Your search within this document for 'informal,entre,dos,persona' resulted in 27 matching pages.
 
1

“...DOS PALABWordt niet uitgefeentf f Romanonan, ku tabata papia un lenga hopi paresi na papiamentu, tabata bisa: habent sua fata libelli, buki tin su propio destino. E komedia KELKI NA BOKA tatin su historia. Mester tabata bandi 1951, ku ma konfesa lo siguiente na May Henriquez, ken ya tabata konosi pa su maestral adaptashon di LE MEDECIN MALGRE LUI (AMI DOKTER? LUBIDA! ) i tabata trahando riba tradukshon di diferente otro obra, entre otro esnan ku a keda konosi den historia di nos literatura komo SHON PICHIRI i LAIZA PORKO SUSHI. Ma kont, sinta den sombra dje pali kenepa den su kur, i despues den su studio, yen di buki na Santa Rosaweg, ku ta parsemi ku outornan antiyano, tantu yu di Krsou, Rubiano komo Boneriano gusta, sea direkto o indirekto, fia pa su ttulo i metforanan nmber kohi foi flora di su pais: kadushi i datu, pa via di nan kantidat di sumpia i nan skarsedat di flor; flam-boyan pa via di su kantidat di flor i su kantidat di bonchi ku nan ta yama baina; watapana o dividivi pa via...”
2

“...penetra den boudoir di Marques de Sade, den santuario di Fanny Hill o aventuranan di Frank Harris, puesto ku ningn di nan ta parse den mi dilogonan. Diferente afiksionado, entre nan algn poltiko progresista, a konsidera mi dilogonan komo introdukshon pa planeamentu di famia. Entre afiksionadonan tatin tambe algn telogo moderno predikante rtodks, ku a akusami di a hasi bientu ku Monseigneur Niewindt su konsehonan di siglo pasa i ku ma stimula e prktika paganonan di nos pueblo en bes di a lucha kontra nan ku echo i palabra. Aanan a bai pasando, mester tabata banda di aa mil nuebeshentisesenta, presis min sa, I not know, manera amigu-nan di Yapa Beaujon na St. Maarten sa bisa, ku e pareha Eelvelt, regisseuman ku Sticusa a manda Antiyas, a pidimi pa nan por hunga e komedia na Asiento. A parsemi ku mi mester a pensa e proposishon dos bes, pa onroso ke tabata. Algn dia despues e psikiater sumamente inteligente i instru, direktor di Rustoord, Alex Meyer, a telefonami i animami pa asepta e proposishon...”
3

“...3 ma bisa, tabata un sorpresa dbel, pasobra e stm di May a bisami ku e piesa tabata kla i ku e tabata ker a revis huntu ku mi. Espera ya tabata motibu pa alegra, pero esaki a oumenta infinitamente ora ma lesa e tradukshon, pasobra pami tesaki ta esensha dje piesa. El a resulta presis manera ma imaginami, tantu aa pas den kur i den studio na Santa Rosaweg. E piesa a renase. El a haa su forma definitivo. El a haa su armona di idioma i mentalidat. El a haa un eksistensha outnomo. Awor s ku dos palabra mi tin ku termina. Un bes mas mi ke ekspresa mi gratitud na e traduktora sensitiva, bil i yen di fantasia. Alabes mi ke ekspresa deseo ku e wega, karg di sumpia, kol i hol di flor, baina i ternura, por kontribui na plaser di nos pueblo, ku kada dia ta haando mas apresio pa arte i teatro. Un kaluroso saludo na tur ku mi ta rekorda ku amistat i kario. Laga kortina habri awor i laga mama ku yu, amantenan, hasid di bra i wetad di destinu presenta den tur nan gloria. Ainsi soitil. Honi soit qui mal...”
4

