Your search within this document for 'laga' resulted in 17 matching pages.
1

“...renase. El a haa su forma definitivo. El a haa su armona di idioma i mentalidat. El a haa un eksistensha outnomo. Awor s ku dos palabra mi tin ku termina. Un bes mas mi ke ekspresa mi gratitud na e traduktora sensitiva, bil i yen di fantasia. Alabes mi ke ekspresa deseo ku e wega, karg di sumpia, kol i hol di flor, baina i ternura, por kontribui na plaser di nos pueblo, ku kada dia ta haando mas apresio pa arte i teatro. Un kaluroso saludo na tur ku mi ta rekorda ku amistat i kario. Laga kortina habri awor i laga mama ku yu, amantenan, hasid di bra i wetad di destinu presenta den tur nan gloria. Ainsi soitil. Honi soit qui mal y pense. Cola Debrot. Amsterdam 7 Juli 1973....”
2

“...mash mahos. Clementina sin duda ta n djesnan di mas bunita. (Ku impertinente na man e ta fiha e negrita ku mash atenshon) S, Clementina, nos ta regla un balia spesial pa bo. Sea ki na kas of na Chobo-lobo, anto nos ta inbita tur haikapt: Gobernador ku su pidasitu adyudant, Obispu ku su santu skito di kara sekunan, komandantnan di ehrsito i di marina, anto direktornan di Isla, K.N.S.M. i Pskantor. (Ta hisa de de) Anto pa fin di fiesta e ta......(e ta stp) : Pa fin di fiesta e ta kiko? (Triunfante) Laga tur paa kita kai foi su kurpa, i lusi su beyesa stabachi den tur su splendor! Shonnan, mi ta kere mi ta bai. Gosa hopi, Clementina. Perkura no bini lat. (Clementina ta sali) Tende aki Adela. Bo ta yon ainda, bo tin hopi sia kererfii, no hinka den bo kabes, ku mi ta chocho. Nunka ma bisa ku bo ta chocho. Tabo tesun ku ta gusta rere riba ventaha i desventaha di edat. Min bisa ku ba yamami chocho. Tesei so taa falta, mi yuchi! No, sigur ku bo no a yamami esei, pero no kere ku mi no tin wowo. Mi ta...”
3

“...Morl i un tal Frans Cijntje. : Den dje kaso ei, bo sa mams, ku no ta kedami otro kos ku skohe Arthur Morl. : Pakiko? : Pasombra lo ta delisioso drumi den su brasa, lagu mimami. : Ai, mi yu, pashon no sa dura, e ta pasa lih, mash lih. : Kon bo por sa? : Ta niko kos ku pastor, domi i rabino ta di akuerdo. : Pero, pakiko bo ta kere ku Arthur lo no por obtene medio pa perkura pa mi? El a studia na manda; el a logra sin hopi esfuerso, awor e ta abogado. No tin motibu pa pensa, ku komo abogado lo e por laga di krea un bon posishon pa su mes....”
4

“...delikadesa. (Tur dos ta hari) : E tatin kuater komprometida. Un tabata blnt, ku buraku den kara ora e hari; un otro tabatin kabei brin, esei ya tatin un pia riba alt kun. : E di tres tabatin kabei kor, anto ku purunchi fini fini. : E di kuater tabata un muh kas ku el a indusi na divorsi. : I ta kiko un semehante pikaflor lo ke di mi? Kisas le ta sospecha un tiki sangeri neger, ha, ha, sangeri neger! : Adela, fui! Kon bo por bisa un kos asina? Sangeri neger! Kon bo por bisa un kos asina? : Mams, no laga hende nkbo. Bo ta kere ta eksisti n solo hende ront aki, ku no tin sanger afrikano den su bena? : Bisa sikiera sanger indjan. Den famia Darault no tin sanger afrikano. : (Ta skucha) Tin un vrun vrun na porta. : Basta ratu ba tend? : S, pero ma pensa ku lo ta nortostpasat....”
5

“...venenu ku ta eksisti. Si mi beb mes ora mi ta haa un patats, i pasa pa otro bida. : Bo tin suerte. Mams tin un boter, warda, chik chik, no nikamente pa Dkter, sino ku ltimamente e ta krda freinan di Adela tambe. : Un mama mester perkura pa tur kos. : Min konose smak di bo mil i un freinan, ami ta atenemi na mi reseta: wiskisoda: dos dedi wiski. (E ta hasi sea mustra dede pikia ku fulan-bomba, a la kaptan ingles. Adela ta bai paden) : Bo ta krda hasi un bon palaba pa Frans Cijntje? : Shon Graciela, laga esei nami. Den dje ramo ei mi ta artista. : S, di medisina bo por lague sa gran kos, pero kaweta... di kita sombr! : Un hende no por ta sobresaliente den tur ramo....”
6

