Your search within this document for 'kasi' resulted in 17 matching pages.
1

“...no por ferela ningn otro muhe. Esakinan ta regla fiho ku Pap Bog a sinjami. Si bo no tee kwenta ku nan, anto bo por bien tira bo kntra afo den un par di siman. Lo mi korda nan bon, e kliente a priminti. I kwantu mi debe meneer? Ai, dunami ki ku ta. Sinku florin ta bon? E homber a paga, hinka e estuche den su saku, i sali for di botika komo si fwera e ta donjo di henter mundu. KURIOSO Tonchi su mama tabata malu pa muri na kama. Ku masha difikultat e por a bebe o kome algu. I ora e purba papia, kasi no tabata sali zonidu. E no ta skapa mas, dokter a bisa Tonchi, ora e tabata saliendo for di e kas pobersitu. Miho bo prepara tur kos pa entiero. Mas ku un siman e no ta wanta mas. Pero Tonchi no kir a asepta e realidat aki. Su mama no por a muri. I el a pensa kon nunka el a haci algu bon pa su mama. Kisas te ainda lo e por a hasi algu pe. E mester a keda biba, maske kwantu ta kosta. Den menos ku un ora Tonchi a buska un kurioso, pa juda su mama bira bon. Esei ta masja posibel, e kurioso a sigure...”
2

“...ta toka tambu poko-poko, e mes e para inmvil. Den esei su dedenan a kamna lenchi-lenchi, bai den direkshon di e banana mas serka. El a fula e banana ku djis un punta di dede. Djei ma ripara kon su wowonan a bula bai bini, di robes pa drechi. I...... vjup! Di dos banana a pasa di man robes pa man drechi. E banana a zona budum den e saku di papel. Mi por a mira kla kon e homber a dal un rosea grandi. E trabow tabata maestral. E tipo a para ranka su faha un ratu, i keda weta e otro banda di kaja. Kasi mi por a roga pa e grips di tres banana. El a kumpli ku mi deseo. Mes rpido i ku mes fasilidad el a horta di tres banana i tire den saku. Despwes el a keda para manera hende kens un ratu. I kompletamente kalmu el a hisa su saku, kamna bai den direkshon di Otrobanda. Hasta maana, el a saluda e Venesolanu. E historia aki tabata asina inkreibel, ku asina ma jega kas, ma pone riba papel. SAJA BLANKU Antajera mi tabata serka Pol, bow di e palu di indju banda di Laman Chiki. Ma pone un pida tabla riba...”
3

“...Aki banda ta jen di tribon, ma grita mas dura ku mi por. Pero a muhe a sigui landa bai afo, te ku el a disparse den skuridad. Su manise mi amigunan a harimi, ora ma konta nan di e muhe sunu ku kabei largu. Feli di ku ta spiritu o kwalke alma malu. Pero ami tin sigur ku ta un muhe bibu. Sigun mi por a mire den lus di e faro, e tabatin un kol hopi kla. Kasi sigur tribon a kome. Rei ku ei banda ta jen........... Pero bo sa, ora mi ta sinta drecha mi trai aki bow, semper mi tin ku pensa riba e muhe ei. Ma hanja su saja tira riba plaja. Un saja blanku di nanso. Mi tin e ward te ainda den mi bal den mi kamber. Pakiko bo no a avisa polis despwes? ma puntra Pol. Ata bo tin e saja? Pol a hala un rosea grandi, bati e shinishi for di su pipa riba pida pieda i bira wak su boto den awa. Mi tabatin miedu, el a sigui. Pasobra ma sinti ku mester tin mas kos ei tras. I mi ke ku ma hasi bon di no papia. Pasobra hopi tem despwes Feli ta kontami, e mesun Feli ku tabata huntu ku mi riba Klein Corsou, owel Feli...”
4

