Your search within this document for 'hopi' resulted in 17 matching pages.
1

“...DOS PALABWordt niet uitgefeentf f Romanonan, ku tabata papia un lenga hopi paresi na papiamentu, tabata bisa: habent sua fata libelli, buki tin su propio destino. E komedia KELKI NA BOKA tatin su historia. Mester tabata bandi 1951, ku ma konfesa lo siguiente na May Henriquez, ken ya tabata konosi pa su maestral adaptashon di LE MEDECIN MALGRE LUI (AMI DOKTER? LUBIDA! ) i tabata trahando riba tradukshon di diferente otro obra, entre otro esnan ku a keda konosi den historia di nos literatura komo SHON PICHIRI i LAIZA PORKO SUSHI. Ma kont, sinta den sombra dje pali kenepa den su kur, i despues den su studio, yen di buki na Santa Rosaweg, ku ta parsemi ku outornan antiyano, tantu yu di Krsou, Rubiano komo Boneriano gusta, sea direkto o indirekto, fia pa su ttulo i metforanan nmber kohi foi flora di su pais: kadushi i datu, pa via di nan kantidat di sumpia i nan skarsedat di flor; flam-boyan pa via di su kantidat di flor i su kantidat di bonchi ku nan ta yama baina; watapana o dividivi pa via...”
2

“...na diferente lug den Sur Amrika. Tabata un proposishon berdaderamente tentador, ya mi tabata weta i tende mi paisano-nan, pero apenas ma bai di akuerdo, e idea di spi pur ta sali salu a tromentami, te ku ma disid di warda te ora ke piesa ta kla na papiamentu. Dianan a pasa, siman, luna. Tabata Juli 1973 ku mi kas a spiertami bisndomi ku tin un persona masha spesial na telefon ku ke papia ku mi. Tabata un sorpresa enorme, un sorpresa dbel. Tabata e bos kla di May Henriquez, e bos ku mi tabatin hopi tempu sin tende. Manera...”
3

“...7 Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora PROME DIALOGO. Hadreidilanti di kas di fama Darault. Manera hopi bi sa ta kaso ku kasnan na Krsou, esaki ta eskasamente muebl. Anto loke tin di muebel huntu ku e dos tres kuadronan na mura-ya, ta parse kos adkiri na un findishi di mala muert. Sinembargo, e nonshalans ku ta reina ta logra kibra e ambiente asina burzju i kursi un poko. Seora Darault ta zoya bai bini den un dje stulnan di zoya ku tin rnt di un mesa di alabaster. Adela Darault ta kana bai bini den hadrei; e ta bai paden i ta bolbe ku dos glas di djus. Un e ta pone riba mesa dilanti di su mama, kaminda ya tin un impertinente, un lensu, i algn folder di propaganda turstiko. : Akaso m'a pidi djus? : No presis. Pero esei no ta motibu pa keda sin turna e refresku delisioso aki. : Hubentut djawor ta hasi algu kontinuamente. Landa na Piscadera, piknik na' Spaanse Water o slurp djus den hadreidilanti. : Of koba nanishi den hadreipatras. : Papia porkera! Den djesei...”
4

“...Sea ki na kas of na Chobo-lobo, anto nos ta inbita tur haikapt: Gobernador ku su pidasitu adyudant, Obispu ku su santu skito di kara sekunan, komandantnan di ehrsito i di marina, anto direktornan di Isla, K.N.S.M. i Pskantor. (Ta hisa de de) Anto pa fin di fiesta e ta......(e ta stp) : Pa fin di fiesta e ta kiko? (Triunfante) Laga tur paa kita kai foi su kurpa, i lusi su beyesa stabachi den tur su splendor! Shonnan, mi ta kere mi ta bai. Gosa hopi, Clementina. Perkura no bini lat. (Clementina ta sali) Tende aki Adela. Bo ta yon ainda, bo tin hopi sia kererfii, no hinka den bo kabes, ku mi ta chocho. Nunka ma bisa ku bo ta chocho. Tabo tesun ku ta gusta rere riba ventaha i desventaha di edat. Min bisa ku ba yamami chocho. Tesei so taa falta, mi yuchi! No, sigur ku bo no a yamami esei, pero no kere ku mi no tin wowo. Mi ta mira, bon mir, kon bo ta wakmi, ora mi huza mi wairu, of hisa mi impertinente. Ha, ha, kiko lo mi ta pensa e ora ei? Rei! Bo s mih ku mi. Ban pusta dies florn? No, un fuerte...”
5

