Your search within this document for 'mas' OR 'serka' resulted in 73 matching pages.

You can restrict your results by searching for mas AND serka.
 
1

“...su motor di boka no tin brek. Benny sa sinta kunsumi, sin por konsentra pa lesa. A la largu Benny a kuminsa bebe pildora pa kalma su nervio. Kestion ku tin ma grunja mas neutral posibel, pa mi hanja okashon di tende mas kos. Ai si, ju, Clara a sigui bati bai. Bo mes konose Benny. Henter dia su kara ta peg den buki. Pero ora e sali riba kaja, e no por mira un palu di basora ku shimis bist. Mesora e ta kla pa tira flor i namora. Ma bo mes sa. Ami no sa maha mi kabes ku su pantominanan. Pasobra mi sa ku semper e ta bolbe serka mi na kas. Bo mes sa. Pidi pordon, jora, priminti ku nunka mas. Esta fantochi, bo n ta hanja? Ma bolbe grunja i komod mi lomba kntra di baranka. Anto asina e pntol ripara ku ma pordone, e ta bolbe sambuj den su malditu bukinan. Figurabo ku e homber tin kurashi di sinta lesa te tres or di marduga. Ta di mas. Bo mes no ta hanja? Tur loke ma riska duna komo mi komentario tabata un Se, se, se un poko vago. Pasobra mi sa ku miho un hende hinka su dede den nshi di maribomba...”
2

“...su kachunan kai mas lihe posibel. Ami mester a wanta dura, pa mi no grita hari. Bo mes ta kompronde, Clara a jega na fin di su historia, ,,ku esei tabata sufisiente motibu pa mi separ. E PIEDA DI ANACLARA Te mas den kabes di sera tin masha konenchi. Juan e fit a splikami, ora ma puntre unda ta miho pa mi jag. Ku su man tur na kajo el a munstrami un sera ku tabata basta mas haltu ku e otronan. Ei riba ta jen. Pero tin un kos ku mi ke pidi mi shon........... Juan a keda ketu un ratu i wak swela. Ta kiko ta e kos anto? ma puntre, pasobra ja ma bira masha kurioso. Ora mi shon jega den kabes di e sera ei, el a sigui papia, i su stem tabata emoshona, mi shon lo mira un pieda di sababa grandi banda di un palu di kibrahacha. Pa fabor di Dios, no mishi ku e pieda ei, pasobra ta un pieda santu. Ta unda ba sali ku pieda ta santu? ma grita hari. E pieda ei ta santu sigur, e kier a konvensemi. ,,E pieda di Anaclara ta un pieda santu. Si kwalke hende mishi ku e pieda ei, anto nunka mas nos lo hanja awasera...”
3

“...muchu mas bunita. Eseinan ta nubia. Di unda e nubianan ta bini, Mamai? E nubianan ta bini di Dios. Awor nan ta blanku. Pero ora tur hende trata bon, anto Dios ta hasi e nubianan shinishi. E ora ei nos ta hanja awaseru. Unda Dios ta biba? Masha lew, mi ju, te tras di e serunan ei. E kaminda pa jega serka Dios ta masha largu, muchu mas largu ku di kunuku pa Punda. I e kaminda ta seku, jen di tera, jen di pieda. No tin pos kntra di kaminda, ni palu di shimaruku. Pasobra bo mester sufri sedu. Hendenan ku ta kamna bai serka Dios, no por tin pargata ni sanbarku na nan pia. Pasobra Dios ke pa bo pia ta jen di sumpinja ora bo ta bai serka dje. I sod mester seka manera slu riba bo frenta, ora bo jega riba e plenchi grandi rondo di Dios su kas. Riba e plenchi ei kada hende ta hanja un ramada. Ei semper ta hasi fresku. E ora ei nunka mas nan no tin mester di kamna kaminda lew, pa bai hala awa na pos. Pasobra kontra di kada ramada tin un pos, jen di awa. Anto Dios ta pasa na kada ramada serka e hendenan...”
4

