Your search within this document for 'kontra-argumento' resulted in 28 matching pages.
 
1

“...No tin pos kntra di kaminda, ni palu di shimaruku. Pasobra bo mester sufri sedu. Hendenan ku ta kamna bai serka Dios, no por tin pargata ni sanbarku na nan pia. Pasobra Dios ke pa bo pia ta jen di sumpinja ora bo ta bai serka dje. I sod mester seka manera slu riba bo frenta, ora bo jega riba e plenchi grandi rondo di Dios su kas. Riba e plenchi ei kada hende ta hanja un ramada. Ei semper ta hasi fresku. E ora ei nunka mas nan no tin mester di kamna kaminda lew, pa bai hala awa na pos. Pasobra kontra di kada ramada tin un pos, jen di awa. Anto Dios ta pasa na kada ramada serka e hendenan. E mes ta saka sumpinja for di nan pia i e ta laba tur nan kurpa ku awa fresku. Semper Dios ta kamna ku un koto, jen di kumnda masha dushi. Esei e ta parti pa tur hende, tur dia, anja den anja afo. Nunka e kumnda no ta kaba. ,,Mi por bai serka Dios? e mucha a puntra su mama. No, mi ju, ainda no. Dia bo bira mas grandi, bo deseo pa bai serka Dios lo bira masha grandi, ora bo mira kon hende bibu tin rabia riba...”
2

“...pargatanan kor di Anaclara. Ora e hombernan a weta e kos ei, nan tur a spanta. Jen di miedu nan a gloria nan kurpa i mesora nan a kuminsa baha for di seru. Tabatin den nan ku a kore baha seru asina pur, ku ora nan a jega abow, nan no tabatin rosea mas. Unda mi ju ta? Ofelia a grita, ora el a mira e hombernan ta jega serka. Pero e hombernan no tabatin kurashi di hisa cara i mira Ofelia. Asina nan a konta Ofelia loke nan a mira, nan a kamna manera kame i drenta den Ofelia su kur. Na tur a jongota kontra di kurpa dje kas, mientras Ofelia ku e otro muhenan a kuminsa jora morto di Anaclara. Den esei Matias, esun di mas biew den kunuku, a kamna jega. Mesora tur hende a lanta para, pasobra nan tabatin masha respet pa Matias. Henter su bida Matias tabata un bon homber, tantu pa hende komo pa bestia. I ora e papia, ta unikamente pa duna bon konseho o konswelo. Nos no mester keha ni jora, Matias a kuminsa splika nan. Pasobra e kos aki lo ta Dios su deseo. Ja ta tres anja ku nos no tabatin jobida. Nos...”
3

“...for di dje. Ta klaro ku bo ta kobra un alguisitu pa bo molester. Djei e botikario a tira e estuche den un lachi i lubida riba dje. Tres dia despwes e kliente a bio den botika. Tur kos ta kla? el a informa. E kntra ta algu fantastiko, e botikario a deklara. Pero e kurioso a bisabo kon mester uzele? No. E no a bisami esei. Uniko kos ku el a bisami ta, ku e kntra aki ta juda kontra mal spiritu, mal bista i mal hende. Ahaan, e botikario di ku ne, i el a keda mira e homber gordo duru den su kara. Ami konose e sorto di kntra aki masha bon. E ta masha fwerte. Pero si bo ke pa e keda ku su forsa, anto bo no por uza ni un gota di bibida. Alkohol ta buta su forsa dirti bai poko-poko. Tin un kos mas. Dos be pa dia bo mester dal un bon banjo ku habon blow. Anto asina bo kaba di banja, bo mester tochi e aranja ku bo punta di dede. Pero ainda tin un regla mas. Si bo ta soltero, bo mester kasa. I si bo ta kas, bo no por ferela ningn otro muhe. Esakinan ta regla fiho ku Pap Bog a sinjami. Si bo no tee...”
4

