Your search within this document for 'esun' resulted in 19 matching pages.
1

“...1. Diferente sorto di poesia E produktonan di literatura di tur tempu por ta redus na dos grupo grandi, esta: 1. arte di palabra subhetivo. 2. arte di palabra obhetivo. Den esun subhetivo (lrika) un eskritor ta ekspresa su sintimentu. E ta komunika nos su manera di pensa tokante algu, sea ku e ta hubil o keha, sea ku e ta alab o kritik. Espesialmente e personanan masha suseptibel, pwes esnan ku mnimo kos ta tochi nan, lo ekspresa na forma di arte lrko. Si nos papia di diferente sorto di poesia, nos no ke men nikamente e ekspreshon na frma di verso (ku rima I ritmo) ku komunmente nos ta yama poesa*, Obranan di prosa (novela i kwenta kortiku) tambe ta konsidera komo un sorto di poesia. Nifikashon di e palabra poesia ta: hasi, traha, kompon. Nifikashon di prosa ta: derechitu, koriendo. Pwes e frasenan ta sigi kore, sin ku nan ta depende di e kantidad di slaba. Den arte di palabra obhetivo (poesia pika) un eskritor ta konta loke el a eksperimenta o mira. E ta trata di hasi su deskripshon mas...”
2

“...shorot ku fha di dol, i den abismo ku mi ta bent e wowo di mi alma no por mira ni baranka ni tronkon pa brasa den mi skuridad. (P. Lauffer) Den lrika di fe ku ta dirigi riba un Dios personal sa tin hopi variashon den obra di un poeta: Dwele di un maldad komet, peso di pik, alegra di fe, speransa, gratitud pa un fabor risibi, resignashon, miedu di Kreador su hustisia, respet pa su mahestad. 5. Lrika di amor Den esaki un poeta ta kanta tokante amistad i amor. Amor sa ta masha profundo i e ta buta ku esun persona no por eksisti sin e otro. Ta klaro ku amor pa tata i mama ta diferente for dl amor entre homber i muh. Tratando pues di amor, un persona ta met den su totalidad, for di su eksistensha espiritwal te na su inklinashon natural. Den literatura nos sa topa tambe ku amor platniko. Esaki ta e amor ku un owtor ta sinti pa un imagen ideal. Tambe e sa ta amor sin pensamentu riba kurpa. Nos por papia di lrika popular i lrika kultural. Lrika popular ta ora un individuo ekspresa den un poesia loke...”
3

“...dad. Pesei e no por bira un himno berdadero. Esun biew ("Den tur nashon nos patria) tabata ekspresa unidad den su tempu. Despwes Isaac Mauricio a kambia su teksto pa trata na ekspresa unidad. Si un poeta no ekspresa sintimentu di un pueblo loke ta karakters-tika prinsipal di lrika popular anto e ta kore risku di dekai den eksagerashon i retrika. 6. Lrika sosiai Relashon komplik den komunidad, industria ku inventonan moderno a owmenta e konflikto entre doo di trabow i obrero. Sindikalismo a organisa e obreronan, i esei a bin krea un ambiente di rbia entre doo di trabow i obrero. Den nos komunidad tin e tragedia ku e obrero tabata rank for di su bida trankil i bent di un dia pa otro den industria. Esei sin duda a kita su ekilibrio. Ademas di esei rasismo, kompleho, deskriminashon i despresio di un pa otro a hinka mas palu bow di kandela. Willem Kroon ta e prom persona ku a lucha ku su pen riba e terenu aki. Ya na 1926 el a publika su "Himno di Bond, na okashon di prom lustro di Curaaosche...”
4

“...konsisti di ocho verso, i den nan tipo di rondel verso 1, 4 i 7 tabata meskos, mientras e versonan 2 i 8 tabata igwal. Esun transes, di 13 verso, tabatin e versonan 1, i 13 Igwal, mientras 2 ku 8 tabata igwal. Ripitishon di e versonan ta dune su efekto espesial. Akrstiko Den un akrstiko e prom lternan di kada verso ta forma nomber di un persona. Antes den korant i revista kada be tabata sali akrstiko. Ta di kompronde ku tal sorto di "poesia kasi semper ta resulta fors. Refrn Un refrn ta un poema ku estrofa di 10 te 20 verso. Kada estrofa ta kaba ku e mesun verso. Refrn ta sali di arte popular. E tin e balor prktiko ku den su ripitishon e ta krea un ambiente espesial. Kantika popular generalmente sa tin un refrn. Poesia di kadena Esaki no ta un stklo di poemal Pero kada verso ta "komunika ku esun sigiente, pasobra kada ultimo palabra di un verso ta rima ku e prom palabra di esun sigiente. Esei ta duna un efekto di eko. 13...”
5

