Your search within this document for 'tambe' resulted in 17 matching pages.
1

“...flam-boyan pa via di su kantidat di flor i su kantidat di bonchi ku nan ta yama baina; watapana o dividivi pa via di su tenasidat i di su suplesa, i anglo, madalena, trinitaria, kayena, pa via di nan ternura i nan efemeridat di tur ku ta tribi flora i bona. Kultura antiyano, meskos ku esun ulandes, ta un kultura floral, pero mientras ta predomina un forma di intimidat i grasia den esun ulandes, esun antiyano ta un wega di chiste i agresividad Ami tambe, i awor mi ta pasa di spekulashon pa realidat, a purfi i drenta e mundu floral aki, ami tambe a tribi penetra e chiste papiamentu, yen di flor, sumpia i baina, pero ma skirbi na ulandes i pe motibu ei tatin un falta di armona entre idioma i mentalidat. May Henriquez a skucha ku atenshon i interes, i a opina ku lo ta pusibel transpone e piesa aki ne idioma ke ta pertenese ne, esta papiamentu, i asina elimina e diflcultat aki. A figurami tende un promesa i a parsemi miho no insist, sino warda ku pasenshi. Mas o menos e mes tempu ei krtika, tantu...”
2

“...2 sino lo tabata mih nan penetra den boudoir di Marques de Sade, den santuario di Fanny Hill o aventuranan di Frank Harris, puesto ku ningn di nan ta parse den mi dilogonan. Diferente afiksionado, entre nan algn poltiko progresista, a konsidera mi dilogonan komo introdukshon pa planeamentu di famia. Entre afiksionadonan tatin tambe algn telogo moderno predikante rtodks, ku a akusami di a hasi bientu ku Monseigneur Niewindt su konsehonan di siglo pasa i ku ma stimula e prktika paganonan di nos pueblo en bes di a lucha kontra nan ku echo i palabra. Aanan a bai pasando, mester tabata banda di aa mil nuebeshentisesenta, presis min sa, I not know, manera amigu-nan di Yapa Beaujon na St. Maarten sa bisa, ku e pareha Eelvelt, regisseuman ku Sticusa a manda Antiyas, a pidimi pa nan por hunga e komedia na Asiento. A parsemi ku mi mester a pensa e proposishon dos bes, pa onroso ke tabata. Algn dia despues e psikiater sumamente inteligente i instru, direktor di Rustoord, Alex Meyer, a telefonami i...”
3

“...9 Seora Adela Seora Adela Clementina Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora fuera tur ta meskos, ora ku ta eksisti mes tantu variashon ku entre oropeonan. Tin mahos, tin bunita. Mayora no ta ni mahos ni bunita, ma tin tambe mash bunita i tambe mash mahos. Clementina sin duda ta n djesnan di mas bunita. (Ku impertinente na man e ta fiha e negrita ku mash atenshon) S, Clementina, nos ta regla un balia spesial pa bo. Sea ki na kas of na Chobo-lobo, anto nos ta inbita tur haikapt: Gobernador ku su pidasitu adyudant, Obispu ku su santu skito di kara sekunan, komandantnan di ehrsito i di marina, anto direktornan di Isla, K.N.S.M. i Pskantor. (Ta hisa de de) Anto pa fin di fiesta e ta......(e ta stp) : Pa fin di fiesta e ta kiko? (Triunfante) Laga tur paa kita kai foi su kurpa, i lusi su beyesa stabachi den tur su splendor! Shonnan, mi ta kere mi ta bai. Gosa hopi, Clementina. Perkura no bini lat. (Clementina ta sali) Tende aki Adela. Bo ta yon ainda, bo tin hopi sia kererfii, no hinka...”
4

