1 |
 |
“...mas nfasis riba invento sientfiko ku ta hasi tur loke ta imposibel bira posibel.
19. Krtika i ensayo
Krtika a desaroya te yega na un frma propio di arte. Den kaso di un bon krtika hopi be por bisa ku e krtika tin mas balor literario ku e obra ku e ta trata.
Un ensayo ta un komposishon kompletu, generalmente di un tamao limit, tratando un tema interesante na un manera subhetivo i kom-prensibel. Hopi be e por parse un krtika kontemplativo. Por ta tambe ku e ta skib ku intenshon di introdusi un lektor den e beyesa o interes di siertu obra.
Den nos istoria di literatura Benjamin Jesurun ta konosi komo krtiko literario.
22...”
|
|
2 |
 |
“...Nan a sinti e obli-gashon di ekspresa nan sintimentu den un idioma direkto. Ke men ku ya no tabata mas e impreshon di paf ku tabata fiha arte, pero ekspreshon i konvikshon di e poeta mester a domina den poesia.
I asina nos ta mira ku e poeta no tabata kibra kabes mas ku buska-mentu di palabra bunita. Asta e no tabata preokupa mas ku e frase limpi i perfekto. E tabata benta su poemanan den kara di mundu ku frase kortiko, kondens.
Tur e idea tabata pa un poema evoka sugestin den pensamentu di e lektor. Pesei a bin sosode ku a nase hopi poema pa kwa no tabatin splikashon intelektwal.
Pesei nos por bisa, ku si impreshonismo tabata traha di paf bai paden, ekspreshonismo en kambio tabata di paden bai paf.
Varios poesia di Dr. C. Engels i tambe hopi ku a sali publik den e revista literario De Stoep ta prueba di esaki.
Vitalismo
Kasi no por distingi vitalismo for di ekspreshonismo. E ta un palabra manera tantu otro trmino den arte moderno ku praktikamente
29...”
|
|