1 |
 |
“...bisa ku esei tabata eksisti tempu kaba den nos idioma; solamente e no tabata but pretu riba blanku.
Tampoko mi no ta riska pretende ku e trabow aki ta kompletu. Sin duda lo tin semper mas detaye pa agrega.
Konsidera "Arte di palabra komo un pasatempu agradabel (i nesesario) ku mi tabatin na 1972, prom na Korsow, den komedor di mi kas dilanti di santana katliko na Seri Pitermai, despwes durante mi vakansi, den komedor di Ra do Pina No. 45, na Madeira, e patria paraiso di mi Belita.
Tur esaki espesialmente pa e grupo di idealista ku a asist na e prom kurso di Papamentu LO.
p.a.l.
dedik na:
Julian Coco, un artista te den su higra....”
|
|
2 |
 |
“...1. Diferente sorto di poesia
E produktonan di literatura di tur tempu por ta redus na dos grupo grandi, esta:
1. arte di palabra subhetivo.
2. arte di palabra obhetivo.
Den esun subhetivo (lrika) un eskritor ta ekspresa su sintimentu. E ta komunika nos su manera di pensa tokante algu, sea ku e ta hubil
o keha, sea ku e ta alab o kritik. Espesialmente e personanan masha suseptibel, pwes esnan ku mnimo kos ta tochi nan, lo ekspresa na forma di arte lrko.
Si nos papia di diferente sorto di poesia, nos no ke men nikamente e ekspreshon na frma di verso (ku rima I ritmo) ku komunmente nos ta yama poesa*, Obranan di prosa (novela i kwenta kortiku) tambe ta konsidera komo un sorto di poesia.
Nifikashon di e palabra poesia ta: hasi, traha, kompon.
Nifikashon di prosa ta: derechitu, koriendo. Pwes e frasenan ta sigi kore, sin ku nan ta depende di e kantidad di slaba.
Den arte di palabra obhetivo (poesia pika) un eskritor ta konta loke el a eksperimenta o mira. E ta trata di hasi su deskripshon mas...”
|
|
3 |
 |
“...baa hopi be pa dia. E ta konta di Juan de Ampies i Bejarano, kon un yu homber di doa Maria a kaba di muri.
Dr. Cornelis Ch. Goslinga a tradusi e 18 stansanan na ulandes, I nan ta publika den e obra "Curaao di Dr. Johan Hartog.
Biografa
Esaki ta ekspreshon di interes pa bida i e echonan di un hende individual.
Den un owtobiografia un owtor ta deskribi su mes bida. Sa sosode hopi be ku un owtor ta skonde su kurpa tras di un figura fiktisio. Den e kaso aki nos por bisa ku un "ami ta bira un e, espesialmente den un komunidad chikitu manera Korsow te ainda tin owtor ku tin miedu di krtika. Pesei nan ta pone nan eksperenshanan den figura di otro persona.
Un "Memoires ta mesun idea. Masha konosi ta esun di Winston Churchill.
18. Kwenta kortiku i novela
Awendia kwenta kortiku i novela ta e dos frmanan mas konosi di pika. Un kwenta kortiku ta un istoria un poko kondens na prosa. Un kwenta kortiku ta kana parew ku mito, pasobra e ta un istoria pa entretene hende. E no ta trata problema grandi o difisil...”
|
|
4 |
 |
“...beyesa, edukashon i moral. Hopi owtor a duna dadaismo su forma ku un mentalidad ku tabata fwertemente negativo i hopi be nihilista. Por a rekonose dadaismo den literatura pa via dl su frma strabagante i kaprichoso, i sin posibilidad di splikashon intelektwal. Dadaismo ta relashona ku e manifestashonnan ekstremo despwes di e di dos gera mundial, den loke nos ta yama poesia eksperimental.
E poetanan di e generashon aki ke produsi poema ku ta ankr den bida. Nan ke deskubri mundu den nan poesia, espesialmente ku nan sinku sentidonan. I komo bida no ta un paraso, hopi be sa tin den nan poesia algu kaotiko, ku gera, odio, morto. Pa tal motibu nan ta rechasa verso tradishonal ku su rima.
Eksperimentistanan ta buska e realidad direkto di mucha i di hende primitivo.
Tip Marugg i Charles Corsen ta dos poeta ku a yega di ekspresa nan di tal manera.
29. Sinnimo
Homnimo ta palabra ku e mesun zonidu pero ku nifikashon diferente. P.e. rndu = aparato pa sera porta rndu = e verbo igwal na parandi.
Pero sinnimo...”
|
|