Your search within this document for 'ora' resulted in 20 matching pages.
1

“...kuenta tog ma prefera di mira e piesa prom na papiamentu, pa mi por evala e libretto ulandes. Aanan a sigui ta pasa. Mester tabata na prinsipio di aa 1972 ku Sentro Kultural Krsou via Max Nord a manda pidimi permit pa nan tradusi e piesa na spa i pa antiyanonan presen-tele na diferente lug den Sur Amrika. Tabata un proposishon berdaderamente tentador, ya mi tabata weta i tende mi paisano-nan, pero apenas ma bai di akuerdo, e idea di spi pur ta sali salu a tromentami, te ku ma disid di warda te ora ke piesa ta kla na papiamentu. Dianan a pasa, siman, luna. Tabata Juli 1973 ku mi kas a spiertami bisndomi ku tin un persona masha spesial na telefon ku ke papia ku mi. Tabata un sorpresa enorme, un sorpresa dbel. Tabata e bos kla di May Henriquez, e bos ku mi tabatin hopi tempu sin tende. Manera...”
2

“...3 ma bisa, tabata un sorpresa dbel, pasobra e stm di May a bisami ku e piesa tabata kla i ku e tabata ker a revis huntu ku mi. Espera ya tabata motibu pa alegra, pero esaki a oumenta infinitamente ora ma lesa e tradukshon, pasobra pami tesaki ta esensha dje piesa. El a resulta presis manera ma imaginami, tantu aa pas den kur i den studio na Santa Rosaweg. E piesa a renase. El a haa su forma definitivo. El a haa su armona di idioma i mentalidat. El a haa un eksistensha outnomo. Awor s ku dos palabra mi tin ku termina. Un bes mas mi ke ekspresa mi gratitud na e traduktora sensitiva, bil i yen di fantasia. Alabes mi ke ekspresa deseo ku e wega, karg di sumpia, kol i hol di flor, baina i ternura, por kontribui na plaser di nos pueblo, ku kada dia ta haando mas apresio pa arte i teatro. Un kaluroso saludo na tur ku mi ta rekorda ku amistat i kario. Laga kortina habri awor i laga mama ku yu, amantenan, hasid di bra i wetad di destinu presenta den tur nan gloria. Ainsi soitil. Honi soit qui mal...”
3

“...guarachera bo tin. (Adela ta stop su kanamentu bai bini pa balia algn stap di rumba i di guaracha. Ketu, i poko poko Clementina ta kana drenta hadrei. E ta un negrita hoben, mash atraktiva, bisti na shimis largu, sensio i elegante) O, porfin ba yega? Nos tin komo mei ora ta grita te bira hes. Karizo Mams, bon por stp di eksahera? Seorita Adela bon por stop di huza palabra nbeskp? Mi ta huzanan nikamente ku mi mama, i ku ynkuman ku bin pidi mi man delikado. Ora mi ta soa, mi ta atenemi na palabra fini so. I, tesei ta konta. (Ku Clementina) Parse ku bo tin idea di sali? S, Seora, ta mi liber. Loke mi tin gana di sa, ta ki dia no ta bo liber. Clementina, no kupa ku Mams. En ta dje mal hende ei, aunke e tin su trikinan. N tasina Mams? Tin ora mi ta puntra mi mes,si tapa chochobota tumami. Clementina, bo ta bunita bo sa, tur af! Dus, dus! Si mi tabata hmber lomn,lagabo napas awe nochi. (Ku su har fing) An to ami, biuda respeta, ku ta kobra un miserabel pinshon, ta haami obliga di tende sorti makakeria...”
4

“...hinka den bo kabes, ku mi ta chocho. Nunka ma bisa ku bo ta chocho. Tabo tesun ku ta gusta rere riba ventaha i desventaha di edat. Min bisa ku ba yamami chocho. Tesei so taa falta, mi yuchi! No, sigur ku bo no a yamami esei, pero no kere ku mi no tin wowo. Mi ta mira, bon mir, kon bo ta wakmi, ora mi huza mi wairu, of hisa mi impertinente. Ha, ha, kiko lo mi ta pensa e ora ei? Rei! Bo s mih ku mi. Ban pusta dies florn? No, un fuerte....”
5