“...bonchi ku bo n' planta? Mi tin dwele di mirabo aspira un luga den solo ku bo kara i sinbergwensa... Ma, t' intil, ja mi sa: maske ki mi pensa, ki mi papja, lagadishi ta un bestja lastradl Konosiendo Luis Daal, nos por kompronde pakiko el a skibi e stira aki riba un politiko sinbergwensa. Parodia Ora un poesia ta un imitashon chistoso di un otro poema serio, pero manteniendo e mesun frma di e poema original, nos ta yama esei un parodia. E kontenido, naturalmente, ta na un nivel muchu mas abow ku esun original. Hopi tempu pas ma yega di tende un parodia riba "Atardi di Corsen: Ta pakiko, mi no sa ma bon hodidu mi ta bira tur atardi ku mi mira bo figura bon ankr. Talbes ta un remordementu o ta mi guayabo kisas podise n ta nada mas ku un bon kishikimentu. 12. Poesia lriko-piko Ta imposibel klasifika pika i lrika den dos grupo determina. Tin tantu poesia ku ta lriko i piko na mes momentu. Nan ta piko pasobra nan ta relata un istoria na un manera obhetivo; i nan ta lriko pasobra e poeta ta trata...”
6

“...pashon humano na e "demoonan. Despwes el a pone nan huntu i laga nan produsi otro figura. A la largu e imaginashon di hende a forma henter un grupo grandi di dios grandi ku chiki. Saga Un saga tambe ta bas riba tradishon oral. Esaki ta un kwenta ku tin un fondo istriko. Rondo dje fondo aki fantasia a krea sobr detaye. Pero generalmente fantasia sa bira asina grandi ku no ta keda muchu kos dje base original. Aunke algu di istoria ta keda eksisti den e saga. Leyenda E palabra "leyenda ta deriv di esun na latin "legenda, ke men loke mester ta les. Esaki ta nifika ku un leyenda ta bas riba tradishon skib. Un leyenda ta un kwenta relashona ku religion kristian. Generalmente e ta kontene un milagro. 15. Kwenta, fbula Un kwenta ta un kreashon den kwa fantasia tin kampo liber. Su karakterstika ta su sensiyes sin lmite, konektando realidad ku ¡realidad, transportando nos di tal manera den un mundu maraviyoso. E kwentanan popular (p.e. di Nanzi) i esnan den "Echa kwenta) a nase den pueblo i den bida...”
7

“..."Curaao di Dr. Johan Hartog. Biografa Esaki ta ekspreshon di interes pa bida i e echonan di un hende individual. Den un owtobiografia un owtor ta deskribi su mes bida. Sa sosode hopi be ku un owtor ta skonde su kurpa tras di un figura fiktisio. Den e kaso aki nos por bisa ku un "ami ta bira un e, espesialmente den un komunidad chikitu manera Korsow te ainda tin owtor ku tin miedu di krtika. Pesei nan ta pone nan eksperenshanan den figura di otro persona. Un "Memoires ta mesun idea. Masha konosi ta esun di Winston Churchill. 18. Kwenta kortiku i novela Awendia kwenta kortiku i novela ta e dos frmanan mas konosi di pika. Un kwenta kortiku ta un istoria un poko kondens na prosa. Un kwenta kortiku ta kana parew ku mito, pasobra e ta un istoria pa entretene hende. E no ta trata problema grandi o difisil. Den un kwenta kortiku no tin hopi personahe. I tampoko no tin un desaroyo kompletu di e figuranan manera den un novela. Aunke mester ta bis ku den ultimo tempu hopi kwenta kortiku ta bai den direk-shon...”
8