“...7 Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora PROME DIALOGO. Hadreidilanti di kas di fama Darault. Manera hopi bi sa ta kaso ku kasnan na Krsou, esaki ta eskasamente muebl. Anto loke tin di muebel huntu ku e dos tres kuadronan na mura-ya, ta parse kos adkiri na un findishi di mala muert. Sinembargo, e nonshalans ku ta reina ta logra kibra e ambiente asina burzju i kursi un poko. Seora Darault ta zoya bai bini den un dje stulnan di zoya ku tin rnt di un mesa di alabaster. Adela Darault ta kana bai bini den hadrei; e ta bai paden i ta bolbe ku dos glas di djus. Un e ta pone riba mesa dilanti di su mama, kaminda ya tin un impertinente, un lensu, i algn folder di propaganda turstiko. : Akaso m'a pidi djus? : No presis. Pero esei no ta motibu pa keda sin turna e refresku delisioso aki. : Hubentut djawor ta hasi algu kontinuamente. Landa na Piscadera, piknik na' Spaanse Water o slurp djus den hadreidilanti. : Of koba nanishi den hadreipatras. : Papia porkera! Den djesei...”
5

“...9 Seora Adela Seora Adela Clementina Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora fuera tur ta meskos, ora ku ta eksisti mes tantu variashon ku entre oropeonan. Tin mahos, tin bunita. Mayora no ta ni mahos ni bunita, ma tin tambe mash bunita i tambe mash mahos. Clementina sin duda ta n djesnan di mas bunita. (Ku impertinente na man e ta fiha e negrita ku mash atenshon) S, Clementina, nos ta regla un balia spesial pa bo. Sea ki na kas of na Chobo-lobo, anto nos ta inbita tur haikapt: Gobernador ku su pidasitu adyudant, Obispu ku su santu skito di kara sekunan, komandantnan di ehrsito i di marina, anto direktornan di Isla, K.N.S.M. i Pskantor. (Ta hisa de de) Anto pa fin di fiesta e ta......(e ta stp) : Pa fin di fiesta e ta kiko? (Triunfante) Laga tur paa kita kai foi su kurpa, i lusi su beyesa stabachi den tur su splendor! Shonnan, mi ta kere mi ta bai. Gosa hopi, Clementina. Perkura no bini lat. (Clementina ta sali) Tende aki Adela. Bo ta yon ainda, bo tin hopi sia kererfii, no hinka...”
6

“...aibida le tin ainda? Mih e kuida su kurpa... sino lo mi keda so....... : Ba gana e fuert. (Mama ku yu ta brasa otro ku mash ternura) : Mi ta asepta e fuert, kon tal... : Ku mi kumpra un kariito kun pa Adela. : Tende, Adela. Bo sa ku tabo ta tur kos pa mi. : De bes en kuando... : Bon anto, de bes en kuando mi ta pensa, ya tiki tiki Adela no ta mucha chikitu mas. Lo e tin ku hasi un eskoho. : Tokante matrimonio? : Ba rei bon, mi yu. : Ta entre ken ku ken mi por skohe atrobe? (kontandu) Ta parse strau, pa mi lubida nt esaki. : Lo mi yudabo un tiki. : Polaga! : Entre un tal Arthur Morl i un tal Frans Cijntje. : Den dje kaso ei, bo sa mams, ku no ta kedami otro kos ku skohe Arthur Morl. : Pakiko? : Pasombra lo ta delisioso drumi den su brasa, lagu mimami. : Ai, mi yu, pashon no sa dura, e ta pasa lih, mash lih. : Kon bo por sa? : Ta niko kos ku pastor, domi i rabino ta di akuerdo. : Pero, pakiko bo ta kere ku Arthur lo no por obtene medio pa perkura pa mi? El a studia na manda; el a logra sin hopi...”
7

