Your search within this document for 'kama' OR 'subi-baha' resulted in 50 matching pages.

You can restrict your results by searching for kama AND subi-baha.
 
1

“...Machi, Maske tbatin otro obra di mi ku ma dorna ku bo nomber, mi ke dedika esaki tambe na bo. Pa tres motibu. Abo a sinjami lesa (prome ku mi bai skol), tempu ku bo tabata sint riba kama ku mi, hopi dia largu, ku bo man kibr. Abo semper tabata esun di prome ku ta lesa i duna krtika riba loke mi skirbi. Abo a sende e prome kandela den mi alma, for di e dia ku bo a resit a pa mi, e mucha chikitu: Es envano buscar en la arena los nombres que un tiempo escrib. Bo ju majo....”
2

“...KU PROHIMO....................... 27 17. 37 ................................... 30 18. E IH Dl KOMPR........................... 31 19. TRINTA ANJA DEN SIRBISHI.................. 33 20. NERO...................................... 35 21. PIDI MAN.................................. 36 22. LABA MORTO ............................... 38 23. DBEL SEIS................................ 40 24. E POJOJO DUSHI............................ 42 25. SUSTU .................................... 43 26. PICHON BOW DI KAMA........................ 46 27. MARIETTA ................................. 47 28. KONFESHON................................. 49 29. TULA...................................... 51 30. PETRA SU KAS.............................. 55 31. JU PRETU.................................. 63...”
3

“...kan e atrak-shon misterioso ku generalmente muhe riba trinta tin. O, ju, ke tal? el a kumindami. ,,Bo tambe ta aki bow? Ma salude ku un tiki resrva, pasobra semper mi tin masha miedu di muhenan spjertu manera Clara. Hasiendo komo si fwera mi no a gosa e bunita figura, ma sende un sigaria, kai sinta kntra di baranka i informa kon ta sigui ku Benny su kas. Anto bo n sa ku nos a separ sinku luna pas? el a komunikami. Muchu e notisia no a stranjami, pasobra mi por a hole for di dia ku e ku Benny a subi alt, ku e kos ei lo no dura muchu tempu. Benny tabata e tipo intelektwal ku ta guli buki di-dia i anochi, mientras Clara ta gusta fiesta ku balia. Pa kolmo Clara tin un stem manera klok solem. I ora e kuminsa papia, su motor di boka no tin brek. Benny sa sinta kunsumi, sin por konsentra pa lesa. A la largu Benny a kuminsa bebe pildora pa kalma su nervio. Kestion ku tin ma grunja mas neutral posibel, pa mi hanja okashon di tende mas kos. Ai si, ju, Clara a sigui bati bai. Bo mes konose Benny. Henter...”
4

“...pieda ta santu? ma grita hari. E pieda ei ta santu sigur, e kier a konvensemi. ,,E pieda di Anaclara ta un pieda santu. Si kwalke hende mishi ku e pieda ei, anto nunka mas nos lo hanja awasera. Mester ta ku Juan a mira kon inkredulo mi kara tabata, pasobra el a sigui papia ku ainda mas konvikshon, sigun e tabata bati su garoti riba swela. Tur hende den e partinan aki sa ku e pieda di Anaclara ta santu. E kos ei a sosode hopi tempu pas, den tempu di katibu. Mi tawela tabata mucha dia ku Anaclara a subi bai shelu for di e pieda ei. Pero kon? Owel, e kos ta asina aki, Juan a sigui kontami. Ofelia tabata un muhe katibu. Tur dia e tabata sinta den fresku pariba di su kas, ku su 2...”
5

“...tabata karisia Ana-clara su flektunan, e kriatura a keda wak e kaminda delegaritu di ka-britu, ku tabata subi bai ariba, te den kabes di e seru...... Su manise Ofelia a kamna bai na e kama di pushi den kas, kaminda Anaclara sa drumi, pa e lanta su ju. Pero e mucha no tabata ei. Banda di su kusinchi tabatin su popchi di botter, ku kabei di pida kabuja. Ademas e porta di saja ku djki tabata habr. Morto spant Ofelia a kohe e kusinchi di su ju i kore sali pafo. Mi Dios, mi ju a prd, el a kuminsa grita jora. Pasobra Ofelia a kompronde mesora ku su historia riba e kaminda pa bai serka Dios a in-fluensha su ju. Tur hende a kore sali for di nan kas i bin bsha den Ofelia su kur, pa tende ta kiko a pasa. E muhenan tabata borota pi ku prikichi den palu di mango. Pero e hombeman a para tende boka ketu. Ku kara serio nan a laga Ofelia splika nan kiko a sosode. I ora nan a kaba di tende, nan tur a subi seru pa bai buska Anaclara. 3...”
6