“...awor. : Skucha Adela, ta tres luna kel a bolbe Krsou. Pero historia dje bida kel a hiba ne lugnan aya na Ulanda, a yega aki mash prom ke mes. : Bo ke men ku nan ta kulp di a mata f di a hrta? : Djesei min sa. Pero s mi sa, kel a spesialisa na kibra kurason di muh. : Esta koi hari, mi Dios. : E tatin di tur kol i di tur hol. : E pida di hol bo por wel a lag af. : Berdat, e ta mal bisa. : S, falta di delikadesa. (Tur dos ta hari) : E tatin kuater komprometida. Un tabata blnt, ku buraku den kara ora e hari; un otro tabatin kabei brin, esei ya tatin un pia riba alt kun. : E di tres tabatin kabei kor, anto ku purunchi fini fini. : E di kuater tabata un muh kas ku el a indusi na divorsi. : I ta kiko un semehante pikaflor lo ke di mi? Kisas le ta sospecha un tiki sangeri neger, ha, ha, sangeri neger! : Adela, fui! Kon bo por bisa un kos asina? Sangeri neger! Kon bo por bisa un kos asina? : Mams, no laga hende nkbo. Bo ta kere ta eksisti n solo hende ront aki, ku no tin sanger afrikano den su bena...”
6

“...porta, ta nt loke bientu np sa hasi. : Bo no mester bis asina; bientu sa ta mash sin-bergwensa i sa permit su mes tur sort i freskura. : (duru) Drenta ant! (Porta ta habri, Dkter Marchena ta drenta) : (Ku su mama) Sigur lo bo tatin miedu atrobe di bo preshon haltu. : Mi yu, kisas pami ta un tempu mas difisil ku pabo. : Kon ta ku Shon Graciela? : Kuminsa pa sinta un ratu. : Mi por ofrese Dkter un djus? : Mi ta rekomenda tur hende bebe djus. Pero pa mi mes ta pi venenu ku ta eksisti. Si mi beb mes ora mi ta haa un patats, i pasa pa otro bida. : Bo tin suerte. Mams tin un boter, warda, chik chik, no nikamente pa Dkter, sino ku ltimamente e ta krda freinan di Adela tambe. : Un mama mester perkura pa tur kos. : Min konose smak di bo mil i un freinan, ami ta atenemi na mi reseta: wiskisoda: dos dedi wiski. (E ta hasi sea mustra dede pikia ku fulan-bomba, a la kaptan ingles. Adela ta bai paden) : Bo ta krda hasi un bon palaba pa Frans Cijntje? : Shon Graciela, laga esei nami. Den dje ramo ei mi ta...”
7

“...mash inteligente... Awor ei mes ma topa ku Frans Cijntje. : I esei no a krta bo digestion? : Ta kiko esei aw? Krta mi digestion? Kontra-li, e ta un mucha nchi, atnt. E ta doo dje mih pakus den Heerenstraat; artkulo pa kaba-yero i ropa interior pa dama. Te asta riba dja-dumingu su pakus ta hanchu abr. : (Ku un hari naif) Hanchu abri... hanchu abri ta un tiki eksahera, mi kerido dkter. Cijntje semper tabata un mucha mash modesto. : I esei no ta violashon di dia di deskanso? : No, Obispu ta dispensa ora tin bapori turista. : Bunita! Sigur Obispu di Ruba.... : Kontrali un obispu ku tinu.... Anto distingu! Nunka e ta bisti eksahera ni nunka bo ta wet slins. : Hende sa papia asina di obispu? : Mi no ta papia di obispu, mi ta papia di Cijntje. : O, o, dje mucha hmber orea par, bariki tamb? : Mi kerido dkter, perdmenti ten. Ta parse ku Adela a perde su kurason i ku ta Arthur Morl tin e. : E parandero ei? Yu, bon sa ta den kiko bo ta hinka bo kurpa. E much ei no por laga un saya na pas....”
8

“...19 Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Patalam Arthur Doriana Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana : Entre Adela i Clementina. Asina mes. : Ba skohe Adela, anto haa sa mes ora ku Cle- mentina tabata karga un yuchi bi su kurason. ' Nt asina. : (Yamando) Patalam, Patalam! Bo ta drum trei porta ta skucha. Bin kuri ke shouru aki. E ta molestimi. E ta papia palaba malu, konta kon nan a okupa matris di un mucha muh. : (un hende basta mankaron; lam, anto ku kabesi flasku ta lastra bini riba su atras, drenta pa un porta ku tin den e skt na man drechi) Larg akifo putero! Chupado di tete. (Manera welek e ta lastra bai riba Arthur) : (Ta bula lanta, i ku takto ta buska salida) E lug aki parse kas di hende loko! ! : Sigur no, abo ker a bringa pa haa bo deseo, pami bringa tira bo yunan afo. (Arthur ta desaparese. Hasid di brua i Patalam ta keda nan s. Tin un momentu di silensio, mientras tur dos ta bias rosea pisa, visiblemente kansa) : Bin sinta...”
9