“...senjora a lubida di paga tres anja largu. Ki ora ku e komersiante a jega na porta di e senjora, esaki tabatin un triki nobo pa bula pipa. Si no ta un famia a muri, ta un ju ta malu, o ta gobiemu a manda kobra belasting. Ai, mi shon, kompronde pa mi, e senjora sa tin kustumber di sklama, Mi tin deseo di paga. Pero ta parse ku semper kos ta bati ku mi. Mi shon por pasa otro luna? Anto mi ta mira kon nos por baha algu for di e kwenta. E komersiante tabata desespera. Pero e komedia tabata asina bon, ku kasi e mes por a jora. Te porfin el a bin hanja sa serka un amigu di dje, ku tin un tal Medardo ku por kobra asta satanas. Meneer ke mi fix e kos ei manjan mes? el a puntra e komersiante, despwes ku esaki a splike e asuntu. Awe nochi mi ta pensa un sistema bon. Manjan mes meneer tin e plaka. Dies porshentu di komishon ta bon? Di akwerdo, Medardo. Ata e resibu. Mi ta spera ku bo ta logra. Su manise ochor di mainta Medardo a bati na porta di e senjora. Ku masha finura i delikadesa el a splika ku el a...”
5

“...mester kanga saja ku ne, zundre, korta su kurpa ku palabra, dal e un boft. Anto e ta spanta. Pasobra e ta kere ku e ta perde un di su hendenan. Mesora e ta laga fir pa bo. Bo n ta kompronde ta kon mester trata? Bubuchi a keda wak Leonardo duru den su kara, i para pensa un momentu. Djei el a gradisi Leonardo pa e bon konseho i baha pa kas. Hale na un bon zundr, Leonardo a grita sigun Bubuchi tabata kamna bai. Su siguiente diadumingu Bubuchi tabata sint atrobe dilanti di su radio, bon nervioso i kasi pa rementa di nervio ku ansha. Veinte pesos, e stem na radio di San Dumingu tabata kanta kada be. Bubuchi a kuminsa trose den stul i kome unja. Sodo friw a rementa na su frenta. 30...”
6

“...imagen. Anto perkura pa bo dunami premio maj, sino mi ta kar-gabo hiba shut na Hato awor aki mesora........ Mil cuatro cientos treinta y siete, e stem na radio a anunsia. Primer premio. Bubuchi a paralisa di sustu. Henter su kurpa a bira friw. Su pianan a bira pis. Di nervio el a kuminsa ranka orea, boka ku nanishi. El a dal man na frenta, grawata kabes i para tembla. Na pida-pida e palabranan a kuminsa sali for di su boka: Trin......ta i....shete......No.......no por ta.... Papa Toni! el a grita, kasi razu. Papa Toni, mi ta hala tur mi palabranan atras. No ta asina mi kier a men. Ta mi nervio, Papa Toni. Por- dona mi, Papa Toni. Papa dushi, pordonami. Hasi manera bo no a tende kiko ma bisa. Bo ta hanja un kaha di bela serka mi. Esnan den glas grandi. Mi ta kumpra un buket di bintisinku florin pa bo. Mi ta seka bo kurpa pa bo. Ku un serbete limpi. Lubida tur loke Bubuchi a bisa awor ei. El a sunchi kabes di e imagen, kore drenta kamber di banjo bon pur, i bolbe ku un serbete di mondongo, riba...”
7

“...diberti poko......Esta bon hende su chefnan ta..........Aworo e mester konta Anguchi ki bon hende su chefnan ta......... NERO Siman pas ma sali sine na Roxy, i sigun mi tabata kamna riba Dempel bai pabow, ma tende un hende ta perta pia mi tras. Den esei un stem kans a gritami: Hei, palu, hei. Tendemi un kos aki. Un homber kortiku di mas o menos kwarenta anja a kamna jega kasi sin rosea serka mi, i bisami: Hermano, no tumami na malu ku te lat di anochi mi ta molostiabo. Pero bo sa ki ta pasa? Awe mi kacho a hasi anja. Henter anochi ma kamna buska un hende ku ke selebra anja di mi kacho huntu ku mi. Ma keda wak e tersio boka habri, pasobra sigun mi su kabes mester ta un krenchi sushi. Mesora ma puntre ku kisas e ta kere ku ami ta loko. El a seka su kara ku su lensu i e di: Tendemi bon, bru. Mi ta rekonose kwalke hende ku ta meskos ku mi. I ki sorto abo ta? tabata mi pregunta. Simplemente loko, el a kontest. I na mes momentu el a pone su man riba mi lomba, komo si fwera nos ta amk for di...”
8