“...Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela : Lo e por, i lo e hasi tambe. Pero huntu ku esei lo e hasi hopi otro kos, ku bo kurason, bo kura-son tierno di hobensita, lo no por asepta. : No echa charada mams, ba bisa un, bisa dos awor. : Skucha Adela, ta tres luna kel a bolbe Krsou. Pero historia dje bida kel a hiba ne lugnan aya na Ulanda, a yega aki mash prom ke mes. : Bo ke men ku nan ta kulp di a mata f di a hrta? : Djesei min sa. Pero s mi sa, kel a spesialisa na kibra kurason di muh. : Esta koi hari, mi Dios. : E tatin di tur kol i di tur hol. : E pida di hol bo por wel a lag af. : Berdat, e ta mal bisa. : S, falta di delikadesa. (Tur dos ta hari) : E tatin kuater komprometida. Un tabata blnt, ku buraku den kara ora e hari; un otro tabatin kabei brin, esei ya tatin un pia riba alt kun. : E di tres tabatin kabei kor, anto ku purunchi fini fini. : E di kuater tabata un muh kas ku el a indusi na divorsi. : I ta kiko un semehante...”
8

“...mas difisil ku pabo. : Kon ta ku Shon Graciela? : Kuminsa pa sinta un ratu. : Mi por ofrese Dkter un djus? : Mi ta rekomenda tur hende bebe djus. Pero pa mi mes ta pi venenu ku ta eksisti. Si mi beb mes ora mi ta haa un patats, i pasa pa otro bida. : Bo tin suerte. Mams tin un boter, warda, chik chik, no nikamente pa Dkter, sino ku ltimamente e ta krda freinan di Adela tambe. : Un mama mester perkura pa tur kos. : Min konose smak di bo mil i un freinan, ami ta atenemi na mi reseta: wiskisoda: dos dedi wiski. (E ta hasi sea mustra dede pikia ku fulan-bomba, a la kaptan ingles. Adela ta bai paden) : Bo ta krda hasi un bon palaba pa Frans Cijntje? : Shon Graciela, laga esei nami. Den dje ramo ei mi ta artista. : S, di medisina bo por lague sa gran kos, pero kaweta... di kita sombr! : Un hende no por ta sobresaliente den tur ramo....”
9

“...13 Dokter Seora Dokter Adela Dokter Adela Dkter Seora Adela Dkter Adela Dkter Adela Dkter Adela Seora Dkter (Adela ta drenta ku un pali wiski-soda i dos klki likor riba un teblachi. E ta pone nan riba mesa, kaba e ta kai sinta) : S, Shon Graciela, un likorsito de bes en kuando ta bon pa preshon. (E mes ta dal su trago ku smak ) : Kon ta bai ku poltika, dkter? : Ai, poltika! Hendenan ta neglizja loke nan mester hasi. Tur ke hunga emperador. : Pero den dje hobennan tin ku ta inteligente. : Sigur ku tin algn mash inteligente... Awor ei mes ma topa ku Frans Cijntje. : I esei no a krta bo digestion? : Ta kiko esei aw? Krta mi digestion? Kontra-li, e ta un mucha nchi, atnt. E ta doo dje mih pakus den Heerenstraat; artkulo pa kaba-yero i ropa interior pa dama. Te asta riba dja-dumingu su pakus ta hanchu abr. : (Ku un hari naif) Hanchu abri... hanchu abri ta un tiki eksahera, mi kerido dkter. Cijntje semper tabata un mucha mash modesto. : I esei no ta violashon di dia di deskanso? : No, Obispu...”
10

“...16 Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur DI DOS DIALOGO Bibienda di Doriana, hasidi brua. Un kas di tabla; no tin plafn, por mira e daki pali maishi, want pa algn balki i stngel algn dwars algn nt. Tin a perd forsa i ta medio kologa.-----Na muraya tin poko prenchi hiblek di diferente santu, entre otro un bizantino di Labirgui ku yu. Meimei dje prenchinan tin repro-dukshon di prtrt di boksd i heneral, konosi di aanan 1910 te 1920; e heneralnan Joffre i French i e boksdnan Jeffries i Jack Johnson. Komo muebel tin hopi stul pretu ku mat di ka-bana. Tin diferente sorto di lampi di korosin ta kologa ne balkinan. Den dje habitashon, Doriana, hasid di brua, ta sinta. Su kara hiploi, su kurpa flaku, seku, su un pia hinch ku dewater, hirk riba un banki. Arthur Morl ta sinta riba un stul banda di dje. Ta nota ku e ta mash preokupa : Pakiko e shon no ta puntra sorti kos asina na su dokter blanku di Punda? Ta bis, ku poko ten pas, un toui nan a bini foi teri makamba. : Ta berd, Doriana, nan...”
11