“...espesial di un amor mutuo. Esta dushi mester ta pa un eksperto fekun-dabo. (E ta klap man riba su boka) Ta ki manera di papia esaki... Te trabou aki... Tur loke bo ta miraki ta ekskremento, tur loke bo ta tende ta kosnan ntimo.... Ta ken ta bati? Sia hende respeta ora di kon-sulta ta un trabou di diabel... Ban, batido', drenta! (Cijntje ta drenta) Ah, seor Cijntje a bolbe? Esaki ta un sorpresa agradabel. Ta kon ba bai largu asina? Mash siman kaba min tatin e plaser di samina bo orina. Cijntje : Pero, seorita Miep, notisha di mi teribel mala suerte no a yega bo orea? Miep : Niun ora so, dushi. Cijntje : Kon bo di? Miep : Dispensami e tono familiar, a parsemi ku mi ta papiando ku otro hende. Cijntje : Ki falta bo? Miep : E dianan aki tin ora mi ta manera poko leu....”
10

“...papia e siguiente poesia) Den klaridat di luna su gai ta spera Esta skur; lo tin peliger asina. Ken lo obligu, den su tristeza, su manera kns di dndula ku flasko di orina? Balente bon e ta pa gancha ku lus di wiriwiri strea riba dje Su paa nunka tatin mancha for dje flasko di orina hereb Aki tasina, aya tasina Nos tur ta hul, ma e no sa sikiera dje molster ku e flasko di orina. Ma despues lo bini diferensha ora yunan nta dun ordensha produsiendo lkido pe flasko di orina. (Ora e kaba, e ta hisa saya i balia ku mash stansha. Su pianan sun mester sedusi pbliko. Di repente e ta stop ora e ripara, ku sin ku e tabata sa, Dkter Marchena a drenta) : Mi ta supone ku ba samina orinanan prom ku ba entrega bo mes ku tantu pashon na baile. : Mi ta sintimi triste, desgrasi. (Yorando e ta tira su kabes riba skouder di Dkter Marchena) ' Pero ta kiko anto mi yu? Ta un kos mash teri-bel a sosod? : Mi ta loko namora di Frans Cijntje. : Kon por ta pusibel? : Mi tin deseo di dun paso liber pa drenta mi santuario...”
11

“.... Ta kon por ta? Ai... (Ku un hari nervioso) te radio. (Na yapon djanochi) Shon Graciela a yamami? Tende Clementina, no para sumiso asina, e ten ei a pasa. Poltika i e asuntunan ei a trese hopi kambio. Bin sinta trankil di bo. Danki, Shon Graciela. (E ta keda par) Clementina, bo mester rospondemi ku frankesa. Lo bo hasi esei? Si, Shon Graciela. Anto bisami di berd berd Clementina, bo ta kere den soo? Den soo, Shon Graciela? Puntra, mi ta puntrabo, no lagami tin ku ripiti ripiti. Tin ora mi ta kere, tin ora no. Mi tatin un soo horibel. Ma weta kara di Frans...”
12

“...Graciela ke men? Dispensami mi paloma, mi ta mira ku bo ta ino-sente. Si, teni su kompromiso Shon Graciela a toka hopi piano. Schumann e tabata gusta toka, no, Grieg, i mas ku tur Chopin. (E ta kai sinta na piano i ta kuminsa toka, of mih dicho habraka un noktumo di Chopin. Djis e ta stop, i ta kuminsa kana bai bini den sala) Nan mester tata bek dia grandi kaba, basta n ta un desgrasia a sosode? Ai no, Shon Graciela, nada no a pasa. Ta sine di nuebor nan a bai i esei no ta kaba prom ku diesunor. Kaba ora nan a sali ku intenshon di bini kas, nan a ripara ku ta luna yen, e or ei nan a drenta outo bai dal un bulta pa gosa luna. : Tende, bo ta papia manera hende ku ekspe-riensha. No tabata nan intenshon di keiru largu. Ta parse ku loke e muchaki ta papia tin dbel men. Nan no a men di yega kas te lat, pero den esei nan a haa fltayer i Shon Arthur mester a trok. Of gasolin a kaba na kaminda of radietor a kuminsa lk i hinter e outo a pega kandela. Wl...”
13