“...Kada homber tabata arm ku un bulpes o un machete. Anaclara su mrkanan di pia a sigui bai riba e kaminda di kabritu te na e pieda di sababa. Ei no tabatin mrka di pia mas. Anto riba e pieda di sababa nan a mira e pargatanan kor di Anaclara. Ora e hombernan a weta e kos ei, nan tur a spanta. Jen di miedu nan a gloria nan kurpa i mesora nan a kuminsa baha for di seru. Tabatin den nan ku a kore baha seru asina pur, ku ora nan a jega abow, nan no tabatin rosea mas. Unda mi ju ta? Ofelia a grita, ora el a mira e hombernan ta jega serka. Pero e hombernan no tabatin kurashi di hisa cara i mira Ofelia. Asina nan a konta Ofelia loke nan a mira, nan a kamna manera kame i drenta den Ofelia su kur. Na tur a jongota kontra di kurpa dje kas, mientras Ofelia ku e otro muhenan a kuminsa jora morto di Anaclara. Den esei Matias, esun di mas biew den kunuku, a kamna jega. Mesora tur hende a lanta para, pasobra nan tabatin masha respet pa Matias. Henter su bida Matias tabata un bon homber, tantu pa hende komo...”
5

“...dashi luangu tabata grita, mientras su feneta di dashi tabata un perla di tamanjo balente grandi. E sig burusi den su boka a buta su kara hanja un expreshon espantoso. Pa kolmo e tabata hole stinki di rom i perfume barata. Mi mes por juda meneer? e mucha homber a puntrele. ,,Eh..... no, e homber a kontest. Ta e botikario mes mi mester. E mucha homber a forsa un sonrisa i kamna bai patras un pia un pia, pa avisa e botikario. Bondia, mi shon, e botikario a saluda masha kortes, ora el a kamna jega serka e kliente gordo. Ku kiko mi por sirbi mi shon? Wel, mi kier a papia riba un......... eh..... un asuntu un poko........ Klaro, klaro, e botikario a kontest ku kara jen di komprenshon. Pasa patras aki den mi ofisina. Nan a drenta e ofisina, i e kliente a kuminsa konta ku algn dia pas el a jega for di Haiti. Mi ta kompronde tur kos, e botikario a trankilise. Sigur ta un kaso espesial. Sigur si, e kliente a sigui konta. Ma bai pa un bon tratamentu. Un bon fur. Pero ademas di esei mi a kumpra un kntra...”
6

“...Alkohol ta buta su forsa dirti bai poko-poko. Tin un kos mas. Dos be pa dia bo mester dal un bon banjo ku habon blow. Anto asina bo kaba di banja, bo mester tochi e aranja ku bo punta di dede. Pero ainda tin un regla mas. Si bo ta soltero, bo mester kasa. I si bo ta kas, bo no por ferela ningn otro muhe. Esakinan ta regla fiho ku Pap Bog a sinjami. Si bo no tee kwenta ku nan, anto bo por bien tira bo kntra afo den un par di siman. Lo mi korda nan bon, e kliente a priminti. I kwantu mi debe meneer? Ai, dunami ki ku ta. Sinku florin ta bon? E homber a paga, hinka e estuche den su saku, i sali for di botika komo si fwera e ta donjo di henter mundu. KURIOSO Tonchi su mama tabata malu pa muri na kama. Ku masha difikultat e por a bebe o kome algu. I ora e purba papia, kasi no tabata sali zonidu. E no ta skapa mas, dokter a bisa Tonchi, ora e tabata saliendo for di e kas pobersitu. Miho bo prepara tur kos pa entiero. Mas ku un siman e no ta wanta mas. Pero Tonchi no kir a asepta e realidat aki. Su mama...”
7