“...3. Drama di moralidad, ku tin aspekto didktiko, tratando tema religioso o moral. 22. Drama durante Renasementu Influensha di Renasementu a bin kambia e drama medieval. E ora ei nos ta bin haa e klasifikashon, sigun e tema trat: 1. tragedia 2. komedia 3. pastoral. I sigun e frma: 1. drama klasiko 2. drama romantiko. Drama klsiko 1. Semper drama klsiko tabata part den sinku akto. Na final di kada akto (ku eksepshon di esun di sinku) tabatin un koro. (E koro aki tabata kanta e impreshon ku e presentashon a hasi riba e mirad ideal). 2. Generalmente e material esniko tabata mash moder. 3. Unikamente persona di kargo elev (rei, pader ets) tabata hunga aden. 4. E drama klsiko tabata atene estriktamente na tres unidad: a. unidad di tempu b. unidad di lug c. unidad di akshon. E unidad di tempu tabata eksigi ku e akshon mester a finalisa den 24 ora. E unidad di lug tabata eksigi ku e drama mester a tuma lug na un sitio so. E unidad di akshon tabata eksigi agrupashon di tur echo rond di un idea prinsipal...”
9

“...prinsipal den su lucha kontra poder-nan malu. Antes esei tabata destinu i sitwashon ku no por kambia; den tragedia moderno nos propio pashon ku ta kaba ku nos. Ku dwele i kompashon e miradnan ta presensi e prdida di e figura prinsipal, pasobra nan ta sinti simpata pa e figura prinsipal, komo nan ta mira su parti bon. Tambe pasobra e no ta komete eror pasobra e ta malu ni degener, pero simplemente pa via di un kibukashon ku e no por drecha mas. Pesei nunka un bandidu por ta un figura trgiko. Solamente esun ku nos por sinti pe den su lucha humano. E momentu mas trgiko den tragedia ta den su agnitio (rekonose-mentu), na momentu ku e heroe realisa ku e mes ta kowsa di su prdida. Komedia Un komedia ta munstra nos kon hende ta den su lokura i tambe kon chikitu e ta. Idea di un komedia no ta pa krea kompashon, pero mas tantu pa nos hari e soketada di hende bibu. Tantu mal sitwashon den sociedad komo fayo di hende ta keda ridikulis riba esenario. Pastoral Si den un Arkadia e bida di kunukeru ta present...”
10

“...arte. Pero naturalismo ta enser mas. E no ta nikamente un koriente den arte, pero ademas un vision di bida. Naturalismo tabata un reakshon riba e espritu di romantisismo. Romantisismo tabata laga hopi luga pa sintimentu ku imaginashon (lesa p.e. obranan di Chumaceiro). Mientras ku naturalismo ta materialista. Mester tuma nota si ku materialismo kompletu ku no konose ningn ideal espiritwal, no por apresia e diferente balornan di bida. Impreshonismo Huntu ku e terminologa "naturalismo nos ta topa esun di impreshonismo. Por sierto nan dos ta masha relashona. Impreshon di mundu, di bida, ta afekta e owtor. Esei ta dune su in-spirashon, i esei ta su guia ora e ta pone su impreshon den palabra. Ta nifika ku loke mas ta impreshone, ta haa e luga mas importante den su prosa o poesia. E no ta kibra kabes ku e reglanan konven-shonal di konstrukshon di frase, pero e ta pone e palabranan manera e kir. Ke men ku e no ta duna imagen di pensamentu, pero imagen di bista. Tin owtor ta bai asina lew ku nan...”
11

“...nan ta rechasa verso tradishonal ku su rima. Eksperimentistanan ta buska e realidad direkto di mucha i di hende primitivo. Tip Marugg i Charles Corsen ta dos poeta ku a yega di ekspresa nan di tal manera. 29. Sinnimo Homnimo ta palabra ku e mesun zonidu pero ku nifikashon diferente. P.e. rndu = aparato pa sera porta rndu = e verbo igwal na parandi. Pero sinnimo ta palabra ku tin mas o menos e mesun nifikashon. P.e.: loko, kens, chocho, pas. Eksistensha di sinnimo ta un ventaha grandi den idioma. Esun ku mester tee un diskurso o lektura sa ki balor nan tin. Den komber-sashon di tur dia nan no ta tantu nesesario. Si un hende papia kla, ta basta. Pero ora nos ta buta nos pensamentu riba papel, nos ta ripara e balor di sinnimo. Pasobra sinnimo ta trese variashon den 31...”
12