“...11 Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela : Lo e por, i lo e hasi tambe. Pero huntu ku esei lo e hasi hopi otro kos, ku bo kurason, bo kura-son tierno di hobensita, lo no por asepta. : No echa charada mams, ba bisa un, bisa dos awor. : Skucha Adela, ta tres luna kel a bolbe Krsou. Pero historia dje bida kel a hiba ne lugnan aya na Ulanda, a yega aki mash prom ke mes. : Bo ke men ku nan ta kulp di a mata f di a hrta? : Djesei min sa. Pero s mi sa, kel a spesialisa na kibra kurason di muh. : Esta koi hari, mi Dios. : E tatin di tur kol i di tur hol. : E pida di hol bo por wel a lag af. : Berdat, e ta mal bisa. : S, falta di delikadesa. (Tur dos ta hari) : E tatin kuater komprometida. Un tabata blnt, ku buraku den kara ora e hari; un otro tabatin kabei brin, esei ya tatin un pia riba alt kun. : E di tres tabatin kabei kor, anto ku purunchi fini fini. : E di kuater tabata un muh kas ku el a indusi na divorsi. :...”
5

“...Dkter Marchena ta drenta) : (Ku su mama) Sigur lo bo tatin miedu atrobe di bo preshon haltu. : Mi yu, kisas pami ta un tempu mas difisil ku pabo. : Kon ta ku Shon Graciela? : Kuminsa pa sinta un ratu. : Mi por ofrese Dkter un djus? : Mi ta rekomenda tur hende bebe djus. Pero pa mi mes ta pi venenu ku ta eksisti. Si mi beb mes ora mi ta haa un patats, i pasa pa otro bida. : Bo tin suerte. Mams tin un boter, warda, chik chik, no nikamente pa Dkter, sino ku ltimamente e ta krda freinan di Adela tambe. : Un mama mester perkura pa tur kos. : Min konose smak di bo mil i un freinan, ami ta atenemi na mi reseta: wiskisoda: dos dedi wiski. (E ta hasi sea mustra dede pikia ku fulan-bomba, a la kaptan ingles. Adela ta bai paden) : Bo ta krda hasi un bon palaba pa Frans Cijntje? : Shon Graciela, laga esei nami. Den dje ramo ei mi ta artista. : S, di medisina bo por lague sa gran kos, pero kaweta... di kita sombr! : Un hende no por ta sobresaliente den tur ramo....”
6

“..., Doriana, hasid di brua, ta sinta. Su kara hiploi, su kurpa flaku, seku, su un pia hinch ku dewater, hirk riba un banki. Arthur Morl ta sinta riba un stul banda di dje. Ta nota ku e ta mash preokupa : Pakiko e shon no ta puntra sorti kos asina na su dokter blanku di Punda? Ta bis, ku poko ten pas, un toui nan a bini foi teri makamba. : Ta berd, Doriana, nan ta basha bini na trshi, i kere di haa un mina di oro aki seka nos. : I tur loke nan ta haa, ta un ke otro birgensita na estado. Makamba tambe lo tin kibramenti kabes ku nan mositanan frgil? : Pa nan esei n ta nada partikular. Tende, amigu. Ba bini pomada; ya Doriana no ta traa anguelitu mas. ' Pero den dje kaso aki no tin kestion di traa anguelitu, ta falta mash pe yu nase....”
7

“...hende n sa hasi nada, ni n sa nada. Ata ma tende di un poltiko, ku ta predi-ka diskriminashon di rasa. Esta frega, un sngano asina! Klapor! Wei kaka! Uniko kos ke homber blankunan ei a hasi, ta drumi ke negrita bunitanan. No ta semper nan a hasi pa amor. Nan a hasi pasobra nan a abuza di katibu. Esei tabata malu, pero alabes tabata bon si, alomenos nan a drumi ke mosita pretu-nan.... Mas despues nan a hasi pasobra nan no por a resisti atrakshon dje otro rasa. Esei tabata inmoral, pero tabata bon tambe. Nan a drumi ku negrita. Lo yega e dia ku nan lo drumi ku negrita, pasobra nan a kasa ku nan. Kasa ku nan.... Uyui, esta laf! Pero ta bon s. Ketu Patalam, mi ta sinti suela tembla. (Skuchando) Min sinti nada. Ta stap di un hende kun yega pii seru ainda. Ahan, awor ma sinti. Mi ta bai. Mi tei prepara e remedinan pa kura mali pechu. (Mientras Patalam ta lastra bai) Dia e muri lo mi sinti su falta i dia mi muri lo sinti mi falta. (Silensio. Doriana ta sinta ikremp den otro ta war da ) (Tin un batimentu...”
8

