba di tende, nan tur a subi seru pa bai buska Anaclara. 3...”
5

“...Kuminsa traha mesora. Den un kwarto chikitu medio skur e kurioso a sende un kabitu di bela riba mesa. Den e kamber tabatin un ol masha desagradabel. Djei e kurioso a bisti un kimona tur kibr, hisa man na laria i kuminsa resa un orashon ku Tonchi no por a kompronde. E di ku Tonchi mester hinka rudia su dilanti, pa e orashon surti mas efekto. Tonchi a hinka rudia manera un gran sokete, keriendo ku e kurioso ta hasiendo un tratamentu serio. Miedu a kuminsa drenta Tonchi, sigun e tabata wak e homber su kabei jen di pomada i e gotanan di sod riba e frenta di tutu. Despwes di a finalisa su seremonia ku algn gritu masha mahoso, e kurioso di ku Tonchi: Bueno, e prome preparashon ta kla. Awor ta falta esun aki. El a kohe dos vel di papel, skirbi poko senja stranjo riba nan, hinka kada un den un envelop i plak nan sera. Awe nochi diesun or, el a bisa Tonchi ku kara serio, ,,bo ta hinka kada envelop den un buraku, na un distansha di dies sentimeter na parti padilanti di un graf fresku. Bo ta bolbe tapa e...”
6

“...kuminsa sambuj den un monton di flanel, y ranka un di nan afo. El a munstrami e flanel komo si fwera ta kos sushi e tin den su man. Te ainda ningn zonidu no a sali for di su boka. Djei el a keda mira su unjanan pint, mientras ami por a weta e flanel. Kwantu pe, senjorita? ma riska puntrele. Hermenegilda! el a dal un gritu. Kwantu pa e flanel aki? Esun ku jama Hermenegilda, un gorditu, a grita ku mes volumen: Mi n sa. Puntra Jorge. Un otro mucha muhe den un shimis di flor grandi y ku un monton di kabei riba su kabes, a kuminsa hari manera henda chifl. Esun ku tabata judami a grunja un kos y kamna un pia un pia, bai serka e donjo di pakus, ku tabata sinta lesa korant tras di su kaha di plaka. Riba su eskritorio tabatin un kantidat di papel, faktura, karta y un florero lila, jen ku flor di plastik di tur sorto di kol. Kwantu pa e flanel aki ? e galinja a puntra Jorge. Ku masha esfwerso Jorge a hisa kara y keda weta nos. El a dunami asko. Su kara tabata meskos ku hende ku a sali for di un paranda...”
7

“...ta semper na ordu. PALU DI TAMAREIN Pa di tantu be Tida a kokocha den su pidasitu kur tras di su kas, i bari blachi seku di e palu grandi di tamarein. Esta porkeria, e tabata kik, e blachinan aki ta susha tur kaminda. Ta tur dia te mes un fishi di aranja. Ta ki dia mi ta hanja un alivio? Mani, e karpinte ku tabata traha den su kur djis pabow di Tida, a kuminsa sagudi kabes ora el a tende Tida ta papia. Den su mes e di: Uza bo sint. Kap e palu ei. Anto mi no tin mester di tende e mesun historia tur santu dia. Che, esta porkeria, Tida a sigui bati bai ku su boka sin djente. Mi ta bira loco. Loga di mi sinta sosega mi kurpa, mi tin ku bari kur den mi bijesa. Mani no por a wanta mas. El a buta su skaf un banda i jega na kur. O, Ma Tida, el a grita. E biew a lanta su kurpa krekech i weta e kara sod di su bisinja kontra di trank. Mesora Tida a kuminsa informa kon ta ku sal di Mani su kas ku su junan. Mani di ku ne ku tur ta bon, pero ku e tabatin gana di papia riba e palu di tamarein. Ay, mi...”
8