“...deskanso? : No, Obispu ta dispensa ora tin bapori turista. : Bunita! Sigur Obispu di Ruba.... : Kontrali un obispu ku tinu.... Anto distingu! Nunka e ta bisti eksahera ni nunka bo ta wet slins. : Hende sa papia asina di obispu? : Mi no ta papia di obispu, mi ta papia di Cijntje. : O, o, dje mucha hmber orea par, bariki tamb? : Mi kerido dkter, perdmenti ten. Ta parse ku Adela a perde su kurason i ku ta Arthur Morl tin e. : E parandero ei? Yu, bon sa ta den kiko bo ta hinka bo kurpa. E much ei no por laga un saya na pas....”
7

“...dje yu muh bunita sin sn? Kon yama e kriatura voluptuosa ei atrobe? : Adela. : Shelu sklama! Mama Maria miserikordia! Santa Cecilia ku pechu kanfua, no para mira ke karei, dunanos un man. San Hos, debolbele su birginidat. Anto ta un asuntu entre Adela i Clementina. : No enteramente.... : Anto, konta presis kon e kos a sosod. Ai, mi pia ku dewater ta grawata. : Bo por kompronde ku ma bira loko namora di Adela. : Pero e ta plan bar. : Esei su mama ta haa. El a bisami: Seor Morl hasimi un fabor, i laga mi yu na pas. Bo ta un homber atraktivo, Seor Morl, esei ta sigur,...”
8

“...blanku, of di un di nos tristu sor to? Di un blanku. Awor ma bini bei. Te sinbergwensa mes a man-dabo aki. Bo ta Clementina. Ma tende mash di bo. Mi ta kontentu di mirabo. Bin sinta bandi mi, mi yu. No, mi ta bai. Tende yu, e amigu ei di bo a purba di mansa mi kurason. Pero lo en logra. Mi ta aborta yu blanku, mi ta aborta yu pretu, pero yu mulatu s mester biba! Mi no ta kompronde. No tin mester di kompronde, kriatura inosente. Basta bo hasi loke mi bisabo. Mi tin miedu, ki mi meste hasi? Bo ta laga e yu trankil, pero bo ta mata e tata. Kon?Ta ki kos teribel esaki? Nunka ba tende di franse blum? Tun flor venenoso, shon Doriana. Mi ta trk un ekstrakto, anto bo ta basha esei den su shampaa. (Su wowonan a kuminsa lombra) Riba dia di kasamentu! Bo ta sia lih. (Ta grita papia, kaba sali bai) Mi no ta hasi, mi no ta hasi. Mi no ke tin nada keber ke kosnan ei. Mi ta keda ku mi yu. I mi no ke pa su tata muri. (Ta grita hari) Esei s ta sia lih. Patalam ba tende? (Inbisibel trei porta) Ahan, awor mes...”
9

“...kurason puru i sensitivo........ : Bo ta kere ku un hende asina por ta bon bon di kabes? : Kenshi di amor, kenshi di amor........ : Ta un proverbio esei? S, bieu, di hopi ten pasa. Pero ltimamente el a bolbe rebiba, pa via di Stichting Cultural ku ta mete su nanishi kaminda no ta tok. Na prinsipio ma kere, ku ta koketi e ker a koketi, pero awor mi ta konvensi, ku tin glas ei bou. : Anto e orei ba barka bai foi tera, pasina des-kubri e sekretu di Adela. : No, pa mi lubid. Sea ku e ta stima Morl f laga, mi s a kompronde, ku nunka lo ta pami. Pesei ma skohe e kos mas yama pa mi hasi: un bulta rnti Sur Amrika. : I ku tur bon logra lubid....”
10