“...pa mi lubida nt esaki. : Lo mi yudabo un tiki. : Polaga! : Entre un tal Arthur Morl i un tal Frans Cijntje. : Den dje kaso ei, bo sa mams, ku no ta kedami otro kos ku skohe Arthur Morl. : Pakiko? : Pasombra lo ta delisioso drumi den su brasa, lagu mimami. : Ai, mi yu, pashon no sa dura, e ta pasa lih, mash lih. : Kon bo por sa? : Ta niko kos ku pastor, domi i rabino ta di akuerdo. : Pero, pakiko bo ta kere ku Arthur lo no por obtene medio pa perkura pa mi? El a studia na manda; el a logra sin hopi esfuerso, awor e ta abogado. No tin motibu pa pensa, ku komo abogado lo e por laga di krea un bon posishon pa su mes....”
6

“...11 Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela : Lo e por, i lo e hasi tambe. Pero huntu ku esei lo e hasi hopi otro kos, ku bo kurason, bo kura-son tierno di hobensita, lo no por asepta. : No echa charada mams, ba bisa un, bisa dos awor. : Skucha Adela, ta tres luna kel a bolbe Krsou. Pero historia dje bida kel a hiba ne lugnan aya na Ulanda, a yega aki mash prom ke mes. : Bo ke men ku nan ta kulp di a mata f di a hrta? : Djesei min sa. Pero s mi sa, kel a spesialisa na kibra kurason di muh. : Esta koi hari, mi Dios. : E tatin di tur kol i di tur hol. : E pida di hol bo por wel a lag af. : Berdat, e ta mal bisa. : S, falta di delikadesa. (Tur dos ta hari) : E tatin kuater komprometida. Un tabata blnt, ku buraku den kara ora e hari; un otro tabatin kabei brin, esei ya tatin un pia riba alt kun. : E di tres tabatin kabei kor, anto ku purunchi fini fini. : E di kuater tabata un muh kas ku el a indusi na divorsi. :...”
7

“...Arthur Doriana Arthur DI DOS DIALOGO Bibienda di Doriana, hasidi brua. Un kas di tabla; no tin plafn, por mira e daki pali maishi, want pa algn balki i stngel algn dwars algn nt. Tin a perd forsa i ta medio kologa.-----Na muraya tin poko prenchi hiblek di diferente santu, entre otro un bizantino di Labirgui ku yu. Meimei dje prenchinan tin repro-dukshon di prtrt di boksd i heneral, konosi di aanan 1910 te 1920; e heneralnan Joffre i French i e boksdnan Jeffries i Jack Johnson. Komo muebel tin hopi stul pretu ku mat di ka-bana. Tin diferente sorto di lampi di korosin ta kologa ne balkinan. Den dje habitashon, Doriana, hasid di brua, ta sinta. Su kara hiploi, su kurpa flaku, seku, su un pia hinch ku dewater, hirk riba un banki. Arthur Morl ta sinta riba un stul banda di dje. Ta nota ku e ta mash preokupa : Pakiko e shon no ta puntra sorti kos asina na su dokter blanku di Punda? Ta bis, ku poko ten pas, un toui nan a bini foi teri makamba. : Ta berd, Doriana, nan ta basha bini na trshi, i...”
8