“...den su kur djis pabow di Tida, a kuminsa sagudi kabes ora el a tende Tida ta papia. Den su mes e di: Uza bo sint. Kap e palu ei. Anto mi no tin mester di tende e mesun historia tur santu dia. Che, esta porkeria, Tida a sigui bati bai ku su boka sin djente. Mi ta bira loco. Loga di mi sinta sosega mi kurpa, mi tin ku bari kur den mi bijesa. Mani no por a wanta mas. El a buta su skaf un banda i jega na kur. O, Ma Tida, el a grita. E biew a lanta su kurpa krekech i weta e kara sod di su bisinja kontra di trank. Mesora Tida a kuminsa informa kon ta ku sal di Mani su kas ku su junan. Mani di ku ne ku tur ta bon, pero ku e tabatin gana di papia riba e palu di tamarein. Ay, mi ju, Tida a sklama. Dol ta kaba ku mi. Mi ta mata mi kurpa tur dia pa bari kur. Tin be mi ta sinti mi kabes ta bira. Siman pasa dokter a dunami poko pulchi. Pero nan no ta judami ku nada. Tende un kos aki, Ma Tida, Mani di ku ne. E solushon ta masha simpel. Bo konose un bon dokter anto, ku mi por bai purbele? ,,Mi ke men...”
5

“...natural. Pasobra e manera ku e banana a disparse, sin e Venesolanu sa, tabata trabow di un experto. Den mi mes ma pensa: Warda un ratu mas. No bai ainda. Maske na kas nan ta sperami ku un bon konchi di koffi. E ora ei ma hasi komo si fwera ta Postkantoor mi ta para wak. Pero ku mi wowo di banda robes ma keda peilu e gai. A pasa algn minut. Empleadonan di gobiernu tabata pasa bai kas. Hopi galinja bibitu, ku lomba i pia masha agradabel tabata jang pasa mi dilanti. Mientrastantu e gengu a keda kologa kontra e pida muraja kaminda e Venesolanunan ta pone fruta. 13...”
6

“...el a horta di tres banana i tire den saku. Despwes el a keda para manera hende kens un ratu. I kompletamente kalmu el a hisa su saku, kamna bai den direkshon di Otrobanda. Hasta maana, el a saluda e Venesolanu. E historia aki tabata asina inkreibel, ku asina ma jega kas, ma pone riba papel. SAJA BLANKU Antajera mi tabata serka Pol, bow di e palu di indju banda di Laman Chiki. Ma pone un pida tabla riba un motor biew di auto, i sinta weta e piskado ku su kurpa delega i muskul. Ku su lomba sunu kontra di tron-kon dje palu Pol tabata sinta drecha su trai. Bo konose Klein Corsou? ma puntre despwes ku nos tur dos a keda ketu basta ratu. Pol a hisa kara mirami, i kontest ku e konose Klein Corsou manera su planti man. Djei el a bira wak su boto mar den Laman Chiki. Sigur mi konose Klein Corsou, el a ripiti. Prome aja nos a piska masha ei banda. Un kwarenta anja pas nos tabata ba kanoa di Mushe 15...”
7

“...NESHI DEN PIETERMAAI Na anja 1832 e kas a basha den por kompletu. Pero sinku anja prome e mes kas biew ei den Pietermaai, kontra di laman, tabata un nshi di amor. Prome ku esaki no tabatin ningn hende ta biba den e kas. Tur su porta ku bentanan tabata kibr, i tabata falta varios panchi riba su dak. E ultimo donjo, tempu ku e tabata na bida, a laga klaba poko tabla na e porta ku e bentananan, pa siertu respet. Pero a la largu el a bin para bira ,,kas di spiritu. Simplemente pasobra un dia nochi un bientu fwerte a bati un pida papel grandi den su sala. E zonidu a buta tur hende ei banda kere ku ta un spiritu a tuma poder di e kas bashi. Pedro, sinembargo, tabata sa masha bon, ku no tin ningn sorto di spiritu ei den. Por sierto e tabatin kustumber di drumi sosega den e kas ei. Ora su barku jega anochi lat ku slu for di Boneiru, e tabata pasa anochi ei den, pa su manise trempan e hala pa Montanja, kaminda su hendenan tabata biba. Bintitres anja Pedro tabatin, un mulatu haltu ku kurpa ankr....”
8