“...Kada homber tabata arm ku un bulpes o un machete. Anaclara su mrkanan di pia a sigui bai riba e kaminda di kabritu te na e pieda di sababa. Ei no tabatin mrka di pia mas. Anto riba e pieda di sababa nan a mira e pargatanan kor di Anaclara. Ora e hombernan a weta e kos ei, nan tur a spanta. Jen di miedu nan a gloria nan kurpa i mesora nan a kuminsa baha for di seru. Tabatin den nan ku a kore baha seru asina pur, ku ora nan a jega abow, nan no tabatin rosea mas. Unda mi ju ta? Ofelia a grita, ora el a mira e hombernan ta jega serka. Pero e hombernan no tabatin kurashi di hisa cara i mira Ofelia. Asina nan a konta Ofelia loke nan a mira, nan a kamna manera kame i drenta den Ofelia su kur. Na tur a jongota kontra di kurpa dje kas, mientras Ofelia ku e otro muhenan a kuminsa jora morto di Anaclara. Den esei Matias, esun di mas biew den kunuku, a kamna jega. Mesora tur hende a lanta para, pasobra nan tabatin masha respet pa Matias. Henter su bida Matias tabata un bon homber, tantu pa hende komo...”
7

“...ainda tin un regla mas. Si bo ta soltero, bo mester kasa. I si bo ta kas, bo no por ferela ningn otro muhe. Esakinan ta regla fiho ku Pap Bog a sinjami. Si bo no tee kwenta ku nan, anto bo por bien tira bo kntra afo den un par di siman. Lo mi korda nan bon, e kliente a priminti. I kwantu mi debe meneer? Ai, dunami ki ku ta. Sinku florin ta bon? E homber a paga, hinka e estuche den su saku, i sali for di botika komo si fwera e ta donjo di henter mundu. KURIOSO Tonchi su mama tabata malu pa muri na kama. Ku masha difikultat e por a bebe o kome algu. I ora e purba papia, kasi no tabata sali zonidu. E no ta skapa mas, dokter a bisa Tonchi, ora e tabata saliendo for di e kas pobersitu. Miho bo prepara tur kos pa entiero. Mas ku un siman e no ta wanta mas. Pero Tonchi no kir a asepta e realidat aki. Su mama no por a muri. I el a pensa kon nunka el a haci algu bon pa su mama. Kisas te ainda lo e por a hasi algu pe. E mester a keda biba, maske kwantu ta kosta. Den menos ku un ora Tonchi a buska un...”
8

“...biew. Bon nervioso el a mara su lensu na kabes i kore bai wrda di polis na Montanja. Pachi Feli a keda wak e, te ora el a disparse den skuridad. Mein ora despwes Dindina a baha for di auto di polis i subi e pida seru kaminda nan kas ta par. Kon ta bai, Pachi? e polis a saluda e biew. Ta kiko ta pasa? Tin spiritu den kushina? Teribel, mi shon, Pachi Feli a kuminsa splika. E kos aki ta molostia nos ja ta un siman kaba. Anochi mi n por drumi. Pober Dindina ta keda lant henter anochi den kamber. Mi shon por kore ku e spiritu? Mi ta hasi tur loke mi por, e polis a priminti ku kara serio. Ta unda e kushina ta? Dindina a munstra e polis, mientras e mes a para tembla di sustu. E polis a pasa den sala, bai patras, y habri e porta mankaron di kushna. Mesora tur boroto a stop. Mi ju a mira, Pachi Feli a kuminsa hari. E showru a baha na awa. E polis a drenta den kushna i wak tur kaminda. Tabatin algn botter tir na swela. E di: Dindina, mi ta bai purba un be mas, pasobra mi no ta kere...... Pero e polis...”
9