“...22 DI TRES DIALOGO Konsultorio di dokter Marchena, muebla komo tal. Su asistente, un mucha muh yon, blnt, atrak-tiva, ku un urinal den su man, ta kana bai bini, kaba ta keda para dilanti un kashi di instrumnt pa admira su mes refleho den spil dje kashi. Miep : Mi ta realmente enkantadora! E dos puntikanan aki (e ta mis hi ku su mes pechunan) lo por pone hopi gai bira loki nan kabes. Ta lstima pa tur esaki bai desperdisi mei mei di urinal. Karam-ba, lo mi gosa e plaser espesial di un amor mutuo. Esta dushi mester ta pa un eksperto fekun-dabo. (E ta klap man riba su boka) Ta ki manera di papia esaki... Te trabou aki... Tur loke bo ta miraki ta ekskremento, tur loke bo ta tende ta kosnan ntimo.... Ta ken ta bati? Sia hende respeta ora di kon-sulta ta un trabou di diabel... Ban, batido', drenta! (Cijntje ta drenta) Ah, seor Cijntje a bolbe? Esaki ta un sorpresa agradabel. Ta kon ba bai largu asina? Mash siman kaba min tatin e plaser di samina bo orina. Cijntje : Pero, seorita Miep, notisha...”
9

“...por a bira loko? : En todo kaso e tin sufisiente gancho pa pone homber kore manera loko su tras. : Seorita Miep, skuchami bon, Morl ku mi, tur dos a poteka nos kurason seka un loko. Bo mester sa, ku Adela a rosponde Morl presis meskos ku el a rospondemi. El a konta Morl ku ya el a poteka su kurason seka Cijntje. : (Pensativo) Su kurason puru i sensitivo........ : Bo ta kere ku un hende asina por ta bon bon di kabes? : Kenshi di amor, kenshi di amor........ : Ta un proverbio esei? S, bieu, di hopi ten pasa. Pero ltimamente el a bolbe rebiba, pa via di Stichting Cultural ku ta mete su nanishi kaminda no ta tok. Na prinsipio ma kere, ku ta koketi e ker a koketi, pero awor mi ta konvensi, ku tin glas ei bou. : Anto e orei ba barka bai foi tera, pasina des-kubri e sekretu di Adela. : No, pa mi lubid. Sea ku e ta stima Morl f laga, mi s a kompronde, ku nunka lo ta pami. Pesei ma skohe e kos mas yama pa mi hasi: un bulta rnti Sur Amrika. : I ku tur bon logra lubid....”
10

“...eskritorio, Miep dilanti dokter riba e stul pa pa-sint) : Ta nt manera amor a changa fangu tur hende riba e isla solitario aki di nos. : Anto sin mash eksito. : Morl i Cijntje namora di Adela. Clementina di Morl. Miep di Cijntje i Adela di.... : Adela di ken? Min por papia. Si Seora Darault tende e ta dal abou morto. Ta un kos asina fatal anto? Kos kurioso ta, ku Seora Darault sa, pero no ke admit ni pa su mes. : Pero ta ken anto? : Zebedeus Sili! : Un yu djaf! : Miep krda si ku Zebedeus su kol ta hopi kla. Tin mash hende, basta mas skur ku ne ku ta pasa bei pai bela pa spa. : Ademas e ta un ynkuman mash kulto ku a studia arte, siensia i poltika. : Anto na kapitalnan di Oropa i Merka! : Nos lo no por promov (hesto) hasi spa? : Esei lo bia ta pusibel, si no fuera pa un otro defekto teribel... : Defekto? (Dokter Marchena ta murmura algu den Miep su orea) (Hariendu) Min por ku fluistermentu, ta butami hari... Ki Dkter a bisa? : Miep e hmber tin un defekto serio, e hmber ei ta traha epigrama satriko...”
11