“...asina. : Dios a nami lenga skerpi. : Mi ke men, ke ta sosode prom ku bo sa; sin bo dunabo kuenta. : Ban mira, ban mira, konta! Yagdi saya! : Ta trata di Clementina. : E mucha muh di mas bunita di Santa Rosa. : E ta sirbi na kas di Shon Graciela Darault. : Esun dje yu muh bunita sin sn? Kon yama e kriatura voluptuosa ei atrobe? : Adela. : Shelu sklama! Mama Maria miserikordia! Santa Cecilia ku pechu kanfua, no para mira ke karei, dunanos un man. San Hos, debolbele su birginidat. Anto ta un asuntu entre Adela i Clementina. : No enteramente.... : Anto, konta presis kon e kos a sosod. Ai, mi pia ku dewater ta grawata. : Bo por kompronde ku ma bira loko namora di Adela. : Pero e ta plan bar. : Esei su mama ta haa. El a bisami: Seor Morl hasimi un fabor, i laga mi yu na pas. Bo ta un homber atraktivo, Seor Morl, esei ta sigur,...”
12

“...Arthur Doriana Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana : Entre Adela i Clementina. Asina mes. : Ba skohe Adela, anto haa sa mes ora ku Cle- mentina tabata karga un yuchi bi su kurason. ' Nt asina. : (Yamando) Patalam, Patalam! Bo ta drum trei porta ta skucha. Bin kuri ke shouru aki. E ta molestimi. E ta papia palaba malu, konta kon nan a okupa matris di un mucha muh. : (un hende basta mankaron; lam, anto ku kabesi flasku ta lastra bini riba su atras, drenta pa un porta ku tin den e skt na man drechi) Larg akifo putero! Chupado di tete. (Manera welek e ta lastra bai riba Arthur) : (Ta bula lanta, i ku takto ta buska salida) E lug aki parse kas di hende loko! ! : Sigur no, abo ker a bringa pa haa bo deseo, pami bringa tira bo yunan afo. (Arthur ta desaparese. Hasid di brua i Patalam ta keda nan s. Tin un momentu di silensio, mientras tur dos ta bias rosea pisa, visiblemente kansa) : Bin sinta bandi mi, Patalam. : (Konmovi) Nan a bolbe zjenabo...”
13

“...22 DI TRES DIALOGO Konsultorio di dokter Marchena, muebla komo tal. Su asistente, un mucha muh yon, blnt, atrak-tiva, ku un urinal den su man, ta kana bai bini, kaba ta keda para dilanti un kashi di instrumnt pa admira su mes refleho den spil dje kashi. Miep : Mi ta realmente enkantadora! E dos puntikanan aki (e ta mis hi ku su mes pechunan) lo por pone hopi gai bira loki nan kabes. Ta lstima pa tur esaki bai desperdisi mei mei di urinal. Karam-ba, lo mi gosa e plaser espesial di un amor mutuo. Esta dushi mester ta pa un eksperto fekun-dabo. (E ta klap man riba su boka) Ta ki manera di papia esaki... Te trabou aki... Tur loke bo ta miraki ta ekskremento, tur loke bo ta tende ta kosnan ntimo.... Ta ken ta bati? Sia hende respeta ora di kon-sulta ta un trabou di diabel... Ban, batido', drenta! (Cijntje ta drenta) Ah, seor Cijntje a bolbe? Esaki ta un sorpresa agradabel. Ta kon ba bai largu asina? Mash siman kaba min tatin e plaser di samina bo orina. Cijntje : Pero, seorita Miep, notisha...”
14