“...Elizeo. Mira aki, Elizeo, e biehita a bisami masha hostin. Manjan mi ta bai ku Mimina Voogdijraad pa nos regla e asuntu aki. Ta unda ba tende ku tata sa ninga ju ku parse manera dos goti awa? Bai unda ku bo ke, machi, ma kuminsa sara. I ora bo hanja e sin-berguensa ku no ke perkura pa e pober kriatura di e tal Mimina, bo no tin nodi di pidimi dispensa sikiera. Lagami na pas. Pasobra ni maske bo para grita djawe te manjan, mi no por boltu mi kweru i bira bo Elizeo. Ma kita kamna bai bon rabi i subi brug di Skalo. Machi a keda para riba asera i halami na un zundra formidabel. Abuzador, el a grita mi tras. Lo bo weta ki ta pasa. Tabatin algn homber sin trabow par na pia di brug ora ma kamna pasa. Hei, bru, un di nan a jega bisami te den mi kara. E grasia ei ta kos-tabo pa barata trinta florin pa luna. Mi no a hiba ni trese i sigui kamna bai sin drei mira. Pero si kwalke hende por topa ku un tersio ku jama Elizeo, hasimi un fabor, i bise ku e tin un kriatura ta spere. BARIGON Diadumingu mainta...”
10

“...ma tende de bes en kwando un zonidu stranjo mi tras. Pero ma kalkula ku e oso mi tras lo a ronka algn respu. Na e borchi dilanti di Stuyvesant College ma baha, krusa kaja, i sigui kamna den direkshon di Rustoord. Hei. Meneer! ma tende un hende grita mi tras. Tende un kos aki. stem no a zona muchu simpatiko. Ma drei i mira ku e olefante di den konvoi tabata kore bon kans mi tras. Mi por juda mi shon ku algu? ma puntre. El a para gatia poko rosea mi dilanti, pusha un dede manera un wors den mi stoma i grita: Ta bo ta skirbi tur e artikulonan chombon den korant? Mi di: Bueno, chombon mi no por kore bisa. Pero mi ta diberti mi mes. Ta diberti bo ta jama e kos ei? Sinbergwensa ku bo ta. Bo ta kere ku bo por diberti bo mes, ora bo ta hasi mofa di otro hende? Dispensami. Mi no ta kompronde ki mener ke men. Dia ku bo a skirbi riba Elizeo ku e ju di afo. Lo bo ke bisami ku no ta mi bo kier a men? Ai, mi shon. Esei ta kos ku ta sosode masha aki na Corsou. Meskos mi por a duna e tipo un otro nomber...”
11

“...su libertad. Kon ku bai bini, despwes di poko tempu Pedro a disid di skonde su Sabelita den e kas biew den Pietermaai. Un dia atardi, ora Sabelita a kaba di bende fruta, el a tuma den pa hui ku Pedro, enbes di bolbe Bandabau. Ora nochi a sera, el a kamna un distansha tras di Pedro, pa ningn hende no ripara ku nan tin algu ku otro. Asina nan a drenta Pietermaai, nan a sigui kamna kontra di laman, te ora nan a jega parti patras di e kas. For di algn dia prome Pedro a buta algn stul, un mesa i un kama den e kas pa Sabelita. Pedro tabata kontentu di su alma ku porfin e por a forma un bib ku e muhe ku tantu e ta stima. Ora Pedro tabata na Corsou, e mes tabata bai kumpra kumnda i tur sobr kos ku Sabelita mester. Pero ora e tabata sali pa Boneiru, e tabata laga un kri di konfiansa kumpra tur kos pa Sabelita. Esaki tabata sosode anochi, ora ningn hende ta mira. I dje manera ei Pedro por a bai Boneiru trankil di dje. Asina a bin pasa basta tempu, te ku riba un bon dia Sabelita tabata ensinta. E kos...”
12

“...kos na Punda. Na tur sorto di manera e shon a purba na saka for di su boka ta ken ta su amante Sabelita no a menshona Pedro su nomber ni un ora so. Un par di dia despwes Pedro a bolbe for di Boneiru, i el a baha bon pur for di barku, pa bai serka su Sabelita den Pietermaai. Pero e kas tabata bashi. Riba e mesa tabatin un tajo ku poko kumnda biew i un bleki di awa. Mesora Pedro a bai informa serka e kri ta kiko por a pasa. Ora el a hanja sa ku nan a hiba su Sabelita kunuku, Pedro por a bira loko di tris-tesa. E tabata desespera, pasobra e no por a bishita Sabelita na Bandabau. Ma despwes ku el a sinta pensa un ratu, el a bin kompronde ku ta un manera so tin pa e bolbe hanja Sabelita. Pedro a buska tur sorto di djap ora e baha for di barku, maske kon kans su kurpa tabata. El a juda baha karga for di otro barku. El a bari kaja. El a limpia kur di masha hopi hende. I asina el a sigui traha dos anja largu, hopi be te lat anochi, pa e gana plaka. Despwes di dos anja e tabatin sufisiente plaka...”
13

