1 |
 |
“...nan tabata uza meloda lento i solem. "Libashon ta e seremonia paganu ku tabata konsisti di yena un glas (beker) ku ba o otro bibida i drame despwes di a purbe.
Anfbrako: kortiku na dos banda.
48. Skansion
Ora nos divid un verso den diferente pia, bisando ki sorto di pia nan ta, i kwantu di nan tin den e verso, nos ta yama esei Skansion.
Un verso di dos pia ta: dmetro.
Di tres pia: trmetro.
Di kwater pia: tetrmetro.
Di sinku pia: pentmetro.
Di seis pia: hexmetro.
Di ocho pia: oktmetro.
Ora ta skandi un verso, mester tee kwenta ku lo sigiente:
1. e kantidad di pa den e verso ta depende di e kantidad di slaba aksentw i no di e kantidad total di slaba.
2. un monoslaba aksentw na kumnsamentu di un verso sa ta par pa hasi trabow di henter un pia.
Bin, chuchubi ali seda bisa unda bo a keda.
R. Henriquez
Den un di pia trokeiko o daktliko un monoslabo na final ta konta pa un pia kompletu, aunke den esun trotiko e pia falta un slaba no-aksentw, i esun daktliko falta dos.
P.e.: Bi da / ta un / so-o...”
|
|
2 |
 |
“...Mun du / ma lu / kon bo / ke mi / bi ba / si bo n / ke mi / mas.
(oktmetro trotiko) 8 pia.
Sin bo sa / sin nan sa / lo mi bai / lew.
(tetrmetro daktliko) 4 pia.
No ta semper un metro ta hasi perfektamente kompletu. Tin be den un verso ymbiko e prom pia ta un trokeo.
Den un metro anapstiko por tin un pia ymbiko.
P.e.: Ma ma / di dios / i nos / bo s¡_/ ta bon.
(pentmetro ymbiko).
Si bo stem / ki sas / por a na_/ mi pa ser.
(tetrmetro anapstiko).
Ora ta skandi un verso, dos slaba kortiku huntu por ta kont komo n, na fabor di e metro.
P.e.: Hunta realidad i fantasia pa mi pari un poesia.
(Ornelio Martina)
Dos vokal di diferente palabra por ta lig i pronuns komo n.
Reino seku
di kadushi, di sumpia
ku so lo i bientu so ta karisi.
(Charles Boom)
Un verso di seis yambo ta un alehandrino. E nomber ta deriva di un novela tokante Alehandro.
I bo / so tur / a bai / sin bus / ka mas / mi dre/chi
W---- w ----- w ----- --- W -------
Ma ri / b'un di/a / un / ku^mi_/ nosa^/ si kie/ra.......
Ripar ku meimei...”
|
|