“...puntre ku no tin otro moda di hasi. Esei tin sigur, Mani a kontest. Nos por kita kska di e palu. Anto e ora ei e ta para muri poko-poko. Kwantu ta dura? Un kwater luna. Kisas sinku. Tida a drei wak e tamarein i tapa su boka ku su man. Mani a keda spera ku pasenshi. El a kompronde ku Tida lo tabata pensa riba tur e mil i un kosnan ku por kausa un hende su morto: habri parasol den kas. drumi riba mesa, drei un stul riba un pia, pargata bokabow.......... Probablemente Tida lo tabata konsidera morto di un palu e kausa di mas serio. Despwes di un ratu Tida a bira kara i kontest: Mi ta kere ku esei s por. Te ainda mi no a tende ku kitamentu di kska di palu a kausa morto di ningn hende. Bo por hasie pa mi, shon Mani? Mani a grita hari: Klaro, Ma Tida. Mesora. El a bai kwe su machete i den menos ku mein ora el a kita kska di e palu di tamarein te na un altura di dos meter for di swela. A pasa dos siman. E palu a keda biba ketu. Tida a kuminsa duda den loke Mani a bisa. Pero despwes di un luna el a...”
9

“...master ku tabata nabega entre Venezuela, Colombia, San Dumingo i Corsou. Pa Djeffi tabatin wowo shinishi i un kara masha chistoso. Bo no por a kere ku ja el a pasa kwarenta kaba. Esta bon tersio e tabata. Miho amigu ku ne mi no tabatin, pasobra e por a konta kwenta fantastikamente bon, di kolebra i pisk masha grandi ku por hala un barku bai ku ne den fondu, di muhe pisk ku kabei masha largu, ku a buta nabegantenan tolondra i bula na awa nan tras, di orkan masha mahos ku skwal teribel duru. Ki ora ku Pa Djeffi ta konta kwenta, mi ta imagina mi kon mi ta par den stef di su barku, pa mi gosa kon e ta lucha ku laman. Bow di un palu di indju den Pareda e tabata kontami su historianan, mientras mi ta hunga fli. I e fli ei, ta Pa Djeffi mes a trahe pa mi. Pasobra semper Pa Djeffi a keda mucha. Trahamentu di fli tabata su kuki. Ki ora ku e ta na Corsou durante un par di dia, e mester a traha un fli grandi pa mi. Loke semper a stranjami, ta esaki. Pa nabegante brutu ku Pa Djeffi tabata, semper e tabatin...”
10

“...tres banana. El a kumpli ku mi deseo. Mes rpido i ku mes fasilidad el a horta di tres banana i tire den saku. Despwes el a keda para manera hende kens un ratu. I kompletamente kalmu el a hisa su saku, kamna bai den direkshon di Otrobanda. Hasta maana, el a saluda e Venesolanu. E historia aki tabata asina inkreibel, ku asina ma jega kas, ma pone riba papel. SAJA BLANKU Antajera mi tabata serka Pol, bow di e palu di indju banda di Laman Chiki. Ma pone un pida tabla riba un motor biew di auto, i sinta weta e piskado ku su kurpa delega i muskul. Ku su lomba sunu kontra di tron-kon dje palu Pol tabata sinta drecha su trai. Bo konose Klein Corsou? ma puntre despwes ku nos tur dos a keda ketu basta ratu. Pol a hisa kara mirami, i kontest ku e konose Klein Corsou manera su planti man. Djei el a bira wak su boto mar den Laman Chiki. Sigur mi konose Klein Corsou, el a ripiti. Prome aja nos a piska masha ei banda. Un kwarenta anja pas nos tabata ba kanoa di Mushe 15...”
11

