Your search within this document for 'djente' OR 'dilanti' resulted in 31 matching pages.

You can restrict your results by searching for djente AND dilanti.
 
1

“...kurioso a keda wak Tonchi ku kara masha interesante. Tonchi a grawata su kabes, hisa kara wak e kurioso, i saka su ptmni for di su saku. Tuma, e di ku ne, ora el a entreg e homber seis papel di shen. Kuminsa traha mesora. Den un kwarto chikitu medio skur e kurioso a sende un kabitu di bela riba mesa. Den e kamber tabatin un ol masha desagradabel. Djei e kurioso a bisti un kimona tur kibr, hisa man na laria i kuminsa resa un orashon ku Tonchi no por a kompronde. E di ku Tonchi mester hinka rudia su dilanti, pa e orashon surti mas efekto. Tonchi a hinka rudia manera un gran sokete, keriendo ku e kurioso ta hasiendo un tratamentu serio. Miedu a kuminsa drenta Tonchi, sigun e tabata wak e homber su kabei jen di pomada i e gotanan di sod riba e frenta di tutu. Despwes di a finalisa su seremonia ku algn gritu masha mahoso, e kurioso di ku Tonchi: Bueno, e prome preparashon ta kla. Awor ta falta esun aki. El a kohe dos vel di papel, skirbi poko senja stranjo riba nan, hinka kada un den un envelop i plak...”
2

“...pidasitu kur tras di su kas, i bari blachi seku di e palu grandi di tamarein. Esta porkeria, e tabata kik, e blachinan aki ta susha tur kaminda. Ta tur dia te mes un fishi di aranja. Ta ki dia mi ta hanja un alivio? Mani, e karpinte ku tabata traha den su kur djis pabow di Tida, a kuminsa sagudi kabes ora el a tende Tida ta papia. Den su mes e di: Uza bo sint. Kap e palu ei. Anto mi no tin mester di tende e mesun historia tur santu dia. Che, esta porkeria, Tida a sigui bati bai ku su boka sin djente. Mi ta bira loco. Loga di mi sinta sosega mi kurpa, mi tin ku bari kur den mi bijesa. Mani no por a wanta mas. El a buta su skaf un banda i jega na kur. O, Ma Tida, el a grita. E biew a lanta su kurpa krekech i weta e kara sod di su bisinja kontra di trank. Mesora Tida a kuminsa informa kon ta ku sal di Mani su kas ku su junan. Mani di ku ne ku tur ta bon, pero ku e tabatin gana di papia riba e palu di tamarein. Ay, mi ju, Tida a sklama. Dol ta kaba ku mi. Mi ta mata mi kurpa tur dia pa bari...”
3

“...tabata, semper e tabatin masha fe den La Birgui di Altagracia. No ku Pa Djeffi tabata un pil di misa. Ami ta kere ku e tabata gusta unika-mente e silensio den misa, pa e hasi su orashon, prome ku e sali pa laman. Un be ma bai ku ne. E tabatin un maleta marn chikitu den su man. Ei den e tabatin tur sorto di potoshi, huntu ku un prenchi machik di La Birgui di Altagracia. Te patras den ultimo banki el a hinka rudia, saka e prenchi for di e maleta i sinta resa, mientras e tabata tene e prenchi su dilanti. Su kara tabata masha serio. Mi por a mira su boka move, pero sin ku mi por a tende kiko e ta resa. Ora nos a sali den plenchi di misa, ma puntre ta kiko e prenchi ta nifika. Mira ki, mi ju, el a kuminsa splikami. Mi ta konvensi ku La Birgui di Altagracia ta protehemi. Lagami konta bo kiko a jega di pasa Pa Djeffi. Tempu mi tabata matros na bordo di Nena Dos, ma jega di sinta resa den e mes misa aki. Tabata mas o menos dos or di merdia. Nena Dos mester a sali sinkor di atardi Mi no sa ta kiko...”
4

