Your search within this document for 'weta' resulted in four matching pages.
1

“...1 Un ehempel negativo: MI ke kere Mi ke kere, mi ke tin sosten, pasobra mi paden ta grita ku konstansha, pidi mediashon di un Dios. Ma si mi weta kwantu kos ta ruin mi bida, pordonami si mi duda ku tin tata di bondad ainda. Pordonami si mi lanta reklama. Tristesa ta komemi, mi sinti ta shorot ku fha di dol, i den abismo ku mi ta bent e wowo di mi alma no por mira ni baranka ni tronkon pa brasa den mi skuridad. (P. Lauffer) Den lrika di fe ku ta dirigi riba un Dios personal sa tin hopi variashon den obra di un poeta: Dwele di un maldad komet, peso di pik, alegra di fe, speransa, gratitud pa un fabor risibi, resignashon, miedu di Kreador su hustisia, respet pa su mahestad. 5. Lrika di amor Den esaki un poeta ta kanta tokante amistad i amor. Amor sa ta masha profundo i e ta buta ku esun persona no por eksisti sin e otro. Ta klaro ku amor pa tata i mama ta diferente for dl amor entre homber i muh. Tratando pues di amor, un persona ta met den su totalidad, for di su eksistensha espiritwal te...”
2

“...deseo di komunika na otro hende loke el a pasa aden. Prktikamente tur hende ta gusta konta kwenta. Ta pesei arte piko a nase. Epika ta nifika "kwenta, palabra. Den pika nos ta haa reprodukshon obhetivo di loke un persona a tende, mira o eksperimenta. Pero no ta esei ta tur kos. Huntu kune arte di ¡maginashon a desaroya. E personanan ku un fantasia grandi a traha, pa medio di nan fantasia, poko kwenta asina bon, ku eseinan ta duna impreshon ku nan a sosode realmente. Den nos tempu moderno nos ta weta, ku ademas di e arte di konta kwenta ,tin e faseto importante di pone siertu orden i areglo pa e material (tknika di komposishon). Mientras ku prom ay nan tabata satisfecho ku ripitishon (mas o menos) dje kwenta original. Si nos bisa ku pika ta obhetivo, sinembargo mester observa ku kada kwenta o istoria ta sufri influensha di e kontad (eskritor). Hende bibu no ta un aparato ku ta reprodusi un kwenta eksaktamente manera el a tende. Pasobra e tin su sintimentu, su opinion, su desaroyo. Pesei semper...”
3

“...stansha. Den kada frase ku nos pronunsa, nos ta ripara ku tin slaba aksentwa i slaba menos aksentwa. Si den e variashon aki tin regularidad, anto e frase tin metro. Laga nos tuma un ehempel di J. S. Corsen: Nos a nase pa hugete di speransa, te maan si un poko nubia bini atrobe lo nos kere, lo nos spera ku lo yobe. Mesora nos ta tende ku den e frasenan aki tin slaba fwerte (aksen- twa) i slaba dbil (menos aksentw). Nos ta indika un slaba dbil ku un (tesis) i un fwerte ku un (arsis). Anto nos ta weta ku kada verso ta konsisti di seis pia ( ), esta seis part igwal. Partimentu di un verso den pa nos ta yama skansion. Ke men ku metro ta depende di dos faktor: 1. aksentwashon di slaba 2. e kantidad di slaba aksentw den un verso. 47. Pia Un kombinashon espesfiko di slaba aksentw i no-aksentw ta un 46...”
4

“...piki un flor di mondi, kore djis pa kore (di Philomena Wong) ku esun di Rene de Rooy: Ai, kon ma stima den mi aanan pas, kon tantu kos tatin mi tur bru. Awor ku mi pashonnan ta bai bandonami, poko-poko mi ta weta kla. Esun di prom ta kanta i bula ku alegra, mientras e di dos ta lastra bai, pis i meditando. Tin owtor ku a trata na ekspresa nan sintimentu den ritmo i zonidu so. Tal sorto di poesia puru nos por apresia ku nos oido, pasobra e ta bira un total di zonidu. Kanta, kweru kayente, kanta kweru, kanta eh pa mi lanta______(E. Juliana) Asonansia iakonsonansia Si nikamente e vokalnan dje slabanan aksentw ta rima, i no e konsonantenan prom o despwes, nos ta yama esei asonansia. P.e.: mira i bisa. Den kaso ku e konsonantenan ta rima, esei ta akonsonansia. P.e.: belin i baln. Poesia ta diferente for di prosa, no unikamente pasobra e sa tin metro, pero pasobra e tin siertu karakter espesial di dikshon i pensamentu. E tema di mas prosiko por ta ekspresa na e idioma di mas prosiko i sinembargo...”