“...auto. Simon a start e auto, i nan a kuminsa pasa den kajanan, pa nan bai waf. Bo ta ketu awe nochi, Simon di ku ne, despwes ku nan a kora komo sinku minut sin ku Garichi a papia un pia di palabra. Ta miedu bo tin ku nan por kwe nos? Mi n sa, Mon. Henter dia tabatin un barbulete pretu den nos sala di kas. Laga di ta kere den webi gai, Simon a grita hari. Ta chocho ba bira? Mira aki, bru, ku e awaseru duru ku ta kai aki, ningn selador no ta bai para molostia nan kurpa riba ksta pa kontrola ningn kontra-banda. Pero Minta mi kas ta masha preokupa. Ta kiko esaki, Ga? Ta mar na saja bo ta? Pone bo sinti parew, palu. Pasobra mi ta kere ku na bo kas ta bo tin ku manda i no bo kas. Ma bo mester kompronde ku nos ta resien kas. Ainda Minta no a kustumbra ku e kosnan aki. Mi no tin un bledo di kompronde, Simon a kuminsa bira bestia. E muhe fini delikadu ei di bo ta kapas di stroba tur kos. Garichi a sinti kon rabia a subi na su kabes, pasobra el a sinti su mes ofend. Den un momentu di sieguedad el a...”
9

“...ku hiba e homber aki kas. I mi no por sali ku barku tampoko. Lo ta te manjan atrobe. E kosnan aki ta pomperu. Tur desapunt el a start auto i bolbe kore bai pariba. Asina el a jega dilanti di porta, e senjora di Garichi a bin kontre i puntre ta kiko a pasa. Ma Simon a bise keda ketu i habri porta lihe. Ku awa na wowo Minta a habri porta di kas i laga Simon pone su kas riba sofa den sala. Ta morto mi kas ta? el a puntra Simon tur nervioso. E ta bon-bon, Simon a kalme. Ta djis el a dal su kabes kontra di glas dilanti di auto. Aki ratu ora e ta na su tinu atrobe, bo por bise ku mi tin e pistol warda pe. Te aworo. Banda di seis or di mainta, ora un selador a bin kambia esun na ward riba waf, e di: 0, ta masha stranjo. Parse ku nos amigunan no a sali pa Jacmel ajera nochi. E barku ta mar na waf te ainda. Ta kiko por a pasa nan? Anto mare nan sa ku henter anochi tabatin selador manera chincha tur kaminda riba ksta, pa changa nan ku nan sigaria. MAKWAKU TA DJUMP! Sint den su stul di zoja pretu...”
10

“...nada kontra. Obencio a lora drenta den un kaja smalitu, i para su auto dilanti di un kas di tabla basta mankaron. Ora el a baha for di auto, mi a ripara ku e tabatin den su man un paki di bruki i un bleki di lechi puiru. Bo ta baha un ratu? Obencio a invitami. Mi ta serabo konosi ku tata i mama di mi ih. Kedabo trankil. Djis nos ta sigui. Obencio a kamna drenta sin bati porta, i ami a sigui su tras. E muebel-nan den e pidasitu sala tabata pobersitu pero limpi. Den un huki parti pabow tabatin un fonograf model di 1930 riba pia haltu. Un imagen di San Hudas Tadeo ku poko flor di papel su dilanti i algn potret moda biew tabata doma e murajanan. No papia dura, Obencio a pidimi. Chenda ta hasi e ju drumi. El a kamna riba su punta di pia i drenta un kamber na man robes. Enberdad mi a tende stem di un muhe ta kanta: Drumi............. juchi..... drumi...... mi juchi. Ma kai sinta lenchi-lenchi den un stul di ki-mi-ke-hasi i spera. Tres pushi flaku di diferente kol a kamna drenta, i un di nan a...”
11