“...mi junan na Corsou, ma tende un muhe ta jora. Pero jora masha tristu. E kos ei a stranjami masha, pasobra nunka mi no a mira un muhe ei riba. Prome ma kere ku ta spiritu. Pero e joramentu tabata zona muchu duru. Spiritu su jor ta mas lastimoso. Ma lanta poko-poko for di swela, kohe mi chapara i sali bai pafo. Tabatin un bientu friw ta korta. Ma laman tabata kalmu. Riba e pidasitu plaja ma mira e muhe par. E tabata delega, blo sunu. Ku su man na laria e tabata grita jora. Bientu tabata pone su kabei largu bula. Ma grite: Mira, ta kiko a pasa ? Di ripjente el a stop di jora i bira wak mi. Mi no por a mira su kara na e distansha ku mi tabata, pero e manera ku el a dal su mannan, tapa su pechu, a butami kompronde ku el a spanta. Ma bolbe grite i zwai man pa e kamna bin. Ay, mi Dios, el a kuminsa sklama. Dejame, por favor. Dejame. I mesora el a kuminsa kore manera hende ku a perde kabes. Ami a keda tur babuk. Tur sorto di kos a pasa den mi kabes. Pasobra mi no por a kompronde ta kiko un muhe...”
12

“...Aki banda ta jen di tribon, ma grita mas dura ku mi por. Pero a muhe a sigui landa bai afo, te ku el a disparse den skuridad. Su manise mi amigunan a harimi, ora ma konta nan di e muhe sunu ku kabei largu. Feli di ku ta spiritu o kwalke alma malu. Pero ami tin sigur ku ta un muhe bibu. Sigun mi por a mire den lus di e faro, e tabatin un kol hopi kla. Kasi sigur tribon a kome. Rei ku ei banda ta jen........... Pero bo sa, ora mi ta sinta drecha mi trai aki bow, semper mi tin ku pensa riba e muhe ei. Ma hanja su saja tira riba plaja. Un saja blanku di nanso. Mi tin e ward te ainda den mi bal den mi kamber. Pakiko bo no a avisa polis despwes? ma puntra Pol. Ata bo tin e saja? Pol a hala un rosea grandi, bati e shinishi for di su pipa riba pida pieda i bira wak su boto den awa. Mi tabatin miedu, el a sigui. Pasobra ma sinti ku mester tin mas kos ei tras. I mi ke ku ma hasi bon di no papia. Pasobra hopi tem despwes Feli ta kontami, e mesun Feli ku tabata huntu ku mi riba Klein Corsou, owel Feli...”
13

“...ne, despwes ku nan a kora komo sinku minut sin ku Garichi a papia un pia di palabra. Ta miedu bo tin ku nan por kwe nos? Mi n sa, Mon. Henter dia tabatin un barbulete pretu den nos sala di kas. Laga di ta kere den webi gai, Simon a grita hari. Ta chocho ba bira? Mira aki, bru, ku e awaseru duru ku ta kai aki, ningn selador no ta bai para molostia nan kurpa riba ksta pa kontrola ningn kontra-banda. Pero Minta mi kas ta masha preokupa. Ta kiko esaki, Ga? Ta mar na saja bo ta? Pone bo sinti parew, palu. Pasobra mi ta kere ku na bo kas ta bo tin ku manda i no bo kas. Ma bo mester kompronde ku nos ta resien kas. Ainda Minta no a kustumbra ku e kosnan aki. Mi no tin un bledo di kompronde, Simon a kuminsa bira bestia. E muhe fini delikadu ei di bo ta kapas di stroba tur kos. Garichi a sinti kon rabia a subi na su kabes, pasobra el a sinti su mes ofend. Den un momentu di sieguedad el a saka su pistol i pone riba Simon su pechu. 23...”
14