“...Seora Adela Seora Clementina mi ta gradisibo pa bo palabanan di konsuelo. Bo por bai drumi numa awor. Maan ta otro dia. I e siman aki ta domperere pa nos por bini kla ku tur preparatibo pa respsi di kompromiso. Bon nochi, Shon Graciela. : Ai, mare ya ta dia.... ; (Ta drei) Kon Shon Graciela di? : Mi ke men pe fiesta di kompromiso. Si Shon Graciela, mare ya ta dia.......(Clementina ta sali bai) : (Pensativa) Inosensha tin ora ta duna impreshon di ambigwedat. Tantan... ta kon diabel e tanta ei tabata yama atrobe? E solterona bieu... Tantan Gloria, asina mes, tantan Gloria. Ora hende ten-de papia, bo ta kere ta un hasido di brua, un lobo den kueru di kam, anto e tabata inosente manera un lamchi. Aunke min por wanta hende ku ta kana papia den nan mes. Ta koi chocho, koi behes.... inbiemo di bida.... Aki na Krsou un tiki inbiemo lo kai bon... (E ta bai sinta na piano i ta bolbe kuminsa toka e noktumo di Chopin, e bi aki e no ta habrake tantu) : (Ta kore drenta) E ta sinta na yapon ta toka Chopin...”
14

“...slf. : (Felis) Ah, mi ta felis i kontentu ku nan no a venenabo. Tee kuidou dje hmber brabunan ei. Esta felis mi ta mi alma, mi kurasonsito. Bai drumi trankil di bo. Mi ta spacha Dkter Marchena. E ta hiba Adela na su kamber, mientras ya ta tende krek di porta rfel) : Drenta Dkter. Hende ta kai muri i abo ta blo tofer ku kreki porta. : Unda e pasint ta? : Bo ta lat. : (Blek) Kon? : Ya su kurpa a drecha. : Unda e ta? : Lagu trankil. : Mi ta felisitabo Shon Graciela, ku tur kos a bai bon. : Tog tin ora mi ta preokup. : Bo preshon ta basta bon. Otro dia ei ku ma bisa ku e tata asina haltu, tabata pa spanta Adela. : Ma no ta pa mi mes mi ta preokup, sino pa Adela. : E falta algu ant? : Prome aya nunka e taa sa keha, ma delaster aki kada be e ta haa biramenti kabes. E ta pasa lih wl, pero tg ta fastioso. : Su wowo por ta molesti? : Kon bo ke men?...”
15

“...Clementina : Seora : Clementina : Seora Clementina : Seora Clementina : Seora Clementina Seora Clementina Seora Clementina Shon Graciela ta lubida mi kol? Tesei tata mi desgrasia ku Seor Morl. Ban laga Seor Morl na pas. Frans Cijntje ademas ta komershante. Mi ta kont ku gobernador Beters ta bisa ku lo entrega gobierno den man di pueblo, i ken ku no ta di pueblo, lo tin di bai foi djakif. Ta nos ta manda. Shon Graciela ta pensa anto ku le ke kasa ku mi? Por ke si! E asuntu ta regl. (Atrobe ta kuminsa y ora) Ai, pobersitu di mi, ku meste kasa ku Frans Cijntje. (Pensativo) Si, mi mester admiti ku e no ta un Apollo. Pero no ta prome be ku un muh ta sera pakto ku un monster. (Yorando ainda) Mi meste komparti mi kamai kasamentu ku Cijntje... Awor ku mi pensa bon, mi mester bisa ku ta un kos hopi duru mes pa un mucha bunita manera bo, anto ku ta bisti ropa interior di nylon. Mi ta hasi loke Shon Graciela manda. Tende, bo ta kasa ku ne, pa sigura bo futuro i esun dje yuchi. Kama di matrimonio s, bon ta...”
16

“...Lo ba zuip demasiado baso-ra pretu ku lamungras? : Mi ta birando bieu. : Behes ta bini sin defekto. : Mi ta birando bieu, Patalam. Awe min por logra spierta mi spiritu, pa mira den futuro. Bo por a djis wak un ratu kiko ta pasandu na Krsou i rntnan ei pa mi? Min por stns riba e pida pida notishanan sin pia sin kabes ku korant-nan di Krsou ta publika. : Mi ta purba ma min ta logra. : Hasi manera ma siabo. Primi bo kabes riba bo skouder drechi. Primi bo dede fulanbomba den bo orea robes. Warda te ora bo tende un zuuun, anto e orei spierta bo spiritu pa mira den futuro. : Kantidat di suseso ta reis ribami, e zuuuun si ta persist anto hender mi....”
17