“...hasi, Shon Graciela, kiko mi meste hasi? Wl, bo ta kompronde, kasamentu of algu asina ku Arthur Morl, esei lo no por. Mi sa Shon Graciela. E mes a splikami esei. Splika f no splika, meskos ta keda. Despues di shen mil mahaderia, nos a destin pa Adela. Ta Dokter Marchena huntu ku Shon Graciela a destin pa Shon Adela? N mi yu, esei no ta para na nos, esei ta opinion pbliko a disid. Anto no tin nada mas pa hasi! Pero nos mester buska un salida. Nos no por keda sinta man krus. Ai no, Shon Graciela. Laga asina. Bon tin ningn amigu di hubentut ku lo ke kasa ku bo? No, lo min ke engaa un amigu di hubentut. Pero no ta nesesario ga, bo por kont presis loke a pasa. Huun. Pe hasi koi frepostu? Pero ta nt esei bo meste. No. (Anima) Ahan, ya mi s, bo mester kasa ku Frans Cijntje. Esei lon ke mi, Shon Graciela. I pakiko no?...”
11

“...41 Clementina : Seora : Clementina : Seora Clementina : Seora Clementina : Seora Clementina Seora Clementina Seora Clementina Shon Graciela ta lubida mi kol? Tesei tata mi desgrasia ku Seor Morl. Ban laga Seor Morl na pas. Frans Cijntje ademas ta komershante. Mi ta kont ku gobernador Beters ta bisa ku lo entrega gobierno den man di pueblo, i ken ku no ta di pueblo, lo tin di bai foi djakif. Ta nos ta manda. Shon Graciela ta pensa anto ku le ke kasa ku mi? Por ke si! E asuntu ta regl. (Atrobe ta kuminsa y ora) Ai, pobersitu di mi, ku meste kasa ku Frans Cijntje. (Pensativo) Si, mi mester admiti ku e no ta un Apollo. Pero no ta prome be ku un muh ta sera pakto ku un monster. (Yorando ainda) Mi meste komparti mi kamai kasamentu ku Cijntje... Awor ku mi pensa bon, mi mester bisa ku ta un kos hopi duru mes pa un mucha bunita manera bo, anto ku ta bisti ropa interior di nylon. Mi ta hasi loke Shon Graciela manda. Tende, bo ta kasa ku ne, pa sigura bo futuro i esun dje yuchi. Kama di matrimonio...”
12

“...44 Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam DI SEIS DIALOGO Den kasita di e hasid di brua Doriana. Dos dje lampinan di korosin ta sende, e mechanan ta batu. Doriana so ta sinta ku su pia ku dewater hirk riba un banki. : Mi ta sintimi triste, Patalam. (Un silensio korti-ku) Yui puta bon ta tendemi? : (Di trei skt) Mi tabata okupa ta namora mi prinsesa enkant. : Mi ta triste, Patalam. Bon por laga bo prinsesa un ratu bo skuchami? (Patalam ta lastra drenta) E ta linda, Doriana; su kabei ta manera koper-drat berd, su pestaa parse kadushi trank di bandi Sabanetanan aya. E ta linda, Doriana, pero si abo meste di mi, anto pa mi parti por wl baster. Ta kiko ta entristese bo alma nobel di mirado di destinu? Lo ba zuip demasiado baso-ra pretu ku lamungras? : Mi ta birando bieu. : Behes ta bini sin defekto. : Mi ta birando bieu, Patalam. Awe min por logra spierta mi spiritu, pa mira den futuro. Bo por a djis wak un ratu kiko ta pasandu na Krsou i rntnan ei pa...”
13

“...45 Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana : Stopi maha, lagar, konfcsa! ki bo ta mira? : Un riu grandi, kol shinishi. Mi ta mira mash kantidati chines ta krusa den ponchi. : Esei ta notishai foi tera, e no ta intercsami, laga chinesnan mes bringa nan gera. : Mi ta mira un hmber balente, sinta riba W.C. : Stpi hasi koi vulgar. : Mi ta wetun kamindi tera, triste, shinishi ros, e ta lora suave asina, anto e ta lombra bunita. : Taki na Krsou so nan tasina, anochi solitario, luna kl. : Te asta despues ku nos muri Krsou lo keda grab den nos alma. Curazao, tu nombre adorado en mi alma immortal vivir. : Ta un kaminda so bo ta mira? Bon ta mira nada otro? Primi bo kabes mas duru riba bo skouder drechi. : Te mi nk kibra, sigur! : Bo kabei flasku riba bo skouder drechi, mua lampio! : Ata tres figura ta parse riba e kaminda, nan ta kana bini poko poko. : Bo ta rekonose nan? : Nan ta kana yanga poko leu...”
14

