Your search within this document for 'lesa' OR 'pa' OR 'skucha' resulted in 79 matching pages.

You can restrict your results by searching for lesa AND pa AND skucha.
 
1

“...£V C. M. WINKEL Zenuwarts CURAAO KWENTA PA KAMINDA...”
2

“...KWENTA PA KAMINDA PIERRE LAUFFER Ilustr pa CHARLES CORSEN de Wit N.V. Aruba, N.A....”
3

“...Machi, Maske tbatin otro obra di mi ku ma dorna ku bo nomber, mi ke dedika esaki tambe na bo. Pa tres motibu. Abo a sinjami lesa (prome ku mi bai skol), tempu ku bo tabata sint riba kama ku mi, hopi dia largu, ku bo man kibr. Abo semper tabata esun di prome ku ta lesa i duna krtika riba loke mi skirbi. Abo a sende e prome kandela den mi alma, for di e dia ku bo a resit a pa mi, e mucha chikitu: Es envano buscar en la arena los nombres que un tiempo escrib. Bo ju majo....”
4

“...KONTENIDO 1. KLIMA PA KACHU............................pag. 1 2. E PIEDA Dl ANACLARA....................... 2 3. ARANJA DI SWELTU.......................... 5 4. KURIOSO .................................. 6 5. FLANEL ................................... 8 6. SPIRITU .................................. 9 7. PALU Dl TAMAREIN.......................... 10 8. PRENCHI DEN MALETA........................ 12 9. BANANA ................................... 13 10. SAJA BLANKU............................... 15 11. BUSKA TATA ............................... 17 12. BARIGON .................................. 18 13. NESHI DEN PIETERMAAI ..................... 21 14. BARBULETE PRETU........................... 22 15. MAKWAKU TA DJUMP.......................... 24 16. PASENSHI KU PROHIMO....................... 27 17. 37 ................................... 30 18. E IH Dl KOMPR........................... 31 19. TRINTA ANJA DEN SIRBISHI.................. 33 20. NERO...................................... 35 21. PIDI...”
5

“...KLIMA PA KACHU Diadumingu mainta ma topa ku Clara na plaja di Wespen. E tabata lusi den un bikini brd, ku tabata duna su kurpa kol di kan e atrak-shon misterioso ku generalmente muhe riba trinta tin. O, ju, ke tal? el a kumindami. ,,Bo tambe ta aki bow? Ma salude ku un tiki resrva, pasobra semper mi tin masha miedu di muhenan spjertu manera Clara. Hasiendo komo si fwera mi no a gosa e bunita figura, ma sende un sigaria, kai sinta kntra di baranka i informa kon ta sigui ku Benny su kas. Anto bo n sa ku nos a separ sinku luna pas? el a komunikami. Muchu e notisia no a stranjami, pasobra mi por a hole for di dia ku e ku Benny a subi alt, ku e kos ei lo no dura muchu tempu. Benny tabata e tipo intelektwal ku ta guli buki di-dia i anochi, mientras Clara ta gusta fiesta ku balia. Pa kolmo Clara tin un stem manera klok solem. I ora e kuminsa papia, su motor di boka no tin brek. Benny sa sinta kunsumi, sin por konsentra pa lesa. A la largu Benny a kuminsa bebe pildora pa kalma su nervio. Kestion...”
6

“...ku e mester bai Colombia. Pa su trabow. E di ku ta su chef a mndele, pa bai regla un asuntu di nogoshi. A pasa un siman, dos siman, un luna. Nada di Benny. Ami a pensa ku el a hanja kwalke galinja aja banda. Den esei un dia nochi, ora ma jega kas banda di diesun or, ma hanja un karta tir den kas. Tabata di Benny. Mesora ma habri e karta i lesa. Ki bo ta kere ku e sinberguensa a manda bisami? Ku na Barranquilla el a hanja un bon trabow, i ku el a disid di keda, pasobra ei e por sinta lesa su bukinan, sin ningn boroto den su kabes. Di brd mes? Manera mi ta bisabo. Pero esei ta nada. Na final di su karta el a skirbi, ku na Barranquilla e klima ta masha favorabel pa juda su kachunan kai mas lihe posibel. Ami mester a wanta dura, pa mi no grita hari. Bo mes ta kompronde, Clara a jega na fin di su historia, ,,ku esei tabata sufisiente motibu pa mi separ. E PIEDA DI ANACLARA Te mas den kabes di sera tin masha konenchi. Juan e fit a splikami, ora ma puntre unda ta miho pa mi jag. Ku su man tur na...”
7