“...tabatin motibu pa duda di su inteligensia natural. Pasobra e manera ku e banana a disparse, sin e Venesolanu sa, tabata trabow di un experto. Den mi mes ma pensa: Warda un ratu mas. No bai ainda. Maske na kas nan ta sperami ku un bon konchi di koffi. E ora ei ma hasi komo si fwera ta Postkantoor mi ta para wak. Pero ku mi wowo di banda robes ma keda peilu e gai. A pasa algn minut. Empleadonan di gobiernu tabata pasa bai kas. Hopi galinja bibitu, ku lomba i pia masha agradabel tabata jang pasa mi dilanti. Mientrastantu e gengu a keda kologa kontra e pida muraja kaminda e Venesolanunan ta pone fruta. 13...”
5

“...ku tabata pasando. Mesora el a kita, pa bai kombersa ku su amigu, i laga e saku di papel trankil riba asera. Ma hanja e kos ei kriminalmente bon hasi. Ni sikiera el a drei wak e saku di papel, mientras e tabata papia. E kombersashon a resulta kortiku. Nan a duna otro man, i e ladrn di banana a bolbe bai para na su puesto estrategiko, ku kara serio, manera hendenan ku ta sinta warda nan turno den ofisina di dokter. Pero despwes di e intermedio aki e kos a bai rpido. E gai a keda mira stret su dilanti. Mientras e dedenan di su man robes a hasi manera nan ta toka tambu poko-poko, e mes e para inmvil. Den esei su dedenan a kamna lenchi-lenchi, bai den direkshon di e banana mas serka. El a fula e banana ku djis un punta di dede. Djei ma ripara kon su wowonan a bula bai bini, di robes pa drechi. I...... vjup! Di dos banana a pasa di man robes pa man drechi. E banana a zona budum den e saku di papel. Mi por a mira kla kon e homber a dal un rosea grandi. E trabow tabata maestral. E tipo a para ranka...”
6

“...Pasobra hopi tem despwes Feli ta kontami, e mesun Feli ku tabata huntu ku mi riba Klein Corsou, owel Feli a kontami ku un dia nochi el a sali for di shap di Shon Lenchi na Otrobanda. Anto un nabegante grandi kaba tabata zeilu bon kanj su dilanti ta bai pariba. Den su fuma e nabegante tabata papia un asuntu di un muhe ku a korta orea ku ne. Muhe di su mes kaptan. Ba kompronde? Ora Feli a kontami e kos ei, ma saka mi kwenta. Ta pesei ma warda e saja te dia djawe sin papia nada. Mi no ke muri morto di kuchu. BUSKA TATA Den Corsou aki mester tin un hende ku parsemi masha tantu. I mi ta kere ku aki poko tempu Voogdijraad ta kaska su rok pe. Siman pas mi tabata kamna trankil di mi riba Dempel, komiendo pinda. Den esei un muhe biew a keda para di golpi mi dilanti i keda mirami dura den mi kara. Prome ma kere ku el a mirami pa kwalke kandidato pa elekshon i ku ta un fabor e ta bai pidimi. O, Elizeo, el a kuminsa, Ta unda ba hinka bo kurpa, shon papa? Ma keda para tur tolondra i laga e nomber Elizeo...”
7

“...Ta kiko a pasabo, shon papa? e kier a sa. Ta malu mi shon tabata? Su man seku a kuminsa pasa na mi garganta i mi kachete. Machi no ta mira ku ta otro hende mi ta? ma kuminsa protest. Pakiko ba bai un biaha di Zjil asina? Mimina tin masha deseo di mirabo. Bo mester mira kon su kurpa a bona despwes ku el a pone abow. Anto e ju di bo a saka djente kaba. Bo mester mire. Enditu bo kabes grandi. Mes wowo. Mes kara. Si bo ninga e ju ei, Dios ta kastigabo. Sustu a drentami. Ja ma mirami na Voogdijraad sint, ta lucha pa saka mi kurpa for di karpusa. Mi.....mi......ra un k...kos aki, ma purba defende mi kurpa. Mi ta kas desentemente i mi tin sinku ju di mi ku mi kas. Bo ta masha bandidu, e machi a grita. Nunka bo no a konta nos esei. Kalmu, machi, kalmu. Tendemi ku kalma. Mi no konosebo. Mi no sa ta ken te Mimina. Lagami na pas i no bin tira leba riba mi. Ta di unda tantu hende a sali asina lihe, mi no por a kompronde. Pero den un ratu di ora tabatin un grupo rondo di nos, ta para skucha un boka...”
8