“...23 Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep : E dianan aki mi tambe tata leu, mi ke men bor- di bapor, riba laman of na foi tera. Un amor pa Adela Darault tabata vlam kimami bibu, pero Adela a lagami sa ku su kurason tabata poteka seka Arthur Morl, su kurason puru i sensitivo... : Konke el a skohe entre Cijntje ku sn, i Morl sin moral. : E observashon ei; ta pasobra bo ta manera poko leu atrobe? : No, esaki ta mas bien un grasia grasioso. : Adela por a bira loko? : En todo kaso e tin sufisiente gancho pa pone homber kore manera loko su tras. : Seorita Miep, skuchami bon, Morl ku mi, tur dos a poteka nos kurason seka un loko. Bo mester sa, ku Adela a rosponde Morl presis meskos ku el a rospondemi. El a konta Morl ku ya el a poteka su kurason seka Cijntje. : (Pensativo) Su kurason puru i sensitivo........ : Bo ta kere ku un hende asina por ta bon bon di kabes? : Kenshi di amor, kenshi di amor........ : Ta un proverbio esei? S...”
9

“...25 Miep : No preokupabo. Nan tambe ta toka parti. Loritu por tin miedu, pero Miep s no. Skucha: Si pa bo famia bo ta buska malora Bai Isla seka Droost mesora I si ta eternamente bo ke keda supur Anto bai seka van Grimmelen den pur Cijntje : (Ta grita hari) Otro. Ban ku un mas, bo ta un dushi galeinske! Miep : (Ta resita) Den pepenan politiko di nos Krsou Tin Beters gouverneur den tou Ya mi ta tende: pif, paf, puf Ken ta keda, ken ta muf. Cijntje : (Ta kuminsa hari, kaba ta trk un kara serio) Seorita Miep, ma kibokami den bo, anto seriamente. Di pursi ku mi sa ku ta apenas dos gene-rashon bo famia tin aki na Krsou. Di pursi ku mi sa, ku bo tata apenas por a papia nos dushi lenga. Miep : Pero kon koba mama si e tabata sa anto bon. Cijntje : (Ta sigui sin hasi kaso dje interupshon) Di pursi ku komo yui Krsou komershante bieu, mi sa tur e kosnan ei. Pero abo mes ta nas na Krsou, yui Krsou. Di bo nos a ferwaktu un atitut distinto. Pakiko traha epigrama duna mala fama na nos sosiedat? Pakiko...”
10

“...30 Clementina : Seora : Clementina : Seora : Clementina : Seora Clementina Seora Clementina Seora Clementina : Seora : Clementina : Seora : Clementina : Cijntje. Bo sa ke tambe a pidi man di shon Adela. Si, Shon Graciela. Wl, su kara no ta mash djaki te aya. Es ten ma yud, ya ku sn si Cijntje tin. (Hariendu) Seor Cijntje tabatin mash suerte den komersio. Pues mi yu, kara dje komershante di suerte ei a presenta den mi soo. Mahos manera e ta, ku su frenti tutu, su oreanan par, su nanishi lora i su wowonan trei brel diki diki. Estun fantasia Shon Graciela tin! (Ta lanta bai paga radio kaba bolbe sinta) Skucha! poko poko, mientras e tabata mirami ku bista penetrante, su fashi a kuminsa troka. Prom e oreanan a bai haandu mas i mas kabei, te ku na final tabata un kabes di tiger mi dilanti. Wowo di tiger tabata klabami ku mirada lastimoso anto alabes kruel. Un soo espantoso! E orei ma realisa ku tabata un tiger par kla pa salta. Un momentu pa otro e por plchami, tritu-rami den su garanan. Shon...”
11

