Your search within this document for 'kos' AND 'di' AND 'hasi' resulted in 40 matching pages.

You can expand your results by searching for kos OR di OR hasi.
 
1

“...konswelo. Nos no mester keha ni jora, Matias a kuminsa splika nan. Pasobra e kos aki lo ta Dios su deseo. Ja ta tres anja ku nos no tabatin jobida. Nos magasinanan ta bashi. Tres anja largu nos no por a balia seh. Tur kabritu ku kame ta flaku. Hopi a muri na mondi. Kisas Dios tabatin mester di sanger inosente komo sakrifisio pa tur malu ku nos a hasi. E sanger di Anaclara lo bira awaseru pa nos. Bira kara boso mira e nubianan pretu ku ja ta bin for di pariba aja. Nan ta manera muhe den su di nuebe luna. Tur hende a drei mira kon e nubianan tabata bola bin pabow. I mesora nan tur a keda katu. Ta blo bjentu so a keda supla den e kadushinan kontra di Ofelia su kur. Matias a kai na rudija; su tras Ofelia ku awa na wowo, i rondo di nan e homber ku e muhenan. Nan a resa, gradisi Dios, mientras awaseru a kuminsa jobe riba nan kabes. Seis dia largu awa a kai, sin welek, sin bos. Pasobra Anaclara tabatin seis anja. I despues di esei nos a sigui hanja jobida seis siman largu, tur mainta seis or. I ora...”
2

“...algn dia pas el a jega for di Haiti. Mi ta kompronde tur kos, e botikario a trankilise. Sigur ta un kaso espesial. Sigur si, e kliente a sigui konta. Ma bai pa un bon tratamentu. Un bon fur. Pero ademas di esei mi a kumpra un kntra tambe. El a kostami dies dollar. Pero awor mi ke sa ku e ta bon. Meneer ta botikario. Ke meen ku meneer por test e pa mi. Klaro. Pakiko no? Lagami mrele. E kliente a saka un estuche pretu for di su saku i habrie. Den dje tabatin un aranja grandi, kol medio oranjo. ,,E kurioso ku a bendemi e kntra aki, di ku mi ku ja e ta prepar kaba, e homber a splika e botikario. Pero mi ke tin siguransa. Si. Mi ta kompronde. Mi ta judabo, e botikario a sigure, aunke e tabatin gana di dal un gritu hari. Mi por keda ku ne algn dia, pa mi hasi diferente test? Ta bon. Mi sa ku mi por konfia meneer. I ki dia mi ta tende resultado? Aki tres dia, sin falta, e botikario a kontest ku kara serio. E kliente a gradisi masha i sali bai. Alberto, kiko abo lo a hasi den un kaso asina aki? e...”
3

“...tee kwenta ku nan, anto bo por bien tira bo kntra afo den un par di siman. Lo mi korda nan bon, e kliente a priminti. I kwantu mi debe meneer? Ai, dunami ki ku ta. Sinku florin ta bon? E homber a paga, hinka e estuche den su saku, i sali for di botika komo si fwera e ta donjo di henter mundu. KURIOSO Tonchi su mama tabata malu pa muri na kama. Ku masha difikultat e por a bebe o kome algu. I ora e purba papia, kasi no tabata sali zonidu. E no ta skapa mas, dokter a bisa Tonchi, ora e tabata saliendo for di e kas pobersitu. Miho bo prepara tur kos pa entiero. Mas ku un siman e no ta wanta mas. Pero Tonchi no kir a asepta e realidat aki. Su mama no por a muri. I el a pensa kon nunka el a haci algu bon pa su mama. Kisas te ainda lo e por a hasi algu pe. E mester a keda biba, maske kwantu ta kosta. Den menos ku un ora Tonchi a buska un kurioso, pa juda su mama bira bon. Esei ta masja posibel, e kurioso a sigure. Pero bo mes ta kompronde ku un trabow asina ta kosta hopi plaka. No lubida ku ta pa...”
4