“...ma tende de bes en kwando un zonidu stranjo mi tras. Pero ma kalkula ku e oso mi tras lo a ronka algn respu. Na e borchi dilanti di Stuyvesant College ma baha, krusa kaja, i sigui kamna den direkshon di Rustoord. Hei. Meneer! ma tende un hende grita mi tras. Tende un kos aki. stem no a zona muchu simpatiko. Ma drei i mira ku e olefante di den konvoi tabata kore bon kans mi tras. Mi por juda mi shon ku algu? ma puntre. El a para gatia poko rosea mi dilanti, pusha un dede manera un wors den mi stoma i grita: Ta bo ta skirbi tur e artikulonan chombon den korant? Mi di: Bueno, chombon mi no por kore bisa. Pero mi ta diberti mi mes. Ta diberti bo ta jama e kos ei? Sinbergwensa ku bo ta. Bo ta kere ku bo por diberti bo mes, ora bo ta hasi mofa di otro hende? Dispensami. Mi no ta kompronde ki mener ke men. Dia ku bo a skirbi riba Elizeo ku e ju di afo. Lo bo ke bisami ku no ta mi bo kier a men? Ai, mi shon. Esei ta kos ku ta sosode masha aki na Corsou. Meskos mi por a duna e tipo un otro nomber...”
9

“...banda hanja sa ku tin hende ta biba den e kas biew. Ademas e shon di Sabelita a laga partisipa tur kaminda, ku un katibu muhe di dje a hui bai. Komo ta anochi so Sabelita por a sali for di e kas, pa kohe poko airu fresku, e tabata sinti su mes manera prezu. Di dia e tabata para kon-stantemente tras di jalusi, pa e weta sikiera algu di kaja. Asina a bin sosode ku riba un dia tabatin poko mucha ta hunga ninichi dilanti di e kas. Sabelita ku tabata mira nan ku masha atenshon tras di jalusi, a gosa nan wega asina tantu, ku na un siertu momentu el a dal un gritu hari sin e sa. E muchanan a spanta, kore limpi bai, gritando: Spiritu! Spiritu. Mesora nan a bai avisa polis. I poko tempu despwes dos polis a saka Sabelita for di e kas, bai ku ne. Maske kwantu Sabelita a grita i sklama, no a juda....... Ora el a jega kunuku, su shon a laga dune un bon sota di watapana den su lomba, i prohibie di bai bende kos na Punda. Na tur sorto di manera e shon a purba na saka for di su boka ta ken ta su amante...”
10

“.... Mien-trastantu awaseru a sigui bati riba dak di e auto. Tesei ta pasabo ora bo bai tira kontrabanda ku homber kas, Simon a kuminsa kik. Awor mi tin ku hiba e homber aki kas. I mi no por sali ku barku tampoko. Lo ta te manjan atrobe. E kosnan aki ta pomperu. Tur desapunt el a start auto i bolbe kore bai pariba. Asina el a jega dilanti di porta, e senjora di Garichi a bin kontre i puntre ta kiko a pasa. Ma Simon a bise keda ketu i habri porta lihe. Ku awa na wowo Minta a habri porta di kas i laga Simon pone su kas riba sofa den sala. Ta morto mi kas ta? el a puntra Simon tur nervioso. E ta bon-bon, Simon a kalme. Ta djis el a dal su kabes kontra di glas dilanti di auto. Aki ratu ora e ta na su tinu atrobe, bo por bise ku mi tin e pistol warda pe. Te aworo. Banda di seis or di mainta, ora un selador a bin kambia esun na ward riba waf, e di: 0, ta masha stranjo. Parse ku nos amigunan no a sali pa Jacmel ajera nochi. E barku ta mar na waf te ainda. Ta kiko por a pasa nan? Anto mare nan sa...”
11