“...aki, ningn selador no ta bai para molostia nan kurpa riba ksta pa kontrola ningn kontra-banda. Pero Minta mi kas ta masha preokupa. Ta kiko esaki, Ga? Ta mar na saja bo ta? Pone bo sinti parew, palu. Pasobra mi ta kere ku na bo kas ta bo tin ku manda i no bo kas. Ma bo mester kompronde ku nos ta resien kas. Ainda Minta no a kustumbra ku e kosnan aki. Mi no tin un bledo di kompronde, Simon a kuminsa bira bestia. E muhe fini delikadu ei di bo ta kapas di stroba tur kos. Garichi a sinti kon rabia a subi na su kabes, pasobra el a sinti su mes ofend. Den un momentu di sieguedad el a saka su pistol i pone riba Simon su pechu. 23...”
14

“...ku te lew aja e por a mira entre e serunan shinishi. E bista aki a dune trankilidad. Sesenta i tres anja el a mira tur e kosnan aki. Henter e ambiente aki a bira un parti di su bida. Di ripiente Nonato a mira algn punta pretu ta subi baha riba laman. Mesora su wowonan a kuminsa lombra. Un swenk di sonrisa a drif pasa riba su kara, i su kurason a kuminsa bati mas duru. E tabata sa kiko e puntanan pretu ta nifika. Ta un trupa di makwaku tabata djump te lew aja. I kaminda makwaku ta djump, semper tin hopi dradu ta landa. For di tempu ku e ta mucha el a sinja esei serka su tata i su tawela. Mesora Nonato a bira su kara di banda i skucha ku e por a tende e stem di Juan Pablo. Semper Juan Pablo tabata sinta riba e punta di baranka pa parti zuid. I ora e mira ku tin kama di masbangu o trupa di makwaku, e ta grita, pa avisa e otro piskadonan. Ta esei ta uniko kos ku Juan Pablo por a hasi ainda. E tabata flaku, tur dobl pa via di romatis-ma, i e no por a bai laman mas. E otro piskadonan tabata regale...”
15

“...ku ne......... Ora mi sinti e alim ta kokobia na linja, mi ta wanta, fir pe, kobra, te ora mi barke, hise benta den boto. Anto ora e sapatia, spat awa den mi kara, lo mi grita hari, ora mi mira solo lombra riba su kurpa.... Na e palu grandi, kaminda tabatin algn mucha ta kore hunga, el a kita for di e kaminda di tera, pasa bow di e mansalinjanan, i baha bai den plaja. E alanan di su nanishi tabata tembla ora el a sinti ol di laman. Asina el a mira su Flora Maria riba plaja huntu ku e otro botonan, el a sinti kon orgujo a buta su kurpa grinja. El a wanta un ratu i para gosa su boto. Hei, Nonato, Simon su amigu a grita ora el a mira Nonato ta baha bini den plaja. Te ainda bo ta kere ku Achi ta bira piskado? 25...”
16

“...fo. Mi mester bai piska nan. Si mi keda sinta na kas, mi ta bira chocho. Mi ke sinti un dradu ranka na mi linja atrobe. Judami, Simon. Aki un ora mi ta bolbe. Flora Maria ta riba tres pida pipa. Nos dos por bahe na laman masha lihe. I si algu pasabo, ta ken nan ta kulpa? No, Nonato. Ta duel mi. Mi n por. Nonato a tira man kwe Simon tee na su faha i menase: No lubida ku mi sa ku ba tira kontrabanda di whisky pa e komersiante den Otro-banda. Si bo no judami baha Flora Maria na laman, mi ta konta loke mi sa. Simon a sinti kon sanger a subi na su kabes. Pero el a domina su mes i kontest: Ta bo mester sa. Si ataka kwe bo riba laman, ami ta laba man. Sin bisa un pia di palabra mas el a kamna huntu ku Nonato i bai na Flora Maria. Pero el a ripara kon Nonato tabata blo mansa na parti di su kurason ku su man. Tee duru, Nonato a bise ora nan tabata par na kada banda di e boto. Bo tin e? Ban. Hala! Kwater brasa muskul a gara e boto i kuminsa lastre den direkshon di awa. Nonato! Un stem skerpi di hende...”
17