“...l ta toka. E muzik ta komo si fuera di un orkesta leu. Un gritu di foi tras dje porta di man drechi ta penetra e silensio. (Ta kuri drenta na yapon djanochi) Esta un soo espantoso! Si no ta ku ya mi kabei ta blanku, le la bira awr aki sigur sigur. Clementina! Clementina! Ta parse ku tin un muzik ta toka...... Ta kon por ta? Ai... (Ku un hari nervioso) te radio. (Na yapon djanochi) Shon Graciela a yamami? Tende Clementina, no para sumiso asina, e ten ei a pasa. Poltika i e asuntunan ei a trese hopi kambio. Bin sinta trankil di bo. Danki, Shon Graciela. (E ta keda par) Clementina, bo mester rospondemi ku frankesa. Lo bo hasi esei? Si, Shon Graciela. Anto bisami di berd berd Clementina, bo ta kere den soo? Den soo, Shon Graciela? Puntra, mi ta puntrabo, no lagami tin ku ripiti ripiti. Tin ora mi ta kere, tin ora no. Mi tatin un soo horibel. Ma weta kara di Frans...”
12

“...Clementina : Seora : nan ta komprometi. Komprometi of no, nan tin ku atenenan na moda i kustumber di nos tera. Teni mi ten otro gai tabata kanta. Yonkuman tabata bishita kas, pero chaperonne no tabata skit foi nan. E mucha muh tabata bai sinta toka piano, anto e yonkuman tabata bai kuruka mas seka dje pusi-bel, lo kual no tabata fasilita e tokamentu. Shon Graciela a toka piano hopi ten di kompro-miso? (Ta mir ku atenshon) Tende mi ta asepta ku no tin un dobel sentido trei dje pregunta ei? Kon Shon Graciela ke men? Dispensami mi paloma, mi ta mira ku bo ta ino-sente. Si, teni su kompromiso Shon Graciela a toka hopi piano. Schumann e tabata gusta toka, no, Grieg, i mas ku tur Chopin. (E ta kai sinta na piano i ta kuminsa toka, of mih dicho habraka un noktumo di Chopin. Djis e ta stop, i ta kuminsa kana bai bini den sala) Nan mester tata bek dia grandi kaba, basta n ta un desgrasia a sosode? Ai no, Shon Graciela, nada no a pasa. Ta sine di nuebor nan a bai i esei no ta kaba prom ku diesunor...”
13

“...36 Dkter Seora Dkter Seora Dkter Seora Dkter Seora : Pues, ta un kos mash konos, ku un sensiyo brel por kura e biramenti kabesnan ei. : Di medisina si, kerido Dkter, nunka ba sa mash. : Bo yu por a hasi koi mala mucha? : Mi ta hinka man den kandela pe. : Warda bo kurpa. Hopi te mamanan ka kima man, anto mahos. Pero posibelmente ta ainda mas sensiyo Shon Graciela; Adela ta para na drempi di bida, ku klki na boka, ken lo no sinti gana di djis purba. : Dkter tin rason. Mi ta gradisibo ku ba bini, bo ta semper hentil ku nos. : Bon, laganos ban drumi awor. (Dokter Marchena ta sali bai. Seora Darault ta kompa na porta, kaba e ta bolbe drenta sala, i ta keda weta ront di dje. E ta manera poko turd) ' Kon tal ke asuntu aki kaba bon....”
14

“...yuda. Pasobra apenas mi ta pega soo, ku un asombro tremendo ta podera di mi. Mi ta mira kon kortinanan ta bai habriendo poko poko; meskos ku den teater-nan grandi na otro parti mundu. (Ansh) Anto ki ta sosode e orei? Skucha bon Clementina. Mi ta mira un sala enorme ku mash shandili di hopi brasa. Den dje sala tin un komida di kasamentu. Manera esnan ku promenan aya sa tata na moda. Hendenan ta bist na moda dje ten aya. Ami ta sinta meimei, ku un ekspreshon felis riba mi kara. Difunto Seor Darault, ku su bigoti, su kara gdd di mucha chik, su wowo djispi manera si e ta kla pa diskubri plbu, ta sint bandi mi. I el a diskubri plbu? Esei ta un ekspreshon di makamba ku no ta men nada. Berdat. Nada nada. Tin hopi hende mas ne komida, pero min ta rekonose tur. Algn ta manera nubl. E domi s mi ta rekonose ku su kl duru haltu, anto mi papa, ku su bigoti bunita di lobo marino....”
15