“...distansha di dies sentimeter na parti padilanti di un graf fresku. Bo ta bolbe tapa e burakunan. Pero korda bon. Durante e bintikwater ora despues bo no por papia un pia di palabra ku ningn hende. Exaktamente meskos ku e kurioso a bisele, Tonchi a hasi. I ora el a bula muraja di santana, pa e bai kas, el a primi su boka sera, pa e no laga ningn zonidu sali. Tur esfwerso tabata envano. Tres dia despwes Tonchi su mama a muri. No tabatin hende pa konsole. Tristu di su alma el a konta su amigunan kon a kurioso a tumele hasi chombon. I sigun hendenan a sigui papia, e kos a jega na orea di un recherche. Di mes e asuntu a kuminsa move. Poko tempu despues e kurioso tabata par dilanti di huez. Huez a pun-trele ku e no tabata realisa, ku tabata imposibel pa e kura e muhe biew. Senjor Huez, e kurioso di ku kara seku, ,,ami tabata konvensi ku mi por a kura e machi biew. Pero mi ta kere ku e ju homber di dje no a sigui mi instrukshon exaktamente manera mi a bisele. Te parti patras den sala di Corte di Husticia...”
5

“...parse un museo di imagen. Tabatin seis mucha muhe di pakus, par inmvil, mirando kaja, sin ningn sorto di ekspreshon riba nan kara. Bon tardi, senjorita, ma saluda ku masha delikadesa e puitu kol di mespu, ku tabata para sonja den un shimis blow kla ku tabata saka henter su figura na un manera masha agradabel. El a hasi manera kos ku ta lanta for di un sonjo masha profundo, y keda wetami ku dos wowo teribel tragiko. Ni sikiera su boka a move. Ami a pensa ku kisas e por tabatin kwalke tristesa di amor ta molostie. Pesei ma keda masha kortes, y puntrele ku por tin flanel, tamanjo kwarenta y dos. Ku masha dol el a move un krenchi y hisa man pa munstrami ku mi mester sigui su tras. E otro imagennan a keda mirami ku kara bon fad. E puitu na blow kla a dal un rosea grandi y basha anker banda di un baki grandi. Ei el a kuminsa sambuj den un monton di flanel, y ranka un di nan afo. El a munstrami e flanel komo si fwera ta kos sushi e tin den su man. Te ainda ningn zonidu no a sali for di su boka. Djei...”
6

“...mi keda kalmu, sigun mi a kamna sali for di e pakus. Pero tur hende por rei kiko mi tabata pensa. SPIRITU Dindina, bai buska polis, Pachi Feli a pidi su ju muhe. Si mi mester sigui drumi bow di e ramada aki un anochi mas, romatisma ta matami. Papa ta kere ku e spiritu ta sali for di kushina ora e mira polis? Tur spiritu tin miedu di polis, Pachi Feli a deklara. Dindina a para skucha e boroto den e pidasitu kushina tras di nan kas. Botter tabata kai kibra. Tapadera di wea tabata zona. Dindina a sinti kon su pianan a kuminsa tembla di miedu. Mi ta bai bini mesora, el a bisa e biew. Bon nervioso el a mara su lensu na kabes i kore bai wrda di polis na Montanja. Pachi Feli a keda wak e, te ora el a disparse den skuridad. Mein ora despwes Dindina a baha for di auto di polis i subi e pida seru kaminda nan kas ta par. Kon ta bai, Pachi? e polis a saluda e biew. Ta kiko ta pasa? Tin spiritu den kushina? Teribel, mi shon, Pachi Feli a kuminsa splika. E kos aki ta molostia nos ja ta un siman kaba....”
7