“...riba su mes, pero e tabatin influensha di otro lenga. Trfiko, komersio i okupashon di diferente nashon a hasi nan efekto. Tal influensha ta sigi tuma luga, meskos ku ta sosode na otro pais. Palabra di un idioma ta drenta otro konstantemente. Tur elemento strao den nos idioma nos por yama barbarismo. Ta klaro ku tin palabra di otro idioma ku a bira di nos. Pa mas detaye riba e punto aki, mira den Di nos (antologa di nos literatura). Si nos uza un palabra strao, sea pasobra nos no tin e, o pasobra esun dje idioma strao ta duna un konsepto mas kla o tin be asept den varios otro idioma, anto nos no por yama esei barbarismo. Pero asina nos uza un palabra strao, sea pa pikete o pa makakeria, esei ta netamente barbarismo. Chistosamente Antoine Maduro a yega di papia di "Spapap, pa esnan ku ta forsa palabra spa den nos idioma. Ademas di esei nos por menshona Hulpap, p.e. E kos aki ta leuk. "Inglepap tambe ta un poko na moda. P.e. Am¡ ta fine. 33. Arkaismo Palabra arkaiko ta esnan ku antes tabata hopi...”
13

“...obheto riba su mes, ni separ for di otro. Nos ta mira nan den nan relashon ku otro kos. Den e relashon entre e diferente kosnan (esaki ta asosiashon) nos ta ripara similitud i diferensha. Tal asosiashon ta kowsa di tur idioma figurativo. Pesei por sosode ku nos ta uza nomber di un siertu persona o kos pa un otro persona o kos ku ta buta nos korda riba un persona o kos ku antes nos a mira. Ta netamente idioma di tur dia i di hende simpel ta esun ku ta bira atraktivo, pa via di tantu komparashon original i espontneo. E mesun kaso ta tuma luga den idioma figurativo. Similitud ta pone nos asosia kos i hende konstantemente. Un persona ku ta papia hopi nos ta yama: un lora, un hende largu: un pali koko, un hende ku ta bula kaya ku su pianan seku: un dalakochi. Idioma di poeta i prosaista tambe tin tal sorto di rikesa di imagen. Idioma figurativo ku ta bas riba similitud entre persona o kos, nos ta yama un metfora (e palabra ta nifika transferensha o pasa di un pa otro). Tin diferente sorto di...”
14

“..."hororoso. Si antes tabata uza nan pa indika algu desagradabel, awendia bo por tende un hende bisa trankilamente "teribel bunita o asta un plaser hororoso. Bon mir esaki ta un fenomeno ku mester kombat. Ambiente i tempu Antes e palabra "shon tabata na kunuku un palabra di respet i asta ekspresando un mentalidad servil. Pero ki diferensha awendia, ora nos ta ekspresa kario i apresio, yamando un hende "shon mama o "mi shon dushi. "Shon pastor ta un titulo ku mskla di respet i apresio. E palabra bo" ta esun tantu konosi. E ta deriva di "vos i "vosotros. Danki dios hubentud a kompronde ku e no ta mahos manera antes hopi a kere i pretende. Aunke te den e prome reunion, kaminda a instala e komishon di ortografa, den e sala di konferensha di minstro-nan den forti, ministro O.R.A. Beaujon a observa na final: "Si tin un manera pa hasi ku e palabra "bo, lo mi ta masha kontentu". 41. Etimologa popular E palabra etimologia ta nifika siensia di loke ta berdad den derivashon i nifikashon. Den lingwstika e ta...”
15

“...di mas noble. E ta esun di mas difisil pa skibi, aunke e ta parse fasil. P.e.: Ayera nochi, kwater be spiert ma sinti bo spiritu bande mi. (pentmetro ymbiko). Un ehempel di verso liber ku tetrmetro trotlko ta: Barku blanku ku ta balia ne kabuya riba bui_____(Carlos Nicolaas) E nomber verso lber ta origina di Inglatera: Blank verse. Si e vokalnan ta rima pero e konsonantenan no, nos ta papia di asonansia: soo-morto, kumpra-suta, mira-slnta. Ora un slaba aksentwa ta rima (bos-kos), nos ta yama esei rima maskulno. Den e rima hop-stropi tin un slaba aksentwa ku ta rima, sigt pa un slaba no-aksentwa ku ta meskos. Esaki ta rima femenino. Ta eksisti tambe rima lastr. Despwes di e slaba aksentwa tin dos slaba mas ku ta menos aksentwa: Alanan-balanan. Si despwes di e slaba rim tin un slaba rim mas (ku un tiki menos aksentwashon), nos ta papia di rima dobei: Dochi-Rochi. Den kaso ku e ultimo palabra di dos verso tras di otro ta igwal, esei ta rima riku. Ora den e mesun frase dos palabra ta rima,...”
16