“...ku lo entrega gobierno den man di pueblo, i ken ku no ta di pueblo, lo tin di bai foi djakif. Ta nos ta manda. Shon Graciela ta pensa anto ku le ke kasa ku mi? Por ke si! E asuntu ta regl. (Atrobe ta kuminsa y ora) Ai, pobersitu di mi, ku meste kasa ku Frans Cijntje. (Pensativo) Si, mi mester admiti ku e no ta un Apollo. Pero no ta prome be ku un muh ta sera pakto ku un monster. (Yorando ainda) Mi meste komparti mi kamai kasamentu ku Cijntje... Awor ku mi pensa bon, mi mester bisa ku ta un kos hopi duru mes pa un mucha bunita manera bo, anto ku ta bisti ropa interior di nylon. Mi ta hasi loke Shon Graciela manda. Tende, bo ta kasa ku ne, pa sigura bo futuro i esun dje yuchi. Kama di matrimonio s, bon ta konparti kun; mi ta perkura dop franse blum den su shampaa diai kasamentu. Mi ta hasi loke Shon Graciela manda. (Ta hari naif) Bo ta kompronde, na moda di papia, manera franses ta bisa: par manire de dire. (E ta sigui ku un tono ansh) Pero bo tambe meste yudami Clementina. Mi ta sintimi mash...”
16

“...42 Clementina Araa Araa (Seora Darault ta paga lus, kaba bai su kamber) (Apenas por distingui den skuridat) Asina ei ka-da un tin su krus. Patalam n por kana. Doriana tin dewater. Shon Adela demasiado hopi fre; Shon Graciela ta weta kortina habri poko poko. I Clementina nunka mas lo por drumi den brasa dushi di su Arthur stim. (Ta tend yora te snek; poko poko segn ke bedar ta tende muzik i fi leu leu. Nan ta toka algu mash romantiko. Kaba poko poko kortina atras ta habri i ta mira un sala mash bunita ilumin, ku shandili meimei. Den dje sala na un banda tin un komida di kasamentu na un mesa largu. Sinta na mesa tin algn pareha yon, algn poko mas bieu, tur ta bisti manera tabata kus-tumber na 1920. Graciela i Andr Darault, tur dos yon, ta sint meimei ne mesa. Muraya atras dje sala ta tap tur tur ku un kas di araa enorme, anto den dje, un araa higantesko ku kara di hende, mitar monstruoso, mitar ama-bel. Sinku pareha, den nan Graciela ku su kas, ta lanta balia silensiosmente un wals lento...”
17

“...t pa hasi orashon. Awor Krsou lo drumi, awor e ta hasi orashon. : Nan lo ta resa pidi pa Sili? : Ki ora? Te asta den orashon nan ta pensa blo riba nan mes. Ata, weta Dr. Bengel kai na rudia. : Ainda e ta duna su kurpa asina hopi tono? : E ta resa ku pashn pidi pa yui Korsounan kere ku te tartista di mas grandi di tur tempu. : Esei si falta un pari skruf. : Ata Skarloi'tanan ta kai na rudia! : Wak nan kara deboto. : Sigur, sigur, eseinan ta resa pidi pa un puesto di honor pa nan mes i nan kas, na e komida ku Prens di Ulanda ta bai duna. : Ya nan a ofrese 500 florin pa kada puesto. : Ata protestant bieunan na rudia. Suela di van Engelen i Otrabanda ta tembla pe demostrashon religioso aki. : Sigur sigur nan lo ta resa pidi pa tempunan aya bolbe. : Ku hopi katibu i hopi bestia pa kas ku yu. Ata Shon Obispu ta hinka rudia. : Monseigneur n ta laga un okashon pasa pa resa pidi pa su adversario poltiko, Don Moiss, kai bagadam foi su pedestal. : Djis, ata Dokter Moiss Gmez mes rudi ta roga pa gera...”