Your search within this document for 'chuchubi' OR 'pretu' resulted in six matching pages.

You can restrict your results by searching for chuchubi AND pretu.
1

“...bencho Itu z Ora Bencho a yega for di skol, el a keda masha kontentu. Pasobra el a haa un ruman chikitu mas, un ruman hmber gorditu, ku hopi kabei pretu. Su mama, drum na kama, di ku ne: Bencho, bai bisa Nern sera su boka, pasobra e yuchi tin soo". Mesora Bencho a saka un kareda te den kur. Anto e di ku Nern: Tee kwidou bo borot, grita pomada. Bo ta stroba mi ruman di drumi. Nern a waya rabu, kai drumi ketu bou di e palu di watapana patras den kur. Djei Bencho a yuda su tata ranka yerba, pa hereb pa su mama, i el a kana piki palu seku tambe, pa traha kandela. Henter siman Bencho a pasa masha felis. Kada be e tabata bai weta su ruman den e kama chikitu. Na skol el a konta tur su amigunan kon su ruman chiki ta. Pero un di su amigunan a hinka poko sustu den Bencho su kurpa. Pasobra e di: Boso mester tee kwidou ku Ez. Ora e yu tin ocho dia bieu, Ez mal spiritu ta bin chupa su sanger, mate. Mi ta dal e ku pieda, Bencho a kontest. ,,Bo n por. Ez ta masha sab. E ta drenta ora no tin hende ta mire...”
2

“...kome maishi tot ku pinda has, Bencho a sali bai dal un bwlta den kunuku. El a kana te yega na e kas di Doma-boka-pretu. E kas ei tabata keda kasi te kaminda mondi grandi tabata kumins. Semper Bencho a tende ku Doma-boka-pretu ta mal hende. Anto Doma tabata mahos, flaku, kara largu. Su boka tabatin un kol lila skur, ku kncha riba dje. Doma no tabatin ni kas ni yu. Bencho a para oria un ratu, pa tende ku por tin hende. Pero tabata ketu. Ku masha kwidou el a kana yega te kontra di e kas i lur den un bentana ku tabata na kap. Riba e flur di kakab el a mira un kweru di hende. El a spanta. Su kurason a bati te den su boka. Ma ora Bencho a paga tinu bon, el a mira ku ta kweru di Doma-boka-pretu. Mesora el a komprond ku Doma ta un Ez. Pasobra un Ez sa kita su kweru, ora e ta bai buska yu chiki. Bencho no a prd pa gana. El a turna un kurashi, bula den e kas. Bon pur el a saka e kuch hulandes for di su saku, i el a krta henter e kweru na repi delegaritu. Pa mas sigur el a kwe un klmpi di slu brutu...”
3

“...kay sinta bou di palu, Shon Chita, kas di Chiku Manachi a trese kfi pretu pa nan, huntu ku un tiki kos d: kenta kurpa. Komader Chita, Ba Wan a kumind su komader, ,,bo ta rondoritu, bunita. ,,Seka di pone abou, kompader, Shon Chita a kontest ku kara kontentu. ,,Ate kos, Chiku Manachi a dal aden rnesora. Ta pa e kos ei mes ma kombid bosnan ku ta mi amigu. Nos aki a kana spanta tur mucha, yu di otro hende. I semper nos a haa un sushi di sn, pa kumpra koi pasa boka o pida tabaku di foya. Pero awor aki ku Chita ta bai duna lus, mi ke papia e kos aki ku bosnan. Mi no ta kere ku mi por hasi kos di foi sia i spanta mi yu aworo ku ningn di bosnan. Krda bon ku nos ta bon amigu. Ke men anto ku nos mester buska un otro spantad di mucha, pa ora mi yu ta mala mucha. ,,Kompa Chiku Manachi, Hmber Chiki di ku ne, ,,bo tin tur rason di mundu. Pa Chandi a saka e kachimba for di ~u boka. Anto e di: Nos amigu Hmber Chiki a bisa loke mi tambe tin na kachete. Nos mester buska un otro spantad di mucha. Kiko abo...”
4

“...riba e hmbernan. Bou di frt el a kore yega bou di e palu di tamarein. Anto el a tira e hmbernan poko kachu, manda nan laria i dal abou manera patia brd. El a kokobi nan, da! nan ku pata, buta nan saka kareda te riba seru di San Kristf. Despwes di esei no a keda e hmbernan otro kos. Nan mes mester a sigi spanta mucha. Dia ku Shon Chita a haa su yu, kada un tabata hasi e trabou di spanta e yu kada siman pasa. Anto tur djasabra tramrdia nan tabata bin turna nan pago seka Shon Chita: Un knchi di kfi pretu i un mushi di rom blanku. 24...”
5

“...rows nan. Pasobra si boso tur huntu basha bai na trupa grandi, mester ta posibel pa drenta kunuku di Rei Denolio. Ban mira. Tur hende ta bai Montaa awor aki mesora. Sino maan no tin kumnda mas. E bestianan a sali na kareda. Djispi a kumins kana bai bini den su kamber, bon nrvioso. Pero mientrastantu a sosod algu ku Djispi no tabata sa di dje. Un dia Djasko, e konsehero di Rei Denolio, tabata kana keiru den kaminda grandi. Ora el a para soseg den sombra di un palu di wayak, el a tende kon dos chuchubi tabata papia di e asuntu ku Djispi a pidi tur bestia. Asina Djasko a kaba di tende bon, el a hupa bai palasio, konta Rei Denolio tur kos. Rei Denolio di ku ne: No ta interesami pakiko Djispi ke haa sa selashi di tur hende. Kestion ku tin, di mi s e no ta haa sa nada. No ta kunbin pa ningn hende sa kon bash mi ta. Pasobra si notisia plama ku mi ta un rei pober, anto nunka mi yu Alehandro no ta haa un prinsesa pa e kasa ku ne. Prkur pa tur sld keda para na wrda, pa ni un pushi no drenta mi kunuku...”
6

“...awa atrobe. Pasa bon i gosa hopi. E pisk grandi a bltu den awa, landa bai i dispars for di bista. Shon Gustavo a sak abou, kwe e garoti. E garoti tabata blanku lombr manera alabaster. Pero komo ainda shon Gustavo no por a kere loke a pisk di, el a disid na purba algu. Pesei el a tee e garoti den su dos man, anto e di: Seminvime, seminvibo. Tata ta grandi. Tata por tur kos. Laga basha. Anto awor ta mi deseo pa awaseru bira basha den kunuku. Shon Gustavo no a kaba di papia, ku poko nubia grandi pretu a forma den shelu. Shon Gustavo a spanta i kumins prta pia pa yega kas. Pero e no a haa okashon di kana ni binti paso. A bira basha un awaseru asina duru, ku kasi e no por a mira su dilanti. El a kore yega kas ppa muh. Asina el a subi e trapi di e plenchi, su hendenan a kontre ku kantamentu. E ora ei Ma Nana mester a traha palangana grandi di kfi, pa tur hende bebe. Tres luna largu awaseru a yobe. Kunuku a bira brd. Palu-nan a sali tur na flor. Bestianan a haa yerba na kantidat. Mester a hala...”