“...Pa regla mi mester tin berguensa di a bolbe stro-ba bo soo, parse kos di mucha chik. Shon Graciela ta kansa kabes, sin nodi. Sin nodi? Shon Adela ta bunita, karioso. Pero krda tambe ku ta hende e ta. Hende di kami ku wesu. I ta kiko bo ke bisa kesei? Nada partikular, sino ku ta natural pa Shon Adela basila awor ka yega e momentu pe skohe su futuro. Boso hende yn tur ta korta riba mesun sker. Boso tur ta pensa ku nos ta manitika, ku ta riba felisidat di nos yu adora so nos por pensa. Dispensami. Ma kompronde Shon Gracie... (Ku enfsis i kasi rabia) Mi tambe tin mi bida. Sea pa loke sea mi tin e si. Anto e Dkter Marchena klapchi ei... O, min ta sa ku Shon Graciela sa uza sorti palabasina. E Dkter Marchena ei di, ku Adela ta para na drempi di bida, ku klki na boka. Wl ami por ta para na drempi di morto, pero mi tambe tin mi klki, anto yen! Shon Graciela no meste kupa ku loke Dkter Marchena papia. Nan ta bisa ku ltimamente e ta papia un kos pa otro. Ken por sa kua klki ta kontene mas venenu...”
12

“... bo mester wak tras dje kortinanan, anto kontami si loke bo ta weta anochi ta meskos ku den dia. (Clementina ta bai ne kortina i ku koutela ta wak af) Pakiko bon ta bisa algu Clementina. Tin algu partikular? N, no tin nada partikular. Ki bo ta weta ant? Mi ta wete dak di balkon, anto e trinitaria ku ta plama riba dje. Nada mas? Mas leu aya den kur tin e karawaranan. Nan ta meskos ku semper. De bes en kuando un blachi f un flor ta kai. Nt asina, Shon Graciela. Triste tg, Asina mes nos bieunan tambe a wet. (Un silensio chikitu mientras Clementina ta kana poko poko bai na su luga riba e kanap) Tende, Clementina, mi ta bai kontabo un kos, pero tene' pabo....”
13

“...mi pensa bon, mi mester bisa ku ta un kos hopi duru mes pa un mucha bunita manera bo, anto ku ta bisti ropa interior di nylon. Mi ta hasi loke Shon Graciela manda. Tende, bo ta kasa ku ne, pa sigura bo futuro i esun dje yuchi. Kama di matrimonio s, bon ta konparti kun; mi ta perkura dop franse blum den su shampaa diai kasamentu. Mi ta hasi loke Shon Graciela manda. (Ta hari naif) Bo ta kompronde, na moda di papia, manera franses ta bisa: par manire de dire. (E ta sigui ku un tono ansh) Pero bo tambe meste yudami Clementina. Mi ta sintimi mash ansh awe nochi. Hasimi un fabor, keda drumi riba kanap, asina bo ta sekami i min tin mester di gritabo si mi lanta. Keremi Clementina, lo mi hasi tur loke ta den mi poder pa yudabo. Pero awor s, laganos ban drumi. Te maan Clementina. Ku Dios ke, Shon Graciela....”
14

“...den dje, un araa higantesko ku kara di hende, mitar monstruoso, mitar ama-bel. Sinku pareha, den nan Graciela ku su kas, ta lanta balia silensiosmente un wals lento, bou di shandilinan, kaba nan ta bolbe bai sinta na mesa di fiesta) : E ta drumi i straa kon su soo, antes yen di monstruo awor a logra plenitut di rekuerdonan agradabel i amoroso. E mes n sa pero mas i mas su intenshon pa no stroba deseonan di su yu muh ta kohendo forsa. Djis Fe turna su desi-shon i e orei, ami, e ltimo opstakulo tambe lo desaparese i tur loke lo keda ta rekuerdo di un soo agradabel. (Muzik ta bolbe toka leu leu. E sinku parehanan ta bolbe lanta balia. Meimei dje baile, nan ta stp i keda weta otro den wowo) ' Beker di venenu, ta beker di plaser, i beker di...”
15