“...Dios ta biba? Masha lew, mi ju, te tras di e serunan ei. E kaminda pa jega serka Dios ta masha largu, muchu mas largu ku di kunuku pa Punda. I e kaminda ta seku, jen di tera, jen di pieda. No tin pos kntra di kaminda, ni palu di shimaruku. Pasobra bo mester sufri sedu. Hendenan ku ta kamna bai serka Dios, no por tin pargata ni sanbarku na nan pia. Pasobra Dios ke pa bo pia ta jen di sumpinja ora bo ta bai serka dje. I sod mester seka manera slu riba bo frenta, ora bo jega riba e plenchi grandi rondo di Dios su kas. Riba e plenchi ei kada hende ta hanja un ramada. Ei semper ta hasi fresku. E ora ei nunka mas nan no tin mester di kamna kaminda lew, pa bai hala awa na pos. Pasobra kontra di kada ramada tin un pos, jen di awa. Anto Dios ta pasa na kada ramada serka e hendenan. E mes ta saka sumpinja for di nan pia i e ta laba tur nan kurpa ku awa fresku. Semper Dios ta kamna ku un koto, jen di kumnda masha dushi. Esei e ta parti pa tur hende, tur dia, anja den anja afo. Nunka e kumnda no ta kaba...”
8

“... Na tur a jongota kontra di kurpa dje kas, mientras Ofelia ku e otro muhenan a kuminsa jora morto di Anaclara. Den esei Matias, esun di mas biew den kunuku, a kamna jega. Mesora tur hende a lanta para, pasobra nan tabatin masha respet pa Matias. Henter su bida Matias tabata un bon homber, tantu pa hende komo pa bestia. I ora e papia, ta unikamente pa duna bon konseho o konswelo. Nos no mester keha ni jora, Matias a kuminsa splika nan. Pasobra e kos aki lo ta Dios su deseo. Ja ta tres anja ku nos no tabatin jobida. Nos magasinanan ta bashi. Tres anja largu nos no por a balia seh. Tur kabritu ku kame ta flaku. Hopi a muri na mondi. Kisas Dios tabatin mester di sanger inosente komo sakrifisio pa tur malu ku nos a hasi. E sanger di Anaclara lo bira awaseru pa nos. Bira kara boso mira e nubianan pretu ku ja ta bin for di pariba aja. Nan ta manera muhe den su di nuebe luna. Tur hende a drei mira kon e nubianan tabata bola bin pabow. I mesora nan tur a keda katu. Ta blo bjentu so a keda supla...”
9

“...expreshon espantoso. Pa kolmo e tabata hole stinki di rom i perfume barata. Mi mes por juda meneer? e mucha homber a puntrele. ,,Eh..... no, e homber a kontest. Ta e botikario mes mi mester. E mucha homber a forsa un sonrisa i kamna bai patras un pia un pia, pa avisa e botikario. Bondia, mi shon, e botikario a saluda masha kortes, ora el a kamna jega serka e kliente gordo. Ku kiko mi por sirbi mi shon? Wel, mi kier a papia riba un......... eh..... un asuntu un poko........ Klaro, klaro, e botikario a kontest ku kara jen di komprenshon. Pasa patras aki den mi ofisina. Nan a drenta e ofisina, i e kliente a kuminsa konta ku algn dia pas el a jega for di Haiti. Mi ta kompronde tur kos, e botikario a trankilise. Sigur ta un kaso espesial. Sigur si, e kliente a sigui konta. Ma bai pa un bon tratamentu. Un bon fur. Pero ademas di esei mi a kumpra un kntra tambe. El a kostami dies dollar. Pero awor mi ke sa ku e ta bon. Meneer ta botikario. Ke meen ku meneer por test e pa mi. Klaro. Pakiko no?...”
10