“...ku no tin otro moda di hasi. Esei tin sigur, Mani a kontest. Nos por kita kska di e palu. Anto e ora ei e ta para muri poko-poko. Kwantu ta dura? Un kwater luna. Kisas sinku. Tida a drei wak e tamarein i tapa su boka ku su man. Mani a keda spera ku pasenshi. El a kompronde ku Tida lo tabata pensa riba tur e mil i un kosnan ku por kausa un hende su morto: habri parasol den kas. drumi riba mesa, drei un stul riba un pia, pargata bokabow.......... Probablemente Tida lo tabata konsidera morto di un palu e kausa di mas serio. Despwes di un ratu Tida a bira kara i kontest: Mi ta kere ku esei s por. Te ainda mi no a tende ku kitamentu di kska di palu a kausa morto di ningn hende. Bo por hasie pa mi, shon Mani? Mani a grita hari: Klaro, Ma Tida. Mesora. El a bai kwe su machete i den menos ku mein ora el a kita kska di e palu di tamarein te na un altura di dos meter for di swela. A pasa dos siman. E palu a keda biba ketu. Tida a kuminsa duda den loke Mani a bisa. Pero despwes di un luna el a nota...”
8

“...resa su orashon di kustumber den misa. Ta por mes e no por a skapa. BANANA Ku mi propio bista ma mira e kos aki sosode, djis na skina di brug di Skalo, kaminda tin e borchi Seamens Home. Un moveshon rpido di algu a hala mi atenshon, ora mi tabata pasa ei banda un ratu despwes di mitar di sinku. Ma bira kara pur, net na ora pa mi mira kon un banana hechu a pasa di un man robes pa un man drechi, pa despwes e disparse den un saku di papel riba asera. Mi di: Karamba, e gengu ku a hasi e kos ei ta djaki kanja. E mester tin masha brio pa praktik ligeresa di dede di dia kla. Mesora ma traka riba asera, pa mi weta ta ken e gai-bibu ta. Tabata un tersio chikitu, flaku, den un karson balente sushi i un flanel ku binti anja pas tabata blanku. Na su pia e tabatin pargata pretu biew i plam. Su kara tabata lombra di zeta. Su expreshon tabata bobo, aunke no tabatin motibu pa duda di su inteligensia natural. Pasobra e manera ku e banana a disparse, sin e Venesolanu sa, tabata trabow di un experto. Den...”
9

“...Aki tabata un kestion di pasenshi. Mi mester a warda. Pasobra ku un banana so e gai lo no por a jena su stoma. E mester a flektu un mas. Ma wak e diferente monton di banana. Na man robes di e tipo tabatin un monton di dos. Tur e otro montonnan tabata di tres. Tabata masha stranjo ku e Venesolanu gordo no a ripara nada. E tabata kombersa ku un otro paisanu di dje. Un radio chikitu di batera, pone mei-mei di e tomatinan, tabata pua pa toka un merengue. Ke tal, pama?, ma tende e gai dirigi su mes na un homber ku tabata pasando. Mesora el a kita, pa bai kombersa ku su amigu, i laga e saku di papel trankil riba asera. Ma hanja e kos ei kriminalmente bon hasi. Ni sikiera el a drei wak e saku di papel, mientras e tabata papia. E kombersashon a resulta kortiku. Nan a duna otro man, i e ladrn di banana a bolbe bai para na su puesto estrategiko, ku kara serio, manera hendenan ku ta sinta warda nan turno den ofisina di dokter. Pero despwes di e intermedio aki e kos a bai rpido. E gai a keda mira stret...”
10

“...delega, blo sunu. Ku su man na laria e tabata grita jora. Bientu tabata pone su kabei largu bula. Ma grite: Mira, ta kiko a pasa ? Di ripjente el a stop di jora i bira wak mi. Mi no por a mira su kara na e distansha ku mi tabata, pero e manera ku el a dal su mannan, tapa su pechu, a butami kompronde ku el a spanta. Ma bolbe grite i zwai man pa e kamna bin. Ay, mi Dios, el a kuminsa sklama. Dejame, por favor. Dejame. I mesora el a kuminsa kore manera hende ku a perde kabes. Ami a keda tur babuk. Tur sorto di kos a pasa den mi kabes. Pasobra mi no por a kompronde ta kiko un muhe ta hasi riba un isla asina solitario. Ademas no tabatin ningn boto ni barku den serkana. Bini aki, ma grite. Aki nos tin kumnda ku awa. Pero el a sigui kore i trompeka varios be, te ora me tende dal un gritu masha mahos i bula na awa. 16...”
11