“...di tres anja biew. Un siertu senjora a kumpra un set di muebel, pa paga na poko-poko, i e senjora a lubida di paga tres anja largu. Ki ora ku e komersiante a jega na porta di e senjora, esaki tabatin un triki nobo pa bula pipa. Si no ta un famia a muri, ta un ju ta malu, o ta gobiemu a manda kobra belasting. Ai, mi shon, kompronde pa mi, e senjora sa tin kustumber di sklama, Mi tin deseo di paga. Pero ta parse ku semper kos ta bati ku mi. Mi shon por pasa otro luna? Anto mi ta mira kon nos por baha algu for di e kwenta. E komersiante tabata desespera. Pero e komedia tabata asina bon, ku kasi e mes por a jora. Te porfin el a bin hanja sa serka un amigu di dje, ku tin un tal Medardo ku por kobra asta satanas. Meneer ke mi fix e kos ei manjan mes? el a puntra e komersiante, despwes ku esaki a splike e asuntu. Awe nochi mi ta pensa un sistema bon. Manjan mes meneer tin e plaka. Dies porshentu di komishon ta bon? Di akwerdo, Medardo. Ata e resibu. Mi ta spera ku bo ta logra. Su manise ochor di...”
18

“...Toni? Klaro. Papia ku ne. Splike e sitwashon i bise ku kos ta pert. Bien berde semper bo ta sali perd. Bo ta lubida ku Toni den su tempu tabata un parandero di grita. Bo mester kanga saja ku ne, zundre, korta su kurpa ku palabra, dal e un boft. Anto e ta spanta. Pasobra e ta kere ku e ta perde un di su hendenan. Mesora e ta laga fir pa bo. Bo n ta kompronde ta kon mester trata? Bubuchi a keda wak Leonardo duru den su kara, i para pensa un momentu. Djei el a gradisi Leonardo pa e bon konseho i baha pa kas. Hale na un bon zundr, Leonardo a grita sigun Bubuchi tabata kamna bai. Su siguiente diadumingu Bubuchi tabata sint atrobe dilanti di su radio, bon nervioso i kasi pa rementa di nervio ku ansha. Veinte pesos, e stem na radio di San Dumingu tabata kanta kada be. Bubuchi a kuminsa trose den stul i kome unja. Sodo friw a rementa na su frenta. 30...”
19

“...nada kontra. Obencio a lora drenta den un kaja smalitu, i para su auto dilanti di un kas di tabla basta mankaron. Ora el a baha for di auto, mi a ripara ku e tabatin den su man un paki di bruki i un bleki di lechi puiru. Bo ta baha un ratu? Obencio a invitami. Mi ta serabo konosi ku tata i mama di mi ih. Kedabo trankil. Djis nos ta sigui. Obencio a kamna drenta sin bati porta, i ami a sigui su tras. E muebel-nan den e pidasitu sala tabata pobersitu pero limpi. Den un huki parti pabow tabatin un fonograf model di 1930 riba pia haltu. Un imagen di San Hudas Tadeo ku poko flor di papel su dilanti i algn potret moda biew tabata doma e murajanan. No papia dura, Obencio a pidimi. Chenda ta hasi e ju drumi. El a kamna riba su punta di pia i drenta un kamber na man robes. Enberdad mi a tende stem di un muhe ta kanta: Drumi............. juchi..... drumi...... mi juchi. Ma kai sinta lenchi-lenchi den un stul di ki-mi-ke-hasi i spera. Tres pushi flaku di diferente kol a kamna drenta, i un di nan a...”
20

“...denan a sigui papia, ma wak bon den e kwarto. Den un kama di ju chiki, tap ku muskitero di twil, tabatin un popchi grandi di karet, drumi pechu ariba. Ta klaro ku ma keda tur babuk. Pero ma domina mi mes pa mi no puntra nada, pa mi no pega barku. Despwes ku nos a jama e tata i e mama ajo i drenta auto, ma bula riba Obencio ku e pregunta: Bru, bisami un kos. Ta abo ta loko o ta e hendenan ei su kabes no ta parew? Obencio a keda wetami duru den mi kara, sin kontest. Ma despwes di un ratu ku nos a sigui kore den kaminda grandi Obencio di ku mi: Hermano, den e mundu aki tin masha kos ku hende mester mira i tende sin puntra. Pa mi no tabatin otro manera sino di keda ketu, sin puntra nada mas. Di moda cu te awor aki mi no por a hanja un splikashon pa e ih di karet. TRINTA ANJA DEN SIRBISHI Dies or di mainta telefon a bati den ofisina di direktor, i e stem di sub-direktor a rekorde, ku mitar di diesun tin un seremonia chikitu pa Felipi ku a kumpli trinta anja den sirbishi di kompania. ,,Ta kwa...”