“...Sinku florin ta bon? E homber a paga, hinka e estuche den su saku, i sali for di botika komo si fwera e ta donjo di henter mundu. KURIOSO Tonchi su mama tabata malu pa muri na kama. Ku masha difikultat e por a bebe o kome algu. I ora e purba papia, kasi no tabata sali zonidu. E no ta skapa mas, dokter a bisa Tonchi, ora e tabata saliendo for di e kas pobersitu. Miho bo prepara tur kos pa entiero. Mas ku un siman e no ta wanta mas. Pero Tonchi no kir a asepta e realidat aki. Su mama no por a muri. I el a pensa kon nunka el a haci algu bon pa su mama. Kisas te ainda lo e por a hasi algu pe. E mester a keda biba, maske kwantu ta kosta. Den menos ku un ora Tonchi a buska un kurioso, pa juda su mama bira bon. Esei ta masja posibel, e kurioso a sigure. Pero bo mes ta kompronde ku un trabow asina ta kosta hopi plaka. No lubida ku ta pa hende bon so mi ta traha. Kwantu bo por paga? Seis shen florin ta basta? Tonchi a puntre. Mi no tin mas awor aki. Den pur el a konta e kurioso e diferente sntomanan...”
11

“...un pia di palabra ku ningn hende. Exaktamente meskos ku e kurioso a bisele, Tonchi a hasi. I ora el a bula muraja di santana, pa e bai kas, el a primi su boka sera, pa e no laga ningn zonidu sali. Tur esfwerso tabata envano. Tres dia despwes Tonchi su mama a muri. No tabatin hende pa konsole. Tristu di su alma el a konta su amigunan kon a kurioso a tumele hasi chombon. I sigun hendenan a sigui papia, e kos a jega na orea di un recherche. Di mes e asuntu a kuminsa move. Poko tempu despues e kurioso tabata par dilanti di huez. Huez a pun-trele ku e no tabata realisa, ku tabata imposibel pa e kura e muhe biew. Senjor Huez, e kurioso di ku kara seku, ,,ami tabata konvensi ku mi por a kura e machi biew. Pero mi ta kere ku e ju homber di dje no a sigui mi instrukshon exaktamente manera mi a bisele. Te parti patras den sala di Corte di Husticia, Tonchi tabata para skucha. E homber tin rason, el a bira bisa un amigu di dje. Ta mi falta ku mi mama a muri. Pasobra ora ma jega kas, mi kas a kuminsa...”
12

“...tin flanel, tamanjo kwarenta y dos. Ku masha dol el a move un krenchi y hisa man pa munstrami ku mi mester sigui su tras. E otro imagennan a keda mirami ku kara bon fad. E puitu na blow kla a dal un rosea grandi y basha anker banda di un baki grandi. Ei el a kuminsa sambuj den un monton di flanel, y ranka un di nan afo. El a munstrami e flanel komo si fwera ta kos sushi e tin den su man. Te ainda ningn zonidu no a sali for di su boka. Djei el a keda mira su unjanan pint, mientras ami por a weta e flanel. Kwantu pe, senjorita? ma riska puntrele. Hermenegilda! el a dal un gritu. Kwantu pa e flanel aki? Esun ku jama Hermenegilda, un gorditu, a grita ku mes volumen: Mi n sa. Puntra Jorge. Un otro mucha muhe den un shimis di flor grandi y ku un monton di kabei riba su kabes, a kuminsa hari manera henda chifl. Esun ku tabata judami a grunja un kos y kamna un pia un pia, bai serka e donjo di pakus, ku tabata sinta lesa korant tras di su kaha di plaka. Riba su eskritorio tabatin un kantidat di papel...”
13

“...Ami a forsa mi mes pa mi keda kalmu, sigun mi a kamna sali for di e pakus. Pero tur hende por rei kiko mi tabata pensa. SPIRITU Dindina, bai buska polis, Pachi Feli a pidi su ju muhe. Si mi mester sigui drumi bow di e ramada aki un anochi mas, romatisma ta matami. Papa ta kere ku e spiritu ta sali for di kushina ora e mira polis? Tur spiritu tin miedu di polis, Pachi Feli a deklara. Dindina a para skucha e boroto den e pidasitu kushina tras di nan kas. Botter tabata kai kibra. Tapadera di wea tabata zona. Dindina a sinti kon su pianan a kuminsa tembla di miedu. Mi ta bai bini mesora, el a bisa e biew. Bon nervioso el a mara su lensu na kabes i kore bai wrda di polis na Montanja. Pachi Feli a keda wak e, te ora el a disparse den skuridad. Mein ora despwes Dindina a baha for di auto di polis i subi e pida seru kaminda nan kas ta par. Kon ta bai, Pachi? e polis a saluda e biew. Ta kiko ta pasa? Tin spiritu den kushina? Teribel, mi shon, Pachi Feli a kuminsa splika. E kos aki ta molostia nos...”
14