“...Aki banda ta jen di tribon, ma grita mas dura ku mi por. Pero a muhe a sigui landa bai afo, te ku el a disparse den skuridad. Su manise mi amigunan a harimi, ora ma konta nan di e muhe sunu ku kabei largu. Feli di ku ta spiritu o kwalke alma malu. Pero ami tin sigur ku ta un muhe bibu. Sigun mi por a mire den lus di e faro, e tabatin un kol hopi kla. Kasi sigur tribon a kome. Rei ku ei banda ta jen........... Pero bo sa, ora mi ta sinta drecha mi trai aki bow, semper mi tin ku pensa riba e muhe ei. Ma hanja su saja tira riba plaja. Un saja blanku di nanso. Mi tin e ward te ainda den mi bal den mi kamber. Pakiko bo no a avisa polis despwes? ma puntra Pol. Ata bo tin e saja? Pol a hala un rosea grandi, bati e shinishi for di su pipa riba pida pieda i bira wak su boto den awa. Mi tabatin miedu, el a sigui. Pasobra ma sinti ku mester tin mas kos ei tras. I mi ke ku ma hasi bon di no papia. Pasobra hopi tem despwes Feli ta kontami, e mesun Feli ku tabata huntu ku mi riba Klein Corsou, owel Feli...”
12

“...un zonidu stranjo mi tras. Pero ma kalkula ku e oso mi tras lo a ronka algn respu. Na e borchi dilanti di Stuyvesant College ma baha, krusa kaja, i sigui kamna den direkshon di Rustoord. Hei. Meneer! ma tende un hende grita mi tras. Tende un kos aki. stem no a zona muchu simpatiko. Ma drei i mira ku e olefante di den konvoi tabata kore bon kans mi tras. Mi por juda mi shon ku algu? ma puntre. El a para gatia poko rosea mi dilanti, pusha un dede manera un wors den mi stoma i grita: Ta bo ta skirbi tur e artikulonan chombon den korant? Mi di: Bueno, chombon mi no por kore bisa. Pero mi ta diberti mi mes. Ta diberti bo ta jama e kos ei? Sinbergwensa ku bo ta. Bo ta kere ku bo por diberti bo mes, ora bo ta hasi mofa di otro hende? Dispensami. Mi no ta kompronde ki mener ke men. Dia ku bo a skirbi riba Elizeo ku e ju di afo. Lo bo ke bisami ku no ta mi bo kier a men? Ai, mi shon. Esei ta kos ku ta sosode masha aki na Corsou. Meskos mi por a duna e tipo un otro nomber. Por ehemplo Zebedeo.......”
13

“...tin hende ta biba den e kas biew. Ademas e shon di Sabelita a laga partisipa tur kaminda, ku un katibu muhe di dje a hui bai. Komo ta anochi so Sabelita por a sali for di e kas, pa kohe poko airu fresku, e tabata sinti su mes manera prezu. Di dia e tabata para kon-stantemente tras di jalusi, pa e weta sikiera algu di kaja. Asina a bin sosode ku riba un dia tabatin poko mucha ta hunga ninichi dilanti di e kas. Sabelita ku tabata mira nan ku masha atenshon tras di jalusi, a gosa nan wega asina tantu, ku na un siertu momentu el a dal un gritu hari sin e sa. E muchanan a spanta, kore limpi bai, gritando: Spiritu! Spiritu. Mesora nan a bai avisa polis. I poko tempu despwes dos polis a saka Sabelita for di e kas, bai ku ne. Maske kwantu Sabelita a grita i sklama, no a juda....... Ora el a jega kunuku, su shon a laga dune un bon sota di watapana den su lomba, i prohibie di bai bende kos na Punda. Na tur sorto di manera e shon a purba na saka for di su boka ta ken ta su amante Sabelita no a menshona...”
14