“...kara masha interesante. Tonchi a grawata su kabes, hisa kara wak e kurioso, i saka su ptmni for di su saku. Tuma, e di ku ne, ora el a entreg e homber seis papel di shen. Kuminsa traha mesora. Den un kwarto chikitu medio skur e kurioso a sende un kabitu di bela riba mesa. Den e kamber tabatin un ol masha desagradabel. Djei e kurioso a bisti un kimona tur kibr, hisa man na laria i kuminsa resa un orashon ku Tonchi no por a kompronde. E di ku Tonchi mester hinka rudia su dilanti, pa e orashon surti mas efekto. Tonchi a hinka rudia manera un gran sokete, keriendo ku e kurioso ta hasiendo un tratamentu serio. Miedu a kuminsa drenta Tonchi, sigun e tabata wak e homber su kabei jen di pomada i e gotanan di sod riba e frenta di tutu. Despwes di a finalisa su seremonia ku algn gritu masha mahoso, e kurioso di ku Tonchi: Bueno, e prome preparashon ta kla. Awor ta falta esun aki. El a kohe dos vel di papel, skirbi poko senja stranjo riba nan, hinka kada un den un envelop i plak nan sera. Awe nochi diesun...”
8

“...su man. Te ainda ningn zonidu no a sali for di su boka. Djei el a keda mira su unjanan pint, mientras ami por a weta e flanel. Kwantu pe, senjorita? ma riska puntrele. Hermenegilda! el a dal un gritu. Kwantu pa e flanel aki? Esun ku jama Hermenegilda, un gorditu, a grita ku mes volumen: Mi n sa. Puntra Jorge. Un otro mucha muhe den un shimis di flor grandi y ku un monton di kabei riba su kabes, a kuminsa hari manera henda chifl. Esun ku tabata judami a grunja un kos y kamna un pia un pia, bai serka e donjo di pakus, ku tabata sinta lesa korant tras di su kaha di plaka. Riba su eskritorio tabatin un kantidat di papel, faktura, karta y un florero lila, jen ku flor di plastik di tur sorto di kol. Kwantu pa e flanel aki ? e galinja a puntra Jorge. Ku masha esfwerso Jorge a hisa kara y keda weta nos. El a dunami asko. Su kara tabata meskos ku hende ku a sali for di un paranda sep di tres dia sin drumi. Pero mi no a duna komentario, pasobra mi mes a kompronde, ku mi mester koopera un poko, pa...”
9

“...Ami a forsa mi mes pa mi keda kalmu, sigun mi a kamna sali for di e pakus. Pero tur hende por rei kiko mi tabata pensa. SPIRITU Dindina, bai buska polis, Pachi Feli a pidi su ju muhe. Si mi mester sigui drumi bow di e ramada aki un anochi mas, romatisma ta matami. Papa ta kere ku e spiritu ta sali for di kushina ora e mira polis? Tur spiritu tin miedu di polis, Pachi Feli a deklara. Dindina a para skucha e boroto den e pidasitu kushina tras di nan kas. Botter tabata kai kibra. Tapadera di wea tabata zona. Dindina a sinti kon su pianan a kuminsa tembla di miedu. Mi ta bai bini mesora, el a bisa e biew. Bon nervioso el a mara su lensu na kabes i kore bai wrda di polis na Montanja. Pachi Feli a keda wak e, te ora el a disparse den skuridad. Mein ora despwes Dindina a baha for di auto di polis i subi e pida seru kaminda nan kas ta par. Kon ta bai, Pachi? e polis a saluda e biew. Ta kiko ta pasa? Tin spiritu den kushina? Teribel, mi shon, Pachi Feli a kuminsa splika. E kos aki ta molostia nos...”
10

“...ku nos no ta tende nada mas. Parse ku e demonjonan a laga tumba. I bosnan a kwe poko djaka? Djaka? Ahan, si. Dieskwater. Pakiko mi shon ta puntra? Pa nada. Feli a gradisi e polis masha i bise ku si kwalke hende tin molester di spiritu, lo e avisa e polis. Ta bon, Pachi, e polis a hari. Mi ta semper na ordu. PALU DI TAMAREIN Pa di tantu be Tida a kokocha den su pidasitu kur tras di su kas, i bari blachi seku di e palu grandi di tamarein. Esta porkeria, e tabata kik, e blachinan aki ta susha tur kaminda. Ta tur dia te mes un fishi di aranja. Ta ki dia mi ta hanja un alivio? Mani, e karpinte ku tabata traha den su kur djis pabow di Tida, a kuminsa sagudi kabes ora el a tende Tida ta papia. Den su mes e di: Uza bo sint. Kap e palu ei. Anto mi no tin mester di tende e mesun historia tur santu dia. Che, esta porkeria, Tida a sigui bati bai ku su boka sin djente. Mi ta bira loco. Loga di mi sinta sosega mi kurpa, mi tin ku bari kur den mi bijesa. Mani no por a wanta mas. El a buta su skaf un banda...”
11