“...Dindina a priminti ku e ta kumpra rateval i e polis a bai. Un siman despwes e polis a pasa dal un bwelta pe informa kon a para ku e spiritunan. Mi shon sa, Pachi Feli a konteste ku kara masha kontentu. Nos tin kwater dia ku nos no ta tende nada mas. Parse ku e demonjonan a laga tumba. I bosnan a kwe poko djaka? Djaka? Ahan, si. Dieskwater. Pakiko mi shon ta puntra? Pa nada. Feli a gradisi e polis masha i bise ku si kwalke hende tin molester di spiritu, lo e avisa e polis. Ta bon, Pachi, e polis a hari. Mi ta semper na ordu. PALU DI TAMAREIN Pa di tantu be Tida a kokocha den su pidasitu kur tras di su kas, i bari blachi seku di e palu grandi di tamarein. Esta porkeria, e tabata kik, e blachinan aki ta susha tur kaminda. Ta tur dia te mes un fishi di aranja. Ta ki dia mi ta hanja un alivio? Mani, e karpinte ku tabata traha den su kur djis pabow di Tida, a kuminsa sagudi kabes ora el a tende Tida ta papia. Den su mes e di: Uza bo sint. Kap e palu ei. Anto mi no tin mester di tende e mesun...”
15

“...Despwes di un ratu Tida a bira kara i kontest: Mi ta kere ku esei s por. Te ainda mi no a tende ku kitamentu di kska di palu a kausa morto di ningn hende. Bo por hasie pa mi, shon Mani? Mani a grita hari: Klaro, Ma Tida. Mesora. El a bai kwe su machete i den menos ku mein ora el a kita kska di e palu di tamarein te na un altura di dos meter for di swela. A pasa dos siman. E palu a keda biba ketu. Tida a kuminsa duda den loke Mani a bisa. Pero despwes di un luna el a nota ku poko-poko e blachinan a kuminsa seka. E tamarein ta muri, Ma Tida a pensa ku sustu den su kurason. Mani tabatin rason. I Ma Tida a kuminsa bira tristu, pasobra aki poko dia lo e no tabatin okashon di bari blachi seku mas. Despwes di tres luna e palu a keda limpi-limpi. Tida tabata sint den su stul di zoja, mirando e palu di tamarein muriendo. I e tabata skucha e paranan ku tabata kanta den e ramanan seku. E biew a hanja masha stranjo ku un palu asina grandi por a muri asina ketu, sin saka ningn zonidu. Awor s Tida a kuminsa...”
16

“...PRENCHI DEN MALETA Pa Djeffi ta un figura dje tempu di mi hubentud. Nunka lo mi por lubide. E tabata kaptan di Olivia Grande, un barku di dos master ku tabata nabega entre Venezuela, Colombia, San Dumingo i Corsou. Pa Djeffi tabatin wowo shinishi i un kara masha chistoso. Bo no por a kere ku ja el a pasa kwarenta kaba. Esta bon tersio e tabata. Miho amigu ku ne mi no tabatin, pasobra e por a konta kwenta fantastikamente bon, di kolebra i pisk masha grandi ku por hala un barku bai ku ne den fondu, di muhe pisk ku kabei masha largu, ku a buta nabegantenan tolondra i bula na awa nan tras, di orkan masha mahos ku skwal teribel duru. Ki ora ku Pa Djeffi ta konta kwenta, mi ta imagina mi kon mi ta par den stef di su barku, pa mi gosa kon e ta lucha ku laman. Bow di un palu di indju den Pareda e tabata kontami su historianan, mientras mi ta hunga fli. I e fli ei, ta Pa Djeffi mes a trahe pa mi. Pasobra semper Pa Djeffi a keda mucha. Trahamentu di fli tabata su kuki. Ki ora ku e ta na Corsou durante...”
17