“...Ku su sombre den su man robes el a para tantia den porta i wak tur e karanan den ofisina. Ta ki mi mester ta, shonnan? Adelante, amigu Felipi, sub-direktor a salude. Direktor ta sperando bo jegada. Felipi a purba sonrei, pero su kara a hanja un expreshon tragiko ku tur e dientenan putr den su boka. Sin sa kiko e hasi, el a keda stanka den porta. Ku un kordialidad exagera direktor a lanta bai kontra Felipi i dune man. Di chiripa Felipi por a saka algn palabra for di su boka, ora direktor a brase i hibe na un stul konchu den ofisina. Prome ku e kai sinta, Felipi a bati stof for di su karson i observa masha tmido: Aki den ta hasi friw. Hasibo na kas, amigu Felipi, direktor a trankilise. Nos tabata sperabo ansiosamente. Pasobra un hubileo di trinta anja ta algu excepcional. Nos ta kontentsimo ku un empleado korekto di nos a komporta su mes dignamente durante trinta anja den nos sirbishi. E otro emplea-donan a komplase ku un sonrisa. Felipi mes a keda sinta kabes abow den su stul, mientras ku...”
12

“...kita kara. E ice-cream s el a gusta masha. Bo mester mire. E tin kara masha sab. Inteligente? Sin fin. I e tin un karakter masha suave. Pesei mi ta buska un hende pa judami selebra su anja. Ma bo sa kiko a pasami? Ken ku ma puntra, a keda wak mi sin kontest. Ta manera tabatin dwele den nan kara. E pobeman. Ami s tin dwele di nan. Pasobra nan ta ninga di realisa ku ta nos tur huntu ta biba den un Montekristu grandi. Ma para pensa un ratu, wak e tersio di su pia te su kabes. Mi no tabatin nada kontra pa sabore un par di pastechi kajente. Pesei mi di ku ne: Bueno, ban selebra bo Nero su anja manera debe merese. Ban. Djis dilanti di postkantoor tin e truck. Nos ta kraks algu tambe. Pero nan no ta bende bibida na truck. Kedabo trankil. Mi tin un bter den saku. Nos ta dal un par pa habri apetit, i djei nos ta kome pan ku sel, pastechi o empan. Loke bo ke. Nero ta merese un bon festin. E tersio su kara tabata lombra di felisidad sigun nos a kamna bai pabow. Mientrastantu el a dunami un relato...”
13

“...Kwa pisa kiko? Nacho a rabia. Hise bo pone para awor. Kon bo ke men? E ta dal abow. Ma bisabo ku bo mester pone Shosho para den huki di kamber. Mi ke mira kon el a kada den su flus pretu. Hisa! Cerilio a pone man, tee e morto, pa, saka forsa, te ora el a hanja Shosho para den huki. Ku su man robes kontra di Shosho su pechu el a keda tee e morto, pa Nacho por mire. Shosho su kabes a keda kologa riba su pechu. E baina a keda tur afo", Nacho a opina. Bon mes. Laga bai numa. Cerilio a sera wowo pa e no mira, i kita su man for di Shosho su pechu. E morto a dal abow, keda drumi tur tros na swela. Bo ta dal un mas? Nacho a puntra Cerilio. Laga bin, Cerilio a hari. Nos ta dal e riba Shosho su felisidad den tur eternidad. Nan a kaba e bter i kuminsa na di dos............ Mein ora despwes, ora algn homber a drenta ku e kaha den kamber, nan a hanja Nacho ku Cerilio ta drumi ronka banda di Shosho. Kada un tabatin un brasa tira rondo di kurpa di nan amigu difuntu. DOBEL SEIS Ajera tardi nan a dera Juju...”
14