“...Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep : E dianan aki mi tambe tata leu, mi ke men bor- di bapor, riba laman of na foi tera. Un amor pa Adela Darault tabata vlam kimami bibu, pero Adela a lagami sa ku su kurason tabata poteka seka Arthur Morl, su kurason puru i sensitivo... : Konke el a skohe entre Cijntje ku sn, i Morl sin moral. : E observashon ei; ta pasobra bo ta manera poko leu atrobe? : No, esaki ta mas bien un grasia grasioso. : Adela por a bira loko? : En todo kaso e tin sufisiente gancho pa pone homber kore manera loko su tras. : Seorita Miep, skuchami bon, Morl ku mi, tur dos a poteka nos kurason seka un loko. Bo mester sa, ku Adela a rosponde Morl presis meskos ku el a rospondemi. El a konta Morl ku ya el a poteka su kurason seka Cijntje. : (Pensativo) Su kurason puru i sensitivo........ : Bo ta kere ku un hende asina por ta bon bon di kabes? : Kenshi di amor, kenshi di amor........ : Ta un proverbio esei? S, bieu, di...”
15

“...Miep s no. Skucha: Si pa bo famia bo ta buska malora Bai Isla seka Droost mesora I si ta eternamente bo ke keda supur Anto bai seka van Grimmelen den pur Cijntje : (Ta grita hari) Otro. Ban ku un mas, bo ta un dushi galeinske! Miep : (Ta resita) Den pepenan politiko di nos Krsou Tin Beters gouverneur den tou Ya mi ta tende: pif, paf, puf Ken ta keda, ken ta muf. Cijntje : (Ta kuminsa hari, kaba ta trk un kara serio) Seorita Miep, ma kibokami den bo, anto seriamente. Di pursi ku mi sa ku ta apenas dos gene-rashon bo famia tin aki na Krsou. Di pursi ku mi sa, ku bo tata apenas por a papia nos dushi lenga. Miep : Pero kon koba mama si e tabata sa anto bon. Cijntje : (Ta sigui sin hasi kaso dje interupshon) Di pursi ku komo yui Krsou komershante bieu, mi sa tur e kosnan ei. Pero abo mes ta nas na Krsou, yui Krsou. Di bo nos a ferwaktu un atitut distinto. Pakiko traha epigrama duna mala fama na nos sosiedat? Pakiko no kanta ku kario gaba nos kos bonnan? Miep : Gaba? Gaba? Cijntje : Seorita Miep...”
16

“...28 dje. E ta kort pa mi. No tin nada ku mi ta stima mas, ku un poesia pa okashon, anto polmiko. Dokter : Mi si ta kere ku bo ta stima un shertu hoben ku mirada soador,ainda mas. Miep : Wl Dokter, entre nos bis, min tin tal idea di dedika resto di mi hubentut ne likido hel ei. I si Dokter a kere ku mi tin deseo di keda kondena pa semper na un kama birgen, anto dokter a kere her....”
17

“...DI KWATER DIALOGO 29 Seora Clementina Seora Clementina Seora Clementina Seora Clementina : Seora Clementina : Seora Sala di kas di famia Darault. E ta muebl mas o menos manera hadreipadilanti. Kisas un pokito mas luhoso. Man robes un piano habri, man dre-chi un kanap, ku un shal kol bia tira riba dje; bandi dje un mesa plat rond. Meimei dje sala un mesa grandi rond, ku poko stul kmodo, but kon ku ta rnt. Den fondo dos kortina marn skur ser. Na man drechi patras un radiokonsol ta toka. E muzik ta komo si fuera di un orkesta leu. Un gritu di foi tras dje porta di man drechi ta penetra e silensio. (Ta kuri drenta na yapon djanochi) Esta un soo espantoso! Si no ta ku ya mi kabei ta blanku, le la bira awr aki sigur sigur. Clementina! Clementina! Ta parse ku tin un muzik ta toka...... Ta kon por ta? Ai... (Ku un hari nervioso) te radio. (Na yapon djanochi) Shon Graciela a yamami? Tende Clementina, no para sumiso asina, e ten ei a pasa. Poltika i e asuntunan ei a trese hopi kambio. Bin sinta trankil...”
18