“...kansa su kurpa. Nonato no por kome salu. Nonato mester drumi trempan. Nonato mester sinta hopi, sino Nonato ta dal abow morto. Lokura. Ta kiko nan a kere? Ta riba laman mi mester ta, te lew aja, kaminda e makwakunan ta djump. Anto ora mi wanta e dradu na linja, bringa ku ne......... Ora mi sinti e alim ta kokobia na linja, mi ta wanta, fir pe, kobra, te ora mi barke, hise benta den boto. Anto ora e sapatia, spat awa den mi kara, lo mi grita hari, ora mi mira solo lombra riba su kurpa.... Na e palu grandi, kaminda tabatin algn mucha ta kore hunga, el a kita for di e kaminda di tera, pasa bow di e mansalinjanan, i baha bai den plaja. E alanan di su nanishi tabata tembla ora el a sinti ol di laman. Asina el a mira su Flora Maria riba plaja huntu ku e otro botonan, el a sinti kon orgujo a buta su kurpa grinja. El a wanta un ratu i para gosa su boto. Hei, Nonato, Simon su amigu a grita ora el a mira Nonato ta baha bini den plaja. Te ainda bo ta kere ku Achi ta bira piskado? 25...”
15

“...ta i....shete......No.......no por ta.... Papa Toni! el a grita, kasi razu. Papa Toni, mi ta hala tur mi palabranan atras. No ta asina mi kier a men. Ta mi nervio, Papa Toni. Por- dona mi, Papa Toni. Papa dushi, pordonami. Hasi manera bo no a tende kiko ma bisa. Bo ta hanja un kaha di bela serka mi. Esnan den glas grandi. Mi ta kumpra un buket di bintisinku florin pa bo. Mi ta seka bo kurpa pa bo. Ku un serbete limpi. Lubida tur loke Bubuchi a bisa awor ei. El a sunchi kabes di e imagen, kore drenta kamber di banjo bon pur, i bolbe ku un serbete di mondongo, riba kwa tabatin un mucha muhe na bikini. Ku masha delikadesa el a seka e imagen, mientras el a sigui papia masha dushi ku ne. No a pasa ni ocho luna, ku Bubuchi tabata plan bar atrobe. E IH DI KOMPR Antajera Obencio a dunami un kabei boto, banda di sinkor di atardi. Pero bo sa kiko? e di ku mi, mi mester pasa mira mi ih un ratu. Djis nos ta sigui atrobe. Mi ta gusta mucha chiki masha tantu mes, di moda ku mi no tabatin 31...”
16

“...diberti poko......Esta bon hende su chefnan ta..........Aworo e mester konta Anguchi ki bon hende su chefnan ta......... NERO Siman pas ma sali sine na Roxy, i sigun mi tabata kamna riba Dempel bai pabow, ma tende un hende ta perta pia mi tras. Den esei un stem kans a gritami: Hei, palu, hei. Tendemi un kos aki. Un homber kortiku di mas o menos kwarenta anja a kamna jega kasi sin rosea serka mi, i bisami: Hermano, no tumami na malu ku te lat di anochi mi ta molostiabo. Pero bo sa ki ta pasa? Awe mi kacho a hasi anja. Henter anochi ma kamna buska un hende ku ke selebra anja di mi kacho huntu ku mi. Ma keda wak e tersio boka habri, pasobra sigun mi su kabes mester ta un krenchi sushi. Mesora ma puntre ku kisas e ta kere ku ami ta loko. El a seka su kara ku su lensu i e di: Tendemi bon, bru. Mi ta rekonose kwalke hende ku ta meskos ku mi. I ki sorto abo ta? tabata mi pregunta. Simplemente loko, el a kontest. I na mes momentu el a pone su man riba mi lomba, komo si fwera nos ta amk for di...”
17

“...Asina Madalena a kaba di komunikami e deseo di su hendenan, el a kamna bai. Pero ma grite: Nena. Tendemi un ratu. Nos no por pasa den Pietermaai nos dos huntu? Mi tin algu di kontabo. No, mi amor, mi palomba a kontest disididu. Mamai no ke. Hendenan ta papia basta kaba. Mi no por tira mi nomber riba kaja. I si bo ta stimami di berde, anto bo ta bin pidi mi man diadumingu mainta. Maske kwantu ma roga, Nena no kier a tende, i el a sigui kamna bai. Ami a keda wak e sigun e ta tira su zojada. Esta un dushi galinja. Anto kol di mespu! Pero atami ku e kustumber sokete di pidi man den mi stoma. E kos ei ta un seremonia ridikulo ku ta danja tur bo freimentu. Ja mi ta mirami sint kaba den nan sala, ku mi kara na papijot, manera ta dilanti di hues mi ta. Prome nan ta kuminsa papia di kalor ku bientu ku awaseru. Esta hipokresa. Nan sa masha bon ta kiko ma bin hasi. Pero mester hunga e komedia. Den esei e mama lo observa djis pa kaswalidad, ku e ke ku e konose mi hendenan. Mintira. E sa masha bon ki patu...”
18