“...lagrima Lou a tuma despedida di su kurason banda di tres or di marduga. E tabata zet te den su higra. Pero pa su sweltu el a zeilu i kapja, te jega kas, sin topa ku ningn polis riba kaminda. Un sinku dia despwes a dal na Lou su sinti kon el a pasa un ratu agradabel ku e pojojo. Vagamente e tabata korda unda e galinja ta biba, un kaja banda di Cher Asile. E mes anochi Lou a kamna dwalu kasi tres ora den Cher Asile, te a la largu el a bin sherta kas di su mucha dushi. E mama, un olefante mal jen, a kontra Lou na porta i invite pa drenta. Lou a kai sinta kontentu di dje, i djis un ratu despwes e galinja a sali for di kushna. Si Lou su kurason no a para na e momentu ei, anto ta pasobra no tabata su dia. Ora el a mira e eskeleta su dilanti, ku kara lombr di zeta i tur na pshi grof, Lou a sinti kon su stoma a kuminsa bira. Un tabla di strika a pasa e mucha pa triminti. Lou a guli su sustu manda bow, i komporta su mes komo kabajero. Pero mas ku min ora e no por a soporta. El a sinti ku su stul ta kima...”
15

“...riba pieda den suk. Rama di palu tabata dal den su kara, i pipita di sod asina grandi tabata kore riba su kara. Trr, trrr, trrr, trrr, e kos a sigui su tras. Labirgui, San Antoni, San Hudas Tadeo, judami, judami, Gachi a kuminsa resa den su desesperashon. 1 ku un velosidad enorme el a kore subi e pida seru kaminda su kas tabata par. Eliza! Habri porta! Eliza! el a grita ku ansha ora el a jega dilanti di su porta di kas. Habri lihe, Eliza. Tin kos malu mi tras. Habri! Kans di su alma el a len kontra di muraja i kita su sombre for di su kabes. 45...”
16

“...lomba. Manera pushi nan a kamna bai na e auto. Porfin mi ta liber, Marietta a bise masha kontentu, ora nan a jega den kaminda grandi. Harry, bisami. Bo ke kasa ku mi? Pero aki no ta posibel, mi amor. Nos ta bai Colombia. Colombia? Esta dushi. Bo tin boto? Na Wespen. Nan a drenta auto y Harry a trapa gasolin pa e jega Wespen mas lihe posibel. Marietta a hala pega banda di dje y pasa su brasa tras di Harry su garganta. Harry tabata sinti su mes den shelu. Su manise polisnan a hanja e auto tur kibr kontra di un pali manza-linja kantu di kaminda di Sabaneta. Tur paden di e auto tabata na sanger. Harry tabata drumi boka bow riba kusinchi, morto. Na su garganta tabatin mrka di djente, kaminda un hende a morde su ardu di garganta. KONFESHON Diadumingu atardi ma kai sinta riba un banki, den e parke riba Plasa Konkordia, sperando di dos klok bati, pa mi drenta misa di shetor. Algn mucha tabata kore hunga rondo di e estatwa di Lareina. Un homber ku kabei blanku, kara chumb, su kamisa sin dashi, tabata...”
17

“...su boka. Mi ta korda bon. E homber ei tabata balente ferfelu. Mira aki. Bo ta korda su mantel blow skur i su sombre di kabana, kologa te patras den klas? Si, tras di e prome kareda di banki. I bo ta korda dia el a para jora, pasobra el a hanja su mantel tur kort? Awor ku bo ta bisa e kos ei, mi ta korda brd. Ma bon, porfin ta kwa mucha den klas a korta su mantel? Lagami kontabo Pursi a pasa asina tantu tempu, ku mi por bien konta. Ma komoda mi lombra kontra di e banki, krusa pia, pa mi tende Pasobra semper a keda un misterio pa mi, ta ken den nos klas por a korta Ben-nart su mantel. Ta manera te awe mi ta mira e homber ta jora amargamente. El a puntra ta ken. Pero no tabatin kontsta........ Luis a grawata kabes, puntrami ku mi ta korda Chal, Oswald, Elias ku Mario. Sigur sigur. Chal qu Oswald den e prome banki. Elias ku Mario den di dos. Abo ku Hector den e di tres. Exaktamente. Kestion ku tin Bennart tabata skirbi un kos riba borchi. Chal a saka tapadera di inktpot riba su banki, tire...”
18