“...Korida ta e pasamentu di un verso den esun su tras, sin powsa natural. P.e.: Mi tin mil sumpinja klab den mi karni di baranka duru______ Un otro: Semper bai mi ke ku bo ta riba un dje barkunan grandi ku ta drenta.... 46. Metro Tin un relashon asina fwerte entre ritmo i metro, ku hopi be nos ta brua un den otro. Pero tin un diferensha den nan dos. Ritmo ta e moveshon bibu ku ta duna un reprodukshon eksakto di kada mats delikadu di un poeta su sintimentu. Metro ta un klasifikashon morto i fih terikamente pa slaba aksentwa i no-aksentwa. Metro por ta un ga pa un poema pero nunka e no mester bira un lei ku ta mara e owtor. Ritmo elegante tin ku domin metro seku. Asina metro domina ritmo, nos ta haa un poesia sin stansha. Den kada frase ku nos pronunsa, nos ta ripara ku tin slaba aksentwa i slaba menos aksentwa. Si den e variashon aki tin regularidad, anto e frase tin metro. Laga nos tuma un ehempel di J. S. Corsen: Nos a nase pa hugete di speransa, te maan si un poko nubia bini atrobe lo nos...”
17

“...pia: pentmetro. Di seis pia: hexmetro. Di ocho pia: oktmetro. Ora ta skandi un verso, mester tee kwenta ku lo sigiente: 1. e kantidad di pa den e verso ta depende di e kantidad di slaba aksentw i no di e kantidad total di slaba. 2. un monoslaba aksentw na kumnsamentu di un verso sa ta par pa hasi trabow di henter un pia. Bin, chuchubi ali seda bisa unda bo a keda. R. Henriquez Den un di pia trokeiko o daktliko un monoslabo na final ta konta pa un pia kompletu, aunke den esun trotiko e pia falta un slaba no-aksentw, i esun daktliko falta dos. P.e.: Bi da / ta un / so-o / so (tetrmetro trotiko) 4 pia. i 48...”
18

“...por tin o lag'e tin, ritmo en kambio, ta alma di un poesia. Tin be metro ta zona fors, pero ritmo ta e moveshon natural di un frase. E tres aksentnan di ritmo ta: a. aksent temporal (variashon di pur i pokopoko) b. aksent meldiko (variashon di haltu i abow) c. aksent dinmiko (variashon di fwerte i dbil). Pesei nos por bisa, ademas di loke tin bis den kapitulo 48, ku ritmo ta e moveshon natural di un frase, ku ta hasi ekspresivo pa medio dje variashon di intensidad temporal, meldiko i dinmiko. Esun ku tin oido pa poesia por tende stem dje poeta den e ritmo di su poema. Ta manera nos por tende Nicolas Pia, kasi gritando, den su poesia "Mi ruman: Bin seka mi, mi ta sklama tur dia ansh pe ultimo alegria di por mirabo i pordonabo______ Si nos ke mira e balor di ritmo, anto lo ta bon pa kompar: Kore, mucha, kore, kwe e barbult, 50...”
19

“...piki un flor di mondi, kore djis pa kore (di Philomena Wong) ku esun di Rene de Rooy: Ai, kon ma stima den mi aanan pas, kon tantu kos tatin mi tur bru. Awor ku mi pashonnan ta bai bandonami, poko-poko mi ta weta kla. Esun di prom ta kanta i bula ku alegra, mientras e di dos ta lastra bai, pis i meditando. Tin owtor ku a trata na ekspresa nan sintimentu den ritmo i zonidu so. Tal sorto di poesia puru nos por apresia ku nos oido, pasobra e ta bira un total di zonidu. Kanta, kweru kayente, kanta kweru, kanta eh pa mi lanta______(E. Juliana) Asonansia iakonsonansia Si nikamente e vokalnan dje slabanan aksentw ta rima, i no e konsonantenan prom o despwes, nos ta yama esei asonansia. P.e.: mira i bisa. Den kaso ku e konsonantenan ta rima, esei ta akonsonansia. P.e.: belin i baln. Poesia ta diferente for di prosa, no unikamente pasobra e sa tin metro, pero pasobra e tin siertu karakter espesial di dikshon i pensamentu. E tema di mas prosiko por ta ekspresa na e idioma di mas prosiko i sinembargo...”