“...Lou a tumba pa balkon ku su pida koi grasia, i sigui su namoramentu ku stal ta bula. Ku masha tristesa i hopi lagrima Lou a tuma despedida di su kurason banda di tres or di marduga. E tabata zet te den su higra. Pero pa su sweltu el a zeilu i kapja, te jega kas, sin topa ku ningn polis riba kaminda. Un sinku dia despwes a dal na Lou su sinti kon el a pasa un ratu agradabel ku e pojojo. Vagamente e tabata korda unda e galinja ta biba, un kaja banda di Cher Asile. E mes anochi Lou a kamna dwalu kasi tres ora den Cher Asile, te a la largu el a bin sherta kas di su mucha dushi. E mama, un olefante mal jen, a kontra Lou na porta i invite pa drenta. Lou a kai sinta kontentu di dje, i djis un ratu despwes e galinja a sali for di kushna. Si Lou su kurason no a para na e momentu ei, anto ta pasobra no tabata su dia. Ora el a mira e eskeleta su dilanti, ku kara lombr di zeta i tur na pshi grof, Lou a sinti kon su stoma a kuminsa bira. Un tabla di strika a pasa e mucha pa triminti. Lou a guli su sustu...”
9

“...Rikisimo. Ami ta su uniko ju. Mi mama a muri na Francia tempu ku nos tabata biba aja. Un be ma tende mi tata bisa dokter, ku dia mi tabatin kwater anja, mi a morde un palomba mata i chupa su sanger kajente. Bo mes no ta hanja ku mester ta mintira? Mi no ta korda nada. Bo sa ki mi ta kere? Mi tata a pe£a su kurason na mi. E no ke mi kasa bai lague. E ke pa mi keda kens. Ta pesei mainta, merdia i atardi e enfermera ta dunami pildora guli. Harry a bolbe weta e boka simpatiko. I den su mes el a pensa ku kasi sigur ta egosmo a pone e tata buta su ju muhe den e kas di kunuku. Anto e mucha tabata un bejesa. Tratabel, kalmu. Nada di lokura. Di ripente e mucha muhe a kwe Harry su man tee i puntre: Bo ke salbami? Tur sorto di pensamentu a kuminsa pasa den Harry su sinti. E mucha ta bunita.....E tata ta riku....... Si e hui ku ne......e por kasa ku ne....... kisas na Colombia........ Klaro...... Jack su amigu tin un boto grandi di motor......Si nan sali for di Wespen....... Tene kwidow, e mucha muhe a avise...”
10

“...na Punda e lantamentu di katibu a buta tur hende ariba bow. Tresten e katibunan, bow di mando di Luis Mercier, a bira masha hostin; di moda ku den nan rabia nan a kibra tur magasina i saka tur mainshi ku tabatin den nan. Nan a liberta e katibunan ku tabatin ser i nan a pega poko kas na kandela. Ta klaro ku esei no tabata Tula su idea. E kos ei a dwel Tula masha, pero e katibunan tabata asina sar, ku hopi di nan a perde kabes. Un katibu a mara un mener di skol tras di su kabai, i lastra e homber kasi un ora largu riba swela. Ora e mener di skol tabata grita ku dol i tur na sanger, Luis Mercier a laga mate, pa e homber no sigui sufri. E mes anochi ei un pader a bini den e kampamentu di Tula na Porto Mari, pa e splika e katibunan ku nan lantamentu no tin chens di logra. Pero Tula di ku ne: ,,Shon pastor, nan a maltrata nos demasiadu. Nos no ke hasi ningn hende malu. Ta nos libertad so nos ke. E negeman franses a hanja libertad. Francia a kwe Hulanda. Ke men ku nos aki tambe mester hanja libertad...”
11