“...lagami na kaja. Bo sa masha bon ku semper mi tabatin fe den bo. Bo ta pali gai. Pesei semper ba hanja bela ku flor serka mi. Ta klaro ku mi ta masha gradisidu pa tur loke bo a laga slek pa mi. Pero awor aki ma disid ku ta permio majo mes mi ke. Ta bo tin palabra. Fix e asuntu aki pa mi i perkura pa e sali den kabes. El a karisia kabes di e imagen, pasa man riba su lomba, i sali bai ku konvikshon, pa kumpra su numbeman. Su diadumingu despwes, banda di mitar di dies, Bubuchi a sinta na su hehehe dilanti di radio, i skucha kon nan ta jama e numbernan di San Dumingu. Kos a bai fututu. Ora nan a kaba di jama ultimo number, Bubuchi a realisa ku el a keda ku un debe di shen florin.. Sinembargo Bubuchi no a prd kurashi. Djis despwes el a bolbe bai fia shen florin mas serka otro hende, i bolbe kumpra kwater number 37 di bintisinku florin pa un. Ma ta pakiko bo ta antoh ku 37? su amigu Leonardo a puntre, ora nan tabata para kombersa banda di plasa di Otrobanda. Ta trinta i shete anja mi tin, Bubuchi...”
12

“...nada kontra. Obencio a lora drenta den un kaja smalitu, i para su auto dilanti di un kas di tabla basta mankaron. Ora el a baha for di auto, mi a ripara ku e tabatin den su man un paki di bruki i un bleki di lechi puiru. Bo ta baha un ratu? Obencio a invitami. Mi ta serabo konosi ku tata i mama di mi ih. Kedabo trankil. Djis nos ta sigui. Obencio a kamna drenta sin bati porta, i ami a sigui su tras. E muebel-nan den e pidasitu sala tabata pobersitu pero limpi. Den un huki parti pabow tabatin un fonograf model di 1930 riba pia haltu. Un imagen di San Hudas Tadeo ku poko flor di papel su dilanti i algn potret moda biew tabata doma e murajanan. No papia dura, Obencio a pidimi. Chenda ta hasi e ju drumi. El a kamna riba su punta di pia i drenta un kamber na man robes. Enberdad mi a tende stem di un muhe ta kanta: Drumi............. juchi..... drumi...... mi juchi. Ma kai sinta lenchi-lenchi den un stul di ki-mi-ke-hasi i spera. Tres pushi flaku di diferente kol a kamna drenta, i un di nan a...”
13

“...suave. Pesei mi ta buska un hende pa judami selebra su anja. Ma bo sa kiko a pasami? Ken ku ma puntra, a keda wak mi sin kontest. Ta manera tabatin dwele den nan kara. E pobeman. Ami s tin dwele di nan. Pasobra nan ta ninga di realisa ku ta nos tur huntu ta biba den un Montekristu grandi. Ma para pensa un ratu, wak e tersio di su pia te su kabes. Mi no tabatin nada kontra pa sabore un par di pastechi kajente. Pesei mi di ku ne: Bueno, ban selebra bo Nero su anja manera debe merese. Ban. Djis dilanti di postkantoor tin e truck. Nos ta kraks algu tambe. Pero nan no ta bende bibida na truck. Kedabo trankil. Mi tin un bter den saku. Nos ta dal un par pa habri apetit, i djei nos ta kome pan ku sel, pastechi o empan. Loke bo ke. Nero ta merese un bon festin. E tersio su kara tabata lombra di felisidad sigun nos a kamna bai pabow. Mientrastantu el a dunami un relato kompletu di Nero su kapa- 35...”
14