“...: Ai kriatura, ta ken ta kere e kuenta kns di franse blum? A lo sumo le por dunabo un bon buzulanga, pero mta.... nunka! : Esei Frans Cijntje sa mes bon ku bo ku mi. E ker a huza e franse blum komo fantasia poetiko pero e venenu mes lo no a keda atras. : Anto tur esei el a kontabo segn boso ta keiru den luna kl. : El a konta ademas ku e lo no a kore risku di kai den man di hues, ya ku tur sospecha la kai riba Clementina. : Riba Clementina? : Bo no ta bai nenga ku tatin un relashon tempestuoso entre e kariosa Clementina ku e Arthur kaprichoso? : Keremi Adela, esei ta koi mala lenga. Awe nochi mes ma papia ku e yu ei, e ta inosente. Ta Cijntje a inbenta e kuenta ei. Dokter Marchena ku mi a propagu ten nos ker a sostene kandidatura dje komershante. : (Ta bira plido) Mams, mi ta sinti mi kabes ta bira. E ta bira... (E ta kai drumi riba e kanap, sera wowo anto hasi manera ku e ke saka) : Mi yu ta ki bo ta sinti, ba kome of bebe algu ku por a kai pis na bo stoma? : No ku mi sa. Uniku kos te chukulati...”
19

“...Seora Clementina Seora Clementina Seora semper ta pi. Clementina, bo mester yudami. Kon Shon Graciela? Bisami prom, si bo ke yudami. Esta malagradisidu lo mi ta si mi nenga di yuda Shon Graciela, ku semper i na tur okashon tabatasina bon pa mi. Si, sobretodo no lubida e stli ropa interior di nylon ku ma regalabo otro dia ei. Kon Shon Graciela por ke? Min ta lubida nada ku Shon Graciela a hasi pami. Ma kumpr seka Cijntje ku 10 % di deskuento. Asina mes Shon Graciela sigur sigur a paga di mas. (Tur dos ta hari) Tende Clementina, bo mester wak un ratu tras dje kortinanan ei. Shon Graciela ta nami miedu. N, bo mester wak tras dje kortinanan, anto kontami si loke bo ta weta anochi ta meskos ku den dia. (Clementina ta bai ne kortina i ku koutela ta wak af) Pakiko bon ta bisa algu Clementina. Tin algu partikular? N, no tin nada partikular. Ki bo ta weta ant? Mi ta wete dak di balkon, anto e trinitaria ku ta plama riba dje. Nada mas? Mas leu aya den kur tin e karawaranan. Nan ta meskos ku semper. De...”
20

“...kortina habri poko poko. I Clementina nunka mas lo por drumi den brasa dushi di su Arthur stim. (Ta tend yora te snek; poko poko segn ke bedar ta tende muzik i fi leu leu. Nan ta toka algu mash romantiko. Kaba poko poko kortina atras ta habri i ta mira un sala mash bunita ilumin, ku shandili meimei. Den dje sala na un banda tin un komida di kasamentu na un mesa largu. Sinta na mesa tin algn pareha yon, algn poko mas bieu, tur ta bisti manera tabata kus-tumber na 1920. Graciela i Andr Darault, tur dos yon, ta sint meimei ne mesa. Muraya atras dje sala ta tap tur tur ku un kas di araa enorme, anto den dje, un araa higantesko ku kara di hende, mitar monstruoso, mitar ama-bel. Sinku pareha, den nan Graciela ku su kas, ta lanta balia silensiosmente un wals lento, bou di shandilinan, kaba nan ta bolbe bai sinta na mesa di fiesta) : E ta drumi i straa kon su soo, antes yen di monstruo awor a logra plenitut di rekuerdonan agradabel i amoroso. E mes n sa pero mas i mas su intenshon pa no stroba deseonan...”