“...marduga, riba Pasku mainta, banda di kwator, a para nan kombersashon di golpi, ora nan a mira lus send den e hadrei di shon Rudelof su kas. Nan no por a tende ningn zonidu di stem. Pasobra e kas tabata par mas ku nobenta meter for di kaminda grandi. Sinembargo nan a kompronde ku Petra di shon Rudelof i su ju muhe Rodolfa tabata preparando pa nan tambe bai misa di marduga. E subrina di shon Rudelof a bai New York kaba?, Servania, un muhe gordo di kwarenta i piku, a puntra su amiga. Ma tende ku kasi sigur e ta barka otro manjan. E ta na Punda, tabata kontsta di Marta, su bisinja. Marta a hala su shal pretu, pa tapa su skowrunan. Kon biew shon Rudelof tabata? Sesenta i seis. I su njetu, e mucha chocho? Mi ta kere binti. Ba mira nan morto pasa ajera? Ora mi tabata par den bentana di kushna. Dos waha di morto tras di otro. Tabatin dos korona. Lo ta di Petra ku Rodolfa. Pasobra shon Rudelof no tin mas famia. E subrina ei so. Ma bo sa, Servania a sigui sigun e ta buska rosea. ,,E asuntu ei ta...”
12

“...ta kos ku nan por a falta. Lo tabatin hopi bela, sensja, pesebre, perfume, hopi hende ku shimis i flus nobo. E dos muhenan a sinti ku di ripjente nan tabata den un ambiente di felisidad. I nan a ripar ku tin un kantidad enorme di bichi di kandela ta bula, sende paga den mondi; ku e palunan korkob kontra di kaminda tabata zoja bai bini; ku bjentu tabata supla masha dushi den e datunan tur na tera. I sigun Marta a hupa den kaminda, e di ku Servania: Bon Pasku, ju. Tur kos bon. Servania ku tabata kasi sin rosea, a kontest tur kans: Pa bo tambe. I el a hari den su so, di felis ku el a sinti su mes. Evangelio a kuminsa kaba ora Petra ku Rodolfa a kamna drenta misa, tur dos na blow skur. E hombernan par patras a hala un banda, pa nan pasa. Nan a keda weta Petra ku su ju Rodolfa. Despwes di misa lo tabatin hopi kos di papia. Tur banki tabata jen. Petra ku Rodolfa mester a keda para patras. ....TRANSEAMUS USQUE BETHLEHEM, ET VIDEAMUS HOC VERBUM.......... Petra su dedenan gorditu tabata frifri ku...”
13

“...anja Rudelof tabatin dia el a kasa. Ku su mes aktu- primu. Josefina tabata mahos. Un muhe flaku. Esta parse karpachi. Ku kabei manteka. E tabata bist shimis karu. Pero semper nan tabata kede manera wantomba. Petra, bo mester kompronde ku mi no por hasi otro manera, Rudelof a splike den kushna. Josefina ta ku barika. Ma baha kabes, keda wak flur. Pakiko Josefina s i ami no? Ta kiko Rudelof a weta den e muhe seku ei. E no tabatin pechu jen ni kurpa ser manera mi. Un gepi sin mondongo. Pober Rudy. Kasi sigur lo e tabata burachi. Nunka e ju ei no por a nase sal. Kisas ta pesei mes Josefina a prd ju dos be. Klaro, ta pa mes motibu Michiel, su njetu, a sali llo. Rudelof, dia ku bo a kasa, ma sinta jora. Den mi kamber, patras na parti nort di nos kas. Kaminda awor aki tin e muebelnan biew stiw. Janshi, e fito, tambe a bai Punda. Riba su buriku. E mester a juda na 59...”
14

“...pik. E mester a paga pa pik di su wela. Pero Dolly a kwide, trese mangel ku koi hunga pe, ora Dolly bini for di Punda. Dolly tabatin karakter di shon Jeanette, un dushi mucha. Mi prinsesa kol di mespu, bo tabata jame. Hopi luna prome ku Dolly kita skol, ba perkura pa e hanja trabow, pa via di bo amistad ku un empleado di gobiemu. Michiel no por a bai skol. E no por a sinja. Dolly a kumpra poko palomba pe. Henter dia Michiel tabata sinta den su kowchi di palomba, hunga i papia ku su palombanan. Kasi tur dia abo tabata sinta den e plenchi patras di kas, den bo stul di sosiegu. I bo kara tabata tristu, sigun bo mira e terenu seku, ku antes tabata e hfi ser. Ami tabata hasi tur kos. Kushin, laba, strika. Kwida galinja ku kabritu. E rom ku mi tabata bende ku e peonnan tabata duna un bon entrada. Pero polisnan mester tabata sa. Pasobra e ruman di Martins polis tabata bin kumpra un bter di pinchi tur dia. Martins mes tabata gusta su kal. Tur dia mi tabata dunabo un mushi di rom, pa bo kenta kurpa...”
15