“...Juan Casanova Darault Casanova Don Juan Casanova Darault Don Juan Casanova Don Juan Darault Casanova Don Juan DI SHETE DIALOGO Mondi di mansalia ba den klaridat di luna. Andr Darault, Casanova i Don Juan drumi na soo, kada n kontra un tronko di mansalia. : (Ta lanta para) Ata Casanova ku Donjun atro- be ribami, anto ma kere ku alafin ma sali foi nan. Nan ta pegahoso e tiponan ei, mash pega-hoso.... : (Mientras e i Don Juan tur dos ta lanta para) No Darault, bon ta sali foi nos dje lih ei. Bo tambe tabata balente pikaflor. : Ta ki esei? Ta kiko ta pikaflor? : O, parse e tipo a kuminsa espiritualisa un poko. : Su vokabulario ta pober pa lado di bida noktur- no. : Hende ta haa soo akinan. : Esei ta prom stap di metamorfosis. : Pasikiko bo ta papia largu bai riba metamorfosis, ami ta kere ku lo mi keda semper manera mi ta. : Ta pesei bo ta spa. Boso no a nase bou di un bon strea. : Pakiko despuesi tantu aa morto mester keda separa nashonalidatnan? Ta manera ku nan a nk nos. Ami no ta mira reino...”
16

“...52 Casanova Don Juan Casanova Don Juan Darault Casanova Darault Casanova Don Juan Casanova Darault Casanova Don Juan Casanova Don Juan : Legumai kiko? : Un idea ka krusa mi sinti. Mi tabata papia den mi mes. : Bo mester stop di hasi esei. Bo ta hasimi nervio- so. : Mi ta pidibo, dispensami. : Ma bini aki pa mi buska mi yu muh. : Bo tabata sa, ku lo e taki? : E taki sigur si. : Tin e pusibilidat tambe, ku ya ta dos siglo ke tabataki. : Tesei te trastorno, di nos ku ta morto, nos no por hasi un sita debidamente. Nos a perd sinti, nos a perd geful di tempu! : Laga nos ban. : Si, laga nos ban. Kisas e tin dos siglo ta wardan- do pa mi bolbe den reino di morto. : Dos siglo of dies siglo, ki diferensha ta hasi? Pa n metamorfosis ta asuntu di un pari seknt, pa otro por dura aeona. : Anto mi a bini den dje mondi venenoso aki, pasobra ma kere di a topa ku floman inolvida-bel. : Boso di Spaa, ta pashon, pero sin mash geful. : Anto lagami resita e poesia di floman pabo, Casanova, klptol italianu!...”
17

“...Darault ta presenta, sigu pa Morl i Clementina i djis atras Cijntje ku Miep ) Porfin nos a haa nan. Nan n muri ainda? Tur kontrario, si husga pa nan akshon. Esta suerte ku no a sosode ningn malora pa stroba nos felisidat. Bo ta un amor Clementina, pero no hasi koi fer-felu. E shampaa ku tabata destina komo remedi pa lanta nan foi morto, nos lo.... Bule korki aw pa selebra bida, dushi, dushi! S. Laga nos lubida tur kos ferfelu, ku un bon trago. (Preokup) Pero tin sufisiente shampaa pe flor-nan tambe? Nan ta balia ku asina smak. Esei ta un dje tantu preguntanan aki na Korsou ku mester kontesta inmediatamente. (Mes momentu spiritunan di mondi, ku aparentemente tabata na altura di loke ta pasando, ta presenta ku shampaa i glas ku nan ta ofrese na e floman baliad) (Mientras nan ta hisa glas) Klki na boka! Felisidat eterno! FIN...”