“...sidad i inteligensia, Bon bis su papiamentu pur a hasimi ral, pero ma pensa ku ora un hende ta stima, di mes nan ta papia hopi. Ki bo ta desea? el a puntrami ora nos a traka dilanti di e truck. Dos pastechi, dos empan. El a pidi loke mi ke, ademas tres pia di galinja pa e mes tira na stoma. Sigun nos a lanta fitl di nos stoma ku betrols i koi kome na sal di Nero, tabatin algn tersio ta para borot tokante nan konkistanan amoroso. E tipo a halami un banda i bisami den mi orea: For di dia ku mi a sinja konose hende bibu, ma hanja masha apresio pa mi kacho Nero. Ma sagudi kabes, sigui moncha mi pastechi, i pensa profundamente riba loke e gai a bisami. PIDI MAN Bini mi kas diadumingu mainta, despwes di misa majo, Madalena a bisami, anto e ora ei mi tata ku mi mama tur dos ta na kas. Pa papia kla, mi kurason a sera un krenchi. Mi por a hole masha tempu kaba ku riba un bon dia e kos aki lo mester a bin sosode. Maske mi tabata sa ku namora na skondi ta loke majoria di tata ku mama no sa gusta....”
15

“...simulando nerviosidad. Che! Mi ta wal ora mi pensa riba e makakerianan aki....... Su diadumingu despwes, banda di mitar di diesun, ma kamna drenta Sintjago, bon peg den mi flus nobo, dashi nobo i sapatu nobo. Banda di e kas brd ma dobla skina bai paden. Despwes ku ma dobla den dos kaja mas, ma hanjami dilanti kas di mi pojojo. Ma kontrola e number. Si. Ta ki mes. Mester ta ku su tata ta un homber masha pertinent. Pasobra e kas di tabla tabata lombra di ferf nobo. E pidasitu kur tabata limpi bar. Di ripente un mucha homber di mas o menos ocho anja a blo den kur. El a keda wak mi un ratu, pa despwes e kore bai, gritando: Mamai, ata un shon na porta. Mesora algn jalusi di e kas net ei dilanti a dal habri. Ma kompronde ku bisinjanan tabata na prim pa gatia un boka di redu. Mientrastantu mi por a tende masha korementu den kas. Barimentu ansh, halamentu di mesa ku stul i papiamentu nervioso. Pero sigun ma keda para riba stupi di e kas, ma mira kon un poko mas pariba un mucha tabata purba subi...”
16

“...laba morto? Domatilia di ku ta bon. Pero ora el a lanta for di su stul, el a keda wak e kurpa flaku di Shosho drumi riba e kama di pushi riba swela den kamber. Domatilia a gloria su kurpa i sali bon pur, pa bai buska e labado di morto. Nacho ku Cerilio, dos amigu di shap di Shosho, tabatin basta ratu sint riba banki dilanti di nan kas, un dosshen meter for di Shosho su kas, sperando e notisia. Asina nan a weta Domatilia na kareda, Nacho a dal un gritu: 0, Domatilia! Shosho a muri? Si. Awor ei, Domatilia a kontest den kareda. Un ratu prome Cerilio a konta Nacho kon dokter a bisa ku Shosho no ta wanta muchu mas. Bo ta kompronde, Nacho, e di, si nos keda sinta warda aki dilanti kas, anto nos ta e dos prome pa kondoler Elenita. E ora ei sikiera nos por dal e ultimo beter riba Shosho su kusta. Porfin el a bai sosega, Cerilio a suspira. Laga nos ban mesora. Bon pur nan a lanta, i kamna bai na e kas di nan amigu difuntu. A, Nacho, Elenita a kuminsa jora asina e dos amigunan a drenta kas. Shosho...”
17

“...Gos a kontinua e historia. A keda un silensio manera Bieme Santu tramerdia. Den esei Benacio a grita hari meskos ku alma malu. El a kamna jega serka Juju, pone su man grandi riba Juju su skowru, i puntre ku ta chansa e ta chansa. Mi ke ku ma mira Juju para tembla manera bra brd. Mane bo di, Juan Pablo, par banda di juke-box, a kai aden. Mi tambe a ripara mesora ku Juju su alma no tabata den su kurpa, ora Benacio a keda para manera un oso su dilanti. Ahan, Gos a kontinua. Asina ei mes. Kestion ku tin Juju a stret su kurpa kortiku, keda para steif dilanti di Benacio, i bise den su kara, ku su diasabra siguiente e ta dispuesto pa munstra Benacio ta kon sa hunga domino. Benacio a bira bestia, pusha Juju, te ku e pober a dal abow. Djei Benacio a sali bai na gritu di harimentu. Andresitu a hanja ku Benacio ta un animal brutu. I Gos di ku ta pesei mes e desgrasiadu a bati su kas mal bat, te ku e pober muhe a muri loko na Montekristu. Ma bon, dos dia despwes, riba un diasabra, tabatin e wega entre...”
18