“...den kas. drumi riba mesa, drei un stul riba un pia, pargata bokabow.......... Probablemente Tida lo tabata konsidera morto di un palu e kausa di mas serio. Despwes di un ratu Tida a bira kara i kontest: Mi ta kere ku esei s por. Te ainda mi no a tende ku kitamentu di kska di palu a kausa morto di ningn hende. Bo por hasie pa mi, shon Mani? Mani a grita hari: Klaro, Ma Tida. Mesora. El a bai kwe su machete i den menos ku mein ora el a kita kska di e palu di tamarein te na un altura di dos meter for di swela. A pasa dos siman. E palu a keda biba ketu. Tida a kuminsa duda den loke Mani a bisa. Pero despwes di un luna el a nota ku poko-poko e blachinan a kuminsa seka. E tamarein ta muri, Ma Tida a pensa ku sustu den su kurason. Mani tabatin rason. I Ma Tida a kuminsa bira tristu, pasobra aki poko dia lo e no tabatin okashon di bari blachi seku mas. Despwes di tres luna e palu a keda limpi-limpi. Tida tabata sint den su stul di zoja, mirando e palu di tamarein muriendo. I e tabata skucha e paranan...”
12

“...saka e prenchi for di e maleta i sinta resa, mientras e tabata tene e prenchi su dilanti. Su kara tabata masha serio. Mi por a mira su boka move, pero sin ku mi por a tende kiko e ta resa. Ora nos a sali den plenchi di misa, ma puntre ta kiko e prenchi ta nifika. Mira ki, mi ju, el a kuminsa splikami. Mi ta konvensi ku La Birgui di Altagracia ta protehemi. Lagami konta bo kiko a jega di pasa Pa Djeffi. Tempu mi tabata matros na bordo di Nena Dos, ma jega di sinta resa den e mes misa aki. Tabata mas o menos dos or di merdia. Nena Dos mester a sali sinkor di atardi Mi no sa ta kiko a pasami. Pero e kalor den e misa ketu a butami paga sonjo. Ora ma bula lanta, ma tende Angel di Senjor ta bati. Ma kore sali bon pur, pa mi bai bordo. Pero ja Nena Dos a sali kaba. Anto tur mi panjanan tabata na bordo. Bo sa kiko a pasa despwes di algn dia? Notisia a jega ku Nena Dos a perde riba laman. Tur tripulashon a hoga. Pa Djeffi a keda ketu un ratu i pone su man riba mi kabes. Tur hende na bordo a hoga....”
13

“...brio pa praktik ligeresa di dede di dia kla. Mesora ma traka riba asera, pa mi weta ta ken e gai-bibu ta. Tabata un tersio chikitu, flaku, den un karson balente sushi i un flanel ku binti anja pas tabata blanku. Na su pia e tabatin pargata pretu biew i plam. Su kara tabata lombra di zeta. Su expreshon tabata bobo, aunke no tabatin motibu pa duda di su inteligensia natural. Pasobra e manera ku e banana a disparse, sin e Venesolanu sa, tabata trabow di un experto. Den mi mes ma pensa: Warda un ratu mas. No bai ainda. Maske na kas nan ta sperami ku un bon konchi di koffi. E ora ei ma hasi komo si fwera ta Postkantoor mi ta para wak. Pero ku mi wowo di banda robes ma keda peilu e gai. A pasa algn minut. Empleadonan di gobiernu tabata pasa bai kas. Hopi galinja bibitu, ku lomba i pia masha agradabel tabata jang pasa mi dilanti. Mientrastantu e gengu a keda kologa kontra e pida muraja kaminda e Venesolanunan ta pone fruta. 13...”
14