“...Blancha muraja. Frega su flur. Laker ku slopi limpi. Pa Dolly ku Yvette. Nos tabata konta e dianan, un pa un, ku ansha. E karta di New York, di Evert bo subrina, a jega un siman despwes. Manera un sombra mahoso. Ta kiko Evert ta bin hasi? ba grita sar. Nunka e porko no a puntra pa mi. E tin kasi trinta anja na New York. Awor di golpi e ke bin pasa Pasku serka Om Rudelof. Dune e kamber chikitu. Pa mi parti tur skarpion di den mondi por subi su kama. Desgrasiadu. Pero e pensamentu riba Dolly a butabo kalma atrobe. Un siman prome ku Dolly jega, ja bo no tabata bebe rom mas. Esta dushi, dia Dolly ku Yvette a jega, dies di desember mainta, i kamna subi e trapi di piedra. Mi ke bu ba brasa Dolly i sunchie kasi sinku minut. Ku Yvette i Dolly, kada un na un man, ba kamna drenta kas. Ami a drenta boso tras. Esta un tempu dushi nos a pasa. Riba e plenchi patras. Dolly tabata blo kontabo kantidad di kos di Bogota. Yvette tabata sinta riba bo skochi. I bo mannan tabata karisja su kabei blond. Mes kara...”
16

“...bida. Esta baina. Awe si ma topa. Ki jamabo? Henri. Ju di Corsou bo ta? Di mi kabes te mi pia. Anto ba gustami. Si. Tur ku por tin. Unda bo ta biba. Unda bo ta traha? Aki den Marchena, serka mi ruman muhe. Mi ta traha serka shon Elena, den Pietermaai. Bo n sa e kas kor ku trali blanku? Mi ke ku mi sa ta unda. I ki jamabo? Ami? Amelia. Pakiko bo ke sa tantu kos asina? Mi tin ku sa tur detaje tokante esun ku mi ta bai kasa ku ne. Ata. Bo kabes no ta parew. Ta kiko ba gusta na mi kurpa. Tur kos. Kasi mein ora Henri ku Amelia a para kombersa. Na kuminsamentu e nigrita no muchu inteligente a hanja henter a kaso masha stranjo. Tur su kerementu tabata ku Henri ta buske pa kama. Pero gradualmente Henri su konvikshon a bute realisa ku aki no ta wega tabatin. I ora nan a jama otro ajo na final di e kombersashon, Henri tabata sa ku su manise lo e kompanja Amelia bai kas, for di den Pietermaai te Marchena. Atardi Henri a kumpra un tableta grandi di chukulati pa Amelia, i tumba bela jen pa Pietermaai...”
17

“...aki no por nase nunka. Ta tristesa, problema so lo bini. Henri su bida lo ruina por kompletu. Dios, pordonami, el a resa, por-donami loke mi ta bai hasi. Pero mi no por otro manera. Shon Elena tin rason. Ta imposibel. Henri su idea ta imposibel. Amelia a subi un baranka di mas o menos dos meter i para wak abow. E haltura a parse masha grandi. Pero el a sera wowo i bula, kai riba su pianan. Mesora el a sinti un dolo fwerte den su barika. Awa a baster for di su wowonan. Ma el a sera kurpa i kamna kasi lastr bai kas di su tanta. Den porta di kas el a bai lew, dal abow. E zonidu a buta e tanta kore drenta kas, kaminda el a weta Amelia drumi den un laman di sanger. Atardi, ora Henri a jega, el a sinta lesa un revista riba kama, sperando Amelia jega kas. E no a bira nervioso, pasobra shon Elena a bise ku Amelia a bai dokter. Aunke el a hanja poko stranjo ku Amelia por a tarda asina tantu. Ma den su mes e di, ku kisas Amelia por a pasa serka kwalke amiga o konosi. Pero ora ochor a bati, el a kuminsa...”