“...skruf. : Ata Skarloi'tanan ta kai na rudia! : Wak nan kara deboto. : Sigur, sigur, eseinan ta resa pidi pa un puesto di honor pa nan mes i nan kas, na e komida ku Prens di Ulanda ta bai duna. : Ya nan a ofrese 500 florin pa kada puesto. : Ata protestant bieunan na rudia. Suela di van Engelen i Otrabanda ta tembla pe demostrashon religioso aki. : Sigur sigur nan lo ta resa pidi pa tempunan aya bolbe. : Ku hopi katibu i hopi bestia pa kas ku yu. Ata Shon Obispu ta hinka rudia. : Monseigneur n ta laga un okashon pasa pa resa pidi pa su adversario poltiko, Don Moiss, kai bagadam foi su pedestal. : Djis, ata Dokter Moiss Gmez mes rudi ta roga pa gera, peste, flakesa, kai riba Monseigneur ku su kompinchinan. : Huyu, tur e hendenan ei huntu! Kada un riba su mes mester ta sufr di lokura no?...”
15

“...tambe, ku ya ta dos siglo ke tabataki. : Tesei te trastorno, di nos ku ta morto, nos no por hasi un sita debidamente. Nos a perd sinti, nos a perd geful di tempu! : Laga nos ban. : Si, laga nos ban. Kisas e tin dos siglo ta wardan- do pa mi bolbe den reino di morto. : Dos siglo of dies siglo, ki diferensha ta hasi? Pa n metamorfosis ta asuntu di un pari seknt, pa otro por dura aeona. : Anto mi a bini den dje mondi venenoso aki, pasobra ma kere di a topa ku floman inolvida-bel. : Boso di Spaa, ta pashon, pero sin mash geful. : Anto lagami resita e poesia di floman pabo, Casanova, klptol italianu! (Don Juan dramtikamente ta hala dilanti i ta papia e poesia): Flor ta bona blo si tin venenu ta choriando for di palu i kolebra sin niun dede s ta frsa su barika entre yerba, sigui dualu Pesei nos tur ta balia sin keber Dal bai, laga bini, lebumai don ker...”
16

“...53 Casanova Darault Adela Zebedeus Adela Zebedeus Adela Zebedeus Adela Zebedeus Adela Zebedeus Adela Zebedeus Adela Zebedeus Flor ta bona blo si tin idea entre yerba ta gatiando i kaminda, maske min ke hala afo luna tras di nubia ta disimulando Pesei nos tur ta balia sin keber Dal bai, laga bini, lebumai, don ker. : Un sti mintira, meskos ku tur poesia. : Laga nos ban bk den reino di morto su neblina. (E fantasmanan ta disparse tras dje tronkonan di mansalia. Anto diesdos spirit'i mondi ta sali balia un rondu mientras nan ta kanta e poesia ku Don Juan a kaba di papia. Ora nan kaba i nan retira den mondi, Zebedeus Sili i Adela Darault ta presenta) : Zebedeus, bon ta haa ke lug aki ta pone hen- de su kurpa kue rel? : Esei ta pasobra luna ta nubl. : Tin ora mi ta sinti spiriti mondi ta spok. : Ora lus di luna ta dualu hunga riba e ramanan. : Ta figurami ku nos lo kontra ku spiritu di hende ku nos ta stima i ku a muri. : Tal bes pasobra nos ta sinti nos infelis. : Pero por Dios, ta kiko a ponebo...”
17

“...disimulando Pesei nos tur ta balia sin keber i prepara pa gosa di amor su gran plaser. (Ne moment'aki Seora Darault ta presenta, sigu pa Morl i Clementina i djis atras Cijntje ku Miep ) Porfin nos a haa nan. Nan n muri ainda? Tur kontrario, si husga pa nan akshon. Esta suerte ku no a sosode ningn malora pa stroba nos felisidat. Bo ta un amor Clementina, pero no hasi koi fer-felu. E shampaa ku tabata destina komo remedi pa lanta nan foi morto, nos lo.... Bule korki aw pa selebra bida, dushi, dushi! S. Laga nos lubida tur kos ferfelu, ku un bon trago. (Preokup) Pero tin sufisiente shampaa pe flor-nan tambe? Nan ta balia ku asina smak. Esei ta un dje tantu preguntanan aki na Korsou ku mester kontesta inmediatamente. (Mes momentu spiritunan di mondi, ku aparentemente tabata na altura di loke ta pasando, ta presenta ku shampaa i glas ku nan ta ofrese na e floman baliad) (Mientras nan ta hisa glas) Klki na boka! Felisidat eterno! FIN...”