“...poko-poko, e mes e para inmvil. Den esei su dedenan a kamna lenchi-lenchi, bai den direkshon di e banana mas serka. El a fula e banana ku djis un punta di dede. Djei ma ripara kon su wowonan a bula bai bini, di robes pa drechi. I...... vjup! Di dos banana a pasa di man robes pa man drechi. E banana a zona budum den e saku di papel. Mi por a mira kla kon e homber a dal un rosea grandi. E trabow tabata maestral. E tipo a para ranka su faha un ratu, i keda weta e otro banda di kaja. Kasi mi por a roga pa e grips di tres banana. El a kumpli ku mi deseo. Mes rpido i ku mes fasilidad el a horta di tres banana i tire den saku. Despwes el a keda para manera hende kens un ratu. I kompletamente kalmu el a hisa su saku, kamna bai den direkshon di Otrobanda. Hasta maana, el a saluda e Venesolanu. E historia aki tabata asina inkreibel, ku asina ma jega kas, ma pone riba papel. SAJA BLANKU Antajera mi tabata serka Pol, bow di e palu di indju banda di Laman Chiki. Ma pone un pida tabla riba un motor biew di auto...”
15

“...Bartol, sali for di haf aki ku marduga grandi. Awor aki ta boto di motor ta manda, pero prome aja ta na rema nos mester a hala. Diesdos homber mester a bua un kanoa grandi. Seis kada banda. Sigun nos ta bua, nos ta kanta. Esei ta pa duna e kurpa poko brio. Anto kada dos ora nos ta sosega un ratu, pa kada homber dal un mushi di rom pa kenta su ardunan. Di aki pa Klein Corsou sa turna nos mas o menos seis ora. Ta basta rema, ma observa. Pero bo ta kustumbra. Korda bon ku e tempu ei nos tabata hoben. Kestion ku tin, ora nos jega Klein Corsou, nos ta sosega basta ratu. Anto despwes di esei nos ta kuminsa piska. E botonan ku a jega un dia prome ta bolbe Corsou ku loke nos a piska. Asina nos tabata kambia otro. I bo por a mira e luga kaminda nan a dera Commodore Murray, e Ingles ? No. Nunka. Ma tende un kos asina, ku hopi tempu pas nan a dera un ofishal grandi ei riba. Pero un otro kos si mi ke konta. Un kos masha stranjo ku a pasami ei riba. Pol a buta su trai na swela, sende su kachimba, grawata...”
16

“...Aki banda ta jen di tribon, ma grita mas dura ku mi por. Pero a muhe a sigui landa bai afo, te ku el a disparse den skuridad. Su manise mi amigunan a harimi, ora ma konta nan di e muhe sunu ku kabei largu. Feli di ku ta spiritu o kwalke alma malu. Pero ami tin sigur ku ta un muhe bibu. Sigun mi por a mire den lus di e faro, e tabatin un kol hopi kla. Kasi sigur tribon a kome. Rei ku ei banda ta jen........... Pero bo sa, ora mi ta sinta drecha mi trai aki bow, semper mi tin ku pensa riba e muhe ei. Ma hanja su saja tira riba plaja. Un saja blanku di nanso. Mi tin e ward te ainda den mi bal den mi kamber. Pakiko bo no a avisa polis despwes? ma puntra Pol. Ata bo tin e saja? Pol a hala un rosea grandi, bati e shinishi for di su pipa riba pida pieda i bira wak su boto den awa. Mi tabatin miedu, el a sigui. Pasobra ma sinti ku mester tin mas kos ei tras. I mi ke ku ma hasi bon di no papia. Pasobra hopi tem despwes Feli ta kontami, e mesun Feli ku tabata huntu ku mi riba Klein Corsou, owel Feli...”
17

“...kwalke hende por topa ku un tersio ku jama Elizeo, hasimi un fabor, i bise ku e tin un kriatura ta spere. BARIGON Diadumingu mainta di siman pas, ora ma drenta konvoi i paga e shafer, ma ripar kon un homber balente gordo, riba e di kwater banki, a keda mirami ku kara masha hostin. E shafer a dunami e karchi, i segn ma kamna bai patras, ma tira un par di sonrisa pa algn damsita hopi bon danki ku tabatin den konvoi. Riba e di tres banki ma kai sinta, sin por realisa ku e barigon mi tras tabata serka di rementa di rbia riba mi. Sigun e konvoi a sigui kore, 18...”
18