“...dal un gritu hari ora el a menshona e nomber di Jacmel, sabiendo ku ta imposibel pa bai Haiti i bolbe Corsou rpidamente. Ton ku Kai ta sali poko mas trempan ku truck, pa nan bai warda nos na Koraal Specht. Ei nos ta baha e sigarianan na tera. Si tur kos bai bon, nos ta bolbe kas banda di kwator di marduga. Pero ba lubida riba e barbulete? Minta a observa, i el a munstra Garichi e barbulete pretu i grandi riba muraja di sala. Bo n sa kiko un barbulete asina ta nifika den kas? Kwalke lamia di nos ta muri. Por ta tambe ku kwalke kos masha malu ta pasa nos. Garichi a drei wak e barbulete. E no kier a kere den koi loko. Sinem-bargo na mes momentu el a sinti kon el a kuminsa bira un krenchi nervioso. El a domin su mes, grunja algu i sigui pusha e balanan den su pistol. E tabata sa ku e no por a pospone e biaha di awe nochi, pasobra sinkwenta karton di sigaria lo duna basta ganashi, pa e por sosega por lo menos dos luna. Henter dia Garichi a purba hasi homber, pero el a sinti kla kon miedu a bute...”
15

“...kaminda makwaku ta djump, semper tin hopi dradu ta landa. For di tempu ku e ta mucha el a sinja esei serka su tata i su tawela. Mesora Nonato a bira su kara di banda i skucha ku e por a tende e stem di Juan Pablo. Semper Juan Pablo tabata sinta riba e punta di baranka pa parti zuid. I ora e mira ku tin kama di masbangu o trupa di makwaku, e ta grita, pa avisa e otro piskadonan. Ta esei ta uniko kos ku Juan Pablo por a hasi ainda. E tabata flaku, tur dobl pa via di romatis-ma, i e no por a bai laman mas. E otro piskadonan tabata regale algn 24...”
16

“...Bubuchi tabatin un fe siegu den San Antoni. Pero e tabata di opinion, ku ta un imagen grandi lo por a produsi milagro grandi. Pesei el a hisa e imagen chikitu di San Antoni ku e tabatin riba e alta den su kwarto, tire trankilamente den kaha di sushi, i kumpra un imagen balente grandi pa dosshen florin. Tende un kos aki, Papa Toni, el a kuminsa papia ku e imagen nobo, but riba un mesita den su sala. Diadumingu awor tin brijechi di San Dumingu. Aki ratu mi ta bai fia shen florin, pa mi kumpra number 37. Kwater number di bintisinku florin pa un. Awor tendemi. Korda bon ku ta plaka fi. No hasi koi chombon i lagami na kaja. Bo sa masha bon ku semper mi tabatin fe den bo. Bo ta pali gai. Pesei semper ba hanja bela ku flor serka mi. Ta klaro ku mi ta masha gradisidu pa tur loke bo a laga slek pa mi. Pero awor aki ma disid ku ta permio majo mes mi ke. Ta bo tin palabra. Fix e asuntu aki pa mi i perkura pa e sali den kabes. El a karisia kabes di e imagen, pasa man riba su lomba, i sali bai ku konvikshon...”
17

“...Dosshen florin, el a pensa, dosshen florin fi. Ta kon ta hasi pa paga tantu plaka?........ Si e no saka e kos aki den kabes............................................... e ta keda peg den lodo...... Estun debe....... Ora nan bin kobrami....... Kon mi ta hasi? Bubuchi no por a soporta mas. El a lanta bula manera hende loko for di su stul, i kuminsa zundra e imagen. Sinbergwensa sin heful, el a grita i sera moketa pa dal. Si bo tin kurason di lagami na kaja, mi ta plama bo kara pa bo. Mi ta bentabo den kaha di sushi. No keda mirami ku kara estpido. Ba kere ku mi ta asina chombon di sigui dunabo flor ku bela? Ba kere mi ta lana? Mi ta kap bo na mochi. Ba tende ki mi di? Sigur bo tin gana di bebe. Wardami. Mi ta trese koi bebe pa bo. Dramando un vokabulario aplastante, Bubuchi a habri su refrigeradora, i trese un boter di serbes habri pa e imagen. Tuma. Seipu! el a grite. No ta parandero bo ta? Bebe anto te ora bo zkinza ta jen. Hariendo manera hende ku a prd kabes, Bubuchi a basha s serbes...”
18