“...indju. E mucha a dal un gritu masha mahos, kai drumi boka bow, i kuminsa jora pi ku alma malu. Mesora ma kore bai na e pali indju i purba saka e fli. Pero kon ku mi a ranka i fir, e fli a keda bon peg. Bientu a batie den rama, i den un rati ora su papel a sker. Ora e mucha a mira su fli kompletamente kibr, el a lanta kore bai na gritu di joramentu. Pst. Prenda, ma tende Madalena jamami. Ma bira kara i mire ku su tata i su mama par riba nan stupi di kas. Na mes momentu un muhe tur wakamanja i ku kabei bruh a kore sali for di kur di un kas djis ei serka. Abuzador, el a gritami. Porko sinbergwensa. Pakiko ba kibra e mucha su fli? Ta nada di hasi bo n tin? Mara bo por hanja un ataka. Desgrasiadu. S.... pero..... mi ke......., ma purba splika, i ma drei wak mi amorsita ku su grandinan riba e stupi. Pero di nan banda no tabatin ningn reakshon. Lakrana, e muhe a zundrami. Nan mester kwartisabo. Esei si ma hanja ku ta di mas. I ma duna e muhe manera sa duna. Pa kolmo e mucha a kuminsa tirami ku pieda...”
19

“...mucha muhenan ta masha inkompla-siente. Ku un krenchi mal bis el a bolbe bai para den balkon, sperando ku kwalke kos di bon por pasa su banda. Muchu largu kos no a bati ku ne. Apenas un dies minut despwes el a mira un pojojo elegante kamna drenta den balkon. E mucha tabatin un bist ros, ku un roza kr grandi den su pechu. Su kabei tabata masha bunita penj, tur na bukel. Lou a hanja ku e galinja ta algu di bebe den un glas di awa. E no a perde pa gana, i tuma den mesora cu e galeinske. Asina el a aserka e mucha, el a kuminsa batie ku palabra dushi. E galinja a gusta ku Lou, i den un rati ora Lou a start un namoramentu di kita sombre den un huki poko skur di e balkon. Esta dushi bo ta, shon bunita, Lou a kuminsa merma. Bo ta hanja? Bo ta manera un strea den skuridad di mi bida. Papia poko-poko. E hendenan ta tendebo. Ki mi tin ku nes. Laga nan tende ku bo ta un bejesa excepshonal. Tasina tantu ba gustami? Tur ku tin. Mi ke lastra na bo pia. Mi ke kasa ku bo. Hahai! Lou a sigui gaba bunitesa di...”
20

“...ne. Ki dia mi shon ta bolbe pa nos kombersa tur kos? Lou a perta su kara na un sonrisa, i priminti ku su manise mes e ta bolbe, sin falta. Ora el a sali, su pianan a kria ala. I loke ta porta di e kas ei no a mira ni Lou su sombra nunka mas. SUSTU Gachi a sinti ku su pianan tabata baha den katuna prome ku nan jega swela. Su sinti tabata fofo, i tabata parse ku e ta drif riba kaminda. Ma bebe di mas, el a pensa, ta esei te kos. Pero e fiesta tabata bon. Esta laf ku awor aki mi no por hanja un kabei boto, pa hibami kas. Awor mi so mester hupa den skuridad. Kwantor por tin awor aki? Tres or di marduga? Esta un suk mahos. Anto ketu. E por a tende su mes rosea, sigun el a sigui chambuka riba kaminda. 43...”