“...el a kuminsa grita. Bo konose tur hende den Corsou. I bo ta gosa di por ridikulisa nan. Tende un kos aki, mener, ma kuminsa splike. Ora mi ta skirbi, mi ta laga mi fantasia traha. Nada mas. Puru fantasia. Bo ta un abuzador, el a zundrami. Su kara a bira asina kor, ku ma kere ku un momentu pa otro e ta hanja un ataka i kai morto mi dilanti. ~ Mi ta bisabo for di awor aki, el a sigui fulmin, mientras e tabata menasami ku su dede. Si bo hera skirbi ku mi ruman muhe a hanja ju ku un sold Merikanu den tempi gera, mi ta kehabo. Ba kompronde? Ami a sonrei, pasobra ja ma hole un historia nobo pa mi skirbi. Pero parce ku mi kalma a buta e homber bira mas razu. Mi ta laga nan serabo, el a bati bai ku furia, si bo publika ta ju di ken mi ta, i si bo skirbi ta di ki manera ma bini na mi kas. Su wowonan tabata serka di bula afo, i e tabata blo pa pa hala rosea. Tee kwidow bo skirbi ku mi ta bende number o hasi bra. Laga nos kompronde otro bon, mener, ma purba kalme. Si mener sigui kunsumi asina ei,...”
19

“...Boneiru, i el a baha bon pur for di barku, pa bai serka su Sabelita den Pietermaai. Pero e kas tabata bashi. Riba e mesa tabatin un tajo ku poko kumnda biew i un bleki di awa. Mesora Pedro a bai informa serka e kri ta kiko por a pasa. Ora el a hanja sa ku nan a hiba su Sabelita kunuku, Pedro por a bira loko di tris-tesa. E tabata desespera, pasobra e no por a bishita Sabelita na Bandabau. Ma despwes ku el a sinta pensa un ratu, el a bin kompronde ku ta un manera so tin pa e bolbe hanja Sabelita. Pedro a buska tur sorto di djap ora e baha for di barku, maske kon kans su kurpa tabata. El a juda baha karga for di otro barku. El a bari kaja. El a limpia kur di masha hopi hende. I asina el a sigui traha dos anja largu, hopi be te lat anochi, pa e gana plaka. Despwes di dos anja e tabatin sufisiente plaka, ku e por a bai Bandabau, pa buska su Sabelita. El a kumpra Sabelita liber, i huntu ku Sabelita e mester a kumpra su propio ju homber ku tabata serka di kumpli dos anja. E mester a konforma ku e...”
20

“...papel model B. Nan ta na bordo. Awe nochi diesun or nos ta sali pa Jacmel. Garichi a dal un gritu hari ora el a menshona e nomber di Jacmel, sabiendo ku ta imposibel pa bai Haiti i bolbe Corsou rpidamente. Ton ku Kai ta sali poko mas trempan ku truck, pa nan bai warda nos na Koraal Specht. Ei nos ta baha e sigarianan na tera. Si tur kos bai bon, nos ta bolbe kas banda di kwator di marduga. Pero ba lubida riba e barbulete? Minta a observa, i el a munstra Garichi e barbulete pretu i grandi riba muraja di sala. Bo n sa kiko un barbulete asina ta nifika den kas? Kwalke lamia di nos ta muri. Por ta tambe ku kwalke kos masha malu ta pasa nos. Garichi a drei wak e barbulete. E no kier a kere den koi loko. Sinem-bargo na mes momentu el a sinti kon el a kuminsa bira un krenchi nervioso. El a domin su mes, grunja algu i sigui pusha e balanan den su pistol. E tabata sa ku e no por a pospone e biaha di awe nochi, pasobra sinkwenta karton di sigaria lo duna basta ganashi, pa e por sosega por lo menos...”