“...para su auto dilanti di un kas di tabla basta mankaron. Ora el a baha for di auto, mi a ripara ku e tabatin den su man un paki di bruki i un bleki di lechi puiru. Bo ta baha un ratu? Obencio a invitami. Mi ta serabo konosi ku tata i mama di mi ih. Kedabo trankil. Djis nos ta sigui. Obencio a kamna drenta sin bati porta, i ami a sigui su tras. E muebel-nan den e pidasitu sala tabata pobersitu pero limpi. Den un huki parti pabow tabatin un fonograf model di 1930 riba pia haltu. Un imagen di San Hudas Tadeo ku poko flor di papel su dilanti i algn potret moda biew tabata doma e murajanan. No papia dura, Obencio a pidimi. Chenda ta hasi e ju drumi. El a kamna riba su punta di pia i drenta un kamber na man robes. Enberdad mi a tende stem di un muhe ta kanta: Drumi............. juchi..... drumi...... mi juchi. Ma kai sinta lenchi-lenchi den un stul di ki-mi-ke-hasi i spera. Tres pushi flaku di diferente kol a kamna drenta, i un di nan a kuminsa lora rondo di mi pia. E porta di kamber a keda na kap...”
19

“...gritami: Hei, palu, hei. Tendemi un kos aki. Un homber kortiku di mas o menos kwarenta anja a kamna jega kasi sin rosea serka mi, i bisami: Hermano, no tumami na malu ku te lat di anochi mi ta molostiabo. Pero bo sa ki ta pasa? Awe mi kacho a hasi anja. Henter anochi ma kamna buska un hende ku ke selebra anja di mi kacho huntu ku mi. Ma keda wak e tersio boka habri, pasobra sigun mi su kabes mester ta un krenchi sushi. Mesora ma puntre ku kisas e ta kere ku ami ta loko. El a seka su kara ku su lensu i e di: Tendemi bon, bru. Mi ta rekonose kwalke hende ku ta meskos ku mi. I ki sorto abo ta? tabata mi pregunta. Simplemente loko, el a kontest. I na mes momentu el a pone su man riba mi lomba, komo si fwera nos ta amk for di tempu di skol. ,,Bo tin masha kurashi, ma observa. Aunke pa bisa kla, bo no ta laga di tin un krenchi rason. Ma kon ba ripara ku mi ta poko chifl?" Na bo moda di kamna, el a splikami. Bo ta kamna manera hende ku no ta kere un bledo mas di e mundu chombon aki. Ma komprondebo...”
20

“...grandinan, sino pueblo ta kapas di kere ku e asuntu ta un bibamentu. Asina Madalena a kaba di komunikami e deseo di su hendenan, el a kamna bai. Pero ma grite: Nena. Tendemi un ratu. Nos no por pasa den Pietermaai nos dos huntu? Mi tin algu di kontabo. No, mi amor, mi palomba a kontest disididu. Mamai no ke. Hendenan ta papia basta kaba. Mi no por tira mi nomber riba kaja. I si bo ta stimami di berde, anto bo ta bin pidi mi man diadumingu mainta. Maske kwantu ma roga, Nena no kier a tende, i el a sigui kamna bai. Ami a keda wak e sigun e ta tira su zojada. Esta un dushi galinja. Anto kol di mespu! Pero atami ku e kustumber sokete di pidi man den mi stoma. E kos ei ta un seremonia ridikulo ku ta danja tur bo freimentu. Ja mi ta mirami sint kaba den nan sala, ku mi kara na papijot, manera ta dilanti di hues mi ta. Prome nan ta kuminsa papia di kalor ku bientu ku awaseru. Esta hipokresa. Nan sa masha bon ta kiko ma bin hasi. Pero mester hunga e komedia. Den esei e mama lo observa djis pa kaswalidad...”