“...47 Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana luganan kaminda el a stima, dos siglo pas. : Nan lo no ta mash enkanta ku aya bou, si kada be nan ta lastra bini bk aki riba. : Patalam, Patalam, mi tin miedu ku ta nt ora aki riba kaba ku nos, nos ta kuminsa mira su enkan-to. : Doriana, no papia sorti kos asina, bo ta hasimi yora. : Bida no ta un pleiz! : Wak, ata un mucha muh hoben ta kana nan dilanti. Mi konos. Ta Adela Darault. E ta linda, e s ta bibu. : Andr Darault ta bini tera bk pa bin weta su yuchi. E tabata kabes bash, bribn, pero su yu-chi s el a stima ku mash ternura. : Casanova ku Don Juan ta kita bai na man drechi. Nan ta kana un trei otro riba un berea smal den mondi. Darault ta sigui so tras dje yu ribe kaminda hanchu solitario di Welenbrdu pa Siberia. Si nan sigui kana den dje direkshon ei, nan ta yeg ki seka nos. Karamba Doriana, si nan sigui kanasina, nan ta yega seka nos. Mi dal un dashi pe okashon? : Esun ku ma kumpra...”
18

“...yama Prudensia. Por Dios, ta di unda el a saka e nmber Sili? : Doriana, Doriana, bisami unda mi amor ta. : E ta kaminda tur hende profundamente desilu- shona ta buska refugio. : Unda e luga ei ta? Kon mi por yega ei? : No ta leu djaki. Na pia, den un kwarti ora Adela tei, komplet, ku tur loke ta di dje; kabei koloi oro, pestaa bunita, wowo, nanishi, garganta........ : (Duru) Ku tur loke ta di dje! : Doriana? Unda? : Den dje mond'i mansalia di Sunshon. : I pakiko lel a bai den mondi mansalia? : Bo ta meskos ku tur bon yui Krsou. Bon konose beyesanan di naturalesa, ni kustumber sekretu di bo tera. Kiko otro hende por hasi den mondi mansalia, sin ta kome e fruta venenoso ku ta alivia tur pena i sufrimentu dje bida ki. : (Ta grita y ora) Ta kon bo por hasi un kos asina Zebedeus? Ta kon? : Ta kon bo por sa ku ya el a hasi? No ta semper un kos planea ta sosode. : Mi tin ku bai awor mes. Dispensa mi momentu di debilidat. : Mi ta bindishonabo, mi Adela bunita. (Adela ta sali bai. Ku mash kuidou...”
19

“...49 Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam bo prinsesa enkanta; barika blanku, garganta lar- s11- Mi brtu di mira den futuro a bolbe! Alabado sea Dios. Bindishona sea nomber di Seor i di tur Santu ka yudami. : Ta kiko bo ta weta anto? Kiko? : Ta e momentu ku Krsou ta na rudia, i ta probe- cha oportunidat pa hasi orashon. Awor Krsou lo drumi, awor e ta hasi orashon. : Nan lo ta resa pidi pa Sili? : Ki ora? Te asta den orashon nan ta pensa blo riba nan mes. Ata, weta Dr. Bengel kai na rudia. : Ainda e ta duna su kurpa asina hopi tono? : E ta resa ku pashn pidi pa yui Korsounan kere ku te tartista di mas grandi di tur tempu. : Esei si falta un pari skruf. : Ata Skarloi'tanan ta kai na rudia! : Wak nan kara deboto. : Sigur, sigur, eseinan ta resa pidi pa un puesto di honor pa nan mes i nan kas, na e komida ku Prens di Ulanda ta bai duna. : Ya nan a ofrese 500 florin pa kada puesto. : Ata protestant...”
20

“...maske min ke hala afo luna tras di nubia ta disimulando Pesei nos tur ta balia sin keber Dal bai, laga bini, lebumai, don ker. : Un sti mintira, meskos ku tur poesia. : Laga nos ban bk den reino di morto su neblina. (E fantasmanan ta disparse tras dje tronkonan di mansalia. Anto diesdos spirit'i mondi ta sali balia un rondu mientras nan ta kanta e poesia ku Don Juan a kaba di papia. Ora nan kaba i nan retira den mondi, Zebedeus Sili i Adela Darault ta presenta) : Zebedeus, bon ta haa ke lug aki ta pone hen- de su kurpa kue rel? : Esei ta pasobra luna ta nubl. : Tin ora mi ta sinti spiriti mondi ta spok. : Ora lus di luna ta dualu hunga riba e ramanan. : Ta figurami ku nos lo kontra ku spiritu di hende ku nos ta stima i ku a muri. : Tal bes pasobra nos ta sinti nos infelis. : Pero por Dios, ta kiko a ponebo bini ne mondi mansaliaki? : Tin sherto kos ku mih keda skondi. : Tasina desilushon bo ta? : Tal bes. Mi no mester a lagabo entrega bo mes tantu na arte. E ta duna hende idea strau. :...”