“...sint na kas di Pa Djeffi, kortando barba, ll ku ronkad pa un fli nobo ku el a kuminsa traha pa mi. Den esei un matros a bin avisa Pa Djeffi, ku nan mester barka mesora. Tempu di orkan tabata aserkando. Pesei nan mester a probecha pa nan jega San Dumingu prome ku tempu di horkan dal aden. E matros di ku ja tur hende ta na bordo. Ta duel mi, mi ju, Pa Djeffi a bisami ora el a kuminsa bisti su bachi pa e sali. Ora mi bolbe nos ta kaba e fli. El a kologa e erante di mi fli na un klabu na su muraja di kamber. Bon pur Pa Djeffi a jama su kas ku su junan ajo, i sali bai. Te awe mi ta korda kon el a keda para un ratu na skina di kaja, zwai man i jamami ajo. Esei ta ultimo be ku ma mira Pa Djeffi. Olivia Grande a perde den orkan. Mi wela a kontami e notisia. Ta te despwes di varios dia ma riska bai Pa Djeffi su kas. Ma keda para tur tolondra den su kamber i weta erante di mi fli kologa na e klabu. Ta sina mes mester a pasa, su kas a kontami. I el a munstrami e maleta chikitu di Pa Djeffi. Den su...”
18

“...mei-mei di e tomatinan, tabata pua pa toka un merengue. Ke tal, pama?, ma tende e gai dirigi su mes na un homber ku tabata pasando. Mesora el a kita, pa bai kombersa ku su amigu, i laga e saku di papel trankil riba asera. Ma hanja e kos ei kriminalmente bon hasi. Ni sikiera el a drei wak e saku di papel, mientras e tabata papia. E kombersashon a resulta kortiku. Nan a duna otro man, i e ladrn di banana a bolbe bai para na su puesto estrategiko, ku kara serio, manera hendenan ku ta sinta warda nan turno den ofisina di dokter. Pero despwes di e intermedio aki e kos a bai rpido. E gai a keda mira stret su dilanti. Mientras e dedenan di su man robes a hasi manera nan ta toka tambu poko-poko, e mes e para inmvil. Den esei su dedenan a kamna lenchi-lenchi, bai den direkshon di e banana mas serka. El a fula e banana ku djis un punta di dede. Djei ma ripara kon su wowonan a bula bai bini, di robes pa drechi. I...... vjup! Di dos banana a pasa di man robes pa man drechi. E banana a zona budum den...”
19

“...Bartol, sali for di haf aki ku marduga grandi. Awor aki ta boto di motor ta manda, pero prome aja ta na rema nos mester a hala. Diesdos homber mester a bua un kanoa grandi. Seis kada banda. Sigun nos ta bua, nos ta kanta. Esei ta pa duna e kurpa poko brio. Anto kada dos ora nos ta sosega un ratu, pa kada homber dal un mushi di rom pa kenta su ardunan. Di aki pa Klein Corsou sa turna nos mas o menos seis ora. Ta basta rema, ma observa. Pero bo ta kustumbra. Korda bon ku e tempu ei nos tabata hoben. Kestion ku tin, ora nos jega Klein Corsou, nos ta sosega basta ratu. Anto despwes di esei nos ta kuminsa piska. E botonan ku a jega un dia prome ta bolbe Corsou ku loke nos a piska. Asina nos tabata kambia otro. I bo por a mira e luga kaminda nan a dera Commodore Murray, e Ingles ? No. Nunka. Ma tende un kos asina, ku hopi tempu pas nan a dera un ofishal grandi ei riba. Pero un otro kos si mi ke konta. Un kos masha stranjo ku a pasami ei riba. Pol a buta su trai na swela, sende su kachimba, grawata...”
20

“...komiendo pinda. Den esei un muhe biew a keda para di golpi mi dilanti i keda mirami dura den mi kara. Prome ma kere ku el a mirami pa kwalke kandidato pa elekshon i ku ta un fabor e ta bai pidimi. O, Elizeo, el a kuminsa, Ta unda ba hinka bo kurpa, shon papa? Ma keda para tur tolondra i laga e nomber Elizeo penetra un poko den mi sinti. Pero asina lew ku mi por a korda, mi no tabata konose ningn hende ku por a dunami e nomber di karinjo Elizeo. Ta dwel mi, machi, ma konteste. Den mi bida nan a mirami pa tur sorto di kos. Nan a jamami tur sorto di kos tambe. Pero Elizeo. No. Nunka. Mi ke ku machi ta kibuka. Aparentemente e biehita a hanjami masha chistoso, pasobra el a grita hari ku su boka sin djente, sagudi su kabes i kuminsa karisia mi kara. Papa Elizeo, el a sigui bati bai. Bo no por laga di ta chansa. Bo ta masha pret, bo sa. Pero, machi, keremi. Ba tumami pa otro hende. Mi no ta Elizeo. Ki dia! Machi a kwe mi man tee i kuminsa fula mi dashi, mientras e tabata hari chiki-chiki. 17...”