“...a pasa un ratu agradabel ku e pojojo. Vagamente e tabata korda unda e galinja ta biba, un kaja banda di Cher Asile. E mes anochi Lou a kamna dwalu kasi tres ora den Cher Asile, te a la largu el a bin sherta kas di su mucha dushi. E mama, un olefante mal jen, a kontra Lou na porta i invite pa drenta. Lou a kai sinta kontentu di dje, i djis un ratu despwes e galinja a sali for di kushna. Si Lou su kurason no a para na e momentu ei, anto ta pasobra no tabata su dia. Ora el a mira e eskeleta su dilanti, ku kara lombr di zeta i tur na pshi grof, Lou a sinti kon su stoma a kuminsa bira. Un tabla di strika a pasa e mucha pa triminti. Lou a guli su sustu manda bow, i komporta su mes komo kabajero. Pero mas ku min ora e no por a soporta. El a sinti ku su stul ta kima. Masha desente i korekto el a splika e mama, ku ta di kaswalidad el a pasa ei banda, i disid di drenta kumind nan un ratu. Ma nos ta masha kontentu ku mi shon su bishita, e mama di ku ne. Ki dia mi shon ta bolbe pa nos kombersa tur...”
19

“...kas. Un kacho a dal un gritu. Sera bo......, Gachi a grunja den djente. Aunke sustu a bute keda para un ratu. Sinembargo mesora el a grita hari, pasobra un kacho sokete a bute spanta. Mi no tin miedu di nada i di ningn hende, e mes a kurasha su kurpa. Spiritu ta pantomina pa spanta mucha chiki ku hende muhe. Ora el a sinti ku su mes stem a dune brio, el a lora drenta riba e kaminda di tera tras di santana. Ma e no tabatin kurashi di drei mira e muraja shinishi ni e kldunan blanku. Estun dushi fresku, e so a papia, ora el a sinti e bientu di marduga dal den su kara. Trrr, el a tende djis su tras. Di golpi Gachi su kurpa a bira friw. Su wowonan a kuminsa bula di un banda pa otro, i el a sinti kon sod friw a kore den su roi di lomba. Sigu kamna, Gachi, el a bolbe duna su mes kurpa kurashi. Sigu kamna trankil di bo. Nada partikular no a sosode. Trrr...... trrr, e kos a bolbe zona asina Gachi a kuminsa kamna. Gachi a sera djente i lanta pia. Trrr...trrr, trrr.... e kos a zona mas duru su tras...”
20

“...Trr, el a tende algu zona na su sombre. Boka habri Gachi a keda weta e sombre. Den esei el a zwai e sombre bai bin den bientu. Mesora e sinta na su sombre a zona Trr, trr den bientu. Ba bolbe bini kas ku bo lampi jen? su kas a kuminsa zundra, ora el a habri porta pa Gachi. Pero Gachi no por a kontest. Pasobra e tabata drumi tur largu di su kurpa riba e pida plenchi dilanti di su kas, i na gritu di harimentu pa su mes bobedad. PICHON BOW DI KAMA Mi amigu Fedoi ta drumi mitar morto den hospital. Manera mi ta bisa. Tur su dos wowonan tap. Henter su kurpa ta hasi dwe. Fedoi ta mal bat. Sigun mi opinion asta su tripanan a kenkel bira konopi. Anto Fedoi ta un gengu ku tin dwele di mata un pruga. E tin kurason di muskita. E no sa rabia. E no ta gusta bringa. Di chiripa e sa habri su boka pa protest meramente, ora Chalita su kas ta rebusak e pa kwalke koi loko. Pober Fedoi. Ta dunami pena di mire drumi den e kama blanku di hospital. Anto inosente! Tesei ta hasi henter e asuntu mas tristu. Fedoi...”