“... Luis a ripiti. Pero bo sa, ta stranjo. Mi ta sinti un alivio ku ma kontabo mi sekreto. Ta abuzu ma hasi ku e homber. Ma kompronde ku Luis su sekreto mester a molostie basta durante di tantu tempu. Pesei ma kambia kombersashon, i hala su atenshon riba e muchanan ku tabata kore kontentu rondo di e parke. TULA Papa Monchi, e fit biew, tabata sint riba e pidasitu stupi dilanti di su kas di pali maishi, gosando kon solo tabata baha riba laman. Ku su mannan tur na kajo den su skochi i ku su lomba kontra di muraja dje kas, e tabata mira su tres njetunan ta hunga ninichi djis banda di e kama di flaira serka di su kas. Ja Papa Monchi su edad tabata hopi haltu. Ochenta i tres anja el a kumpli riba fiesta di su patrono, San Ramn. Dia e tabatin tres dia ku el a nase, nan a hibe misa di Wespen, den garoshi di buriku. Ei nan a batise: Hipolito Ramn, e di sinku ju di Ebran ku Lucia. Su tata i su mama a traha den e mes kunuku kaminda awor aki e ta biba. Pero nan a muri basta tempu kaba, i nan ta der den...”
19

“...Ta ken ta Tula? E dos otro mucha hombernan di diesun i dieskwater anja a kai sinta banda di e biew, kla pa tende. Kalitu a jongota su dilanti. Tula tabata un hende di masha bon kurason, Monchi a kuminsa konta, i el a bolbe len su lomba kontra di muraja di kas. Masha hopi tempu pasa e tabata biba den e mes kunuku aki. Manera mi tawela a kontami, Tula su kas di pali maishi tabata par den e lorada kaminda roi ta kore den tempi awa, kaminda tin e pali tamarein grandi. E tabata un neger di e tribu di Mali, bon form i elegante manera bin. Aki el a nase katibu. Pero su tata tabata un prinsipe, desendiente di prin-prinsipe Samandia, ku tabata dirigi trupanan di rei Mansamusa. Ki ora ku Tula kamna pasa, tur otro katibu tabata mire ku masha respet. Pasobra masha hopi be el a sali pa nan, espesialmente ora shon a laga bati nan sin ta na nodi. Hopi be, ora e katibunan mester a pasa henter anochi mar riba paniweri, ku nan lomba tur na sanger di sla di bomba, Tula tabata gatia bai serka nan. Anto e tabata...”
20

“...kietud di kunuku. Ja e kas di shon Rudelof ku su habitantenan no tabata exist mas pa Marta ku Servania. Nan mester a lanta pia, pa nan hanja luga di sinta den misa. Pasobra misa di marduga riba Pasku no ta kos ku nan por a falta. Lo tabatin hopi bela, sensja, pesebre, perfume, hopi hende ku shimis i flus nobo. E dos muhenan a sinti ku di ripjente nan tabata den un ambiente di felisidad. I nan a ripar ku tin un kantidad enorme di bichi di kandela ta bula, sende paga den mondi; ku e palunan korkob kontra di kaminda tabata zoja bai bini; ku bjentu tabata supla masha dushi den e datunan tur na tera. I sigun Marta a hupa den kaminda, e di ku Servania: Bon Pasku, ju. Tur kos bon. Servania ku tabata kasi sin rosea, a kontest tur kans: Pa bo tambe. I el a hari den su so, di felis ku el a sinti su mes. Evangelio a kuminsa kaba ora Petra ku Rodolfa a kamna drenta misa, tur dos na blow skur. E hombernan par patras a hala un banda, pa nan pasa. Nan a keda weta Petra ku su ju Rodolfa. Despwes di misa lo...”