Your search within this document for 'ei' resulted in 37 matching pages.
 
1

“...pero mientras ta predomina un forma di intimidat i grasia den esun ulandes, esun antiyano ta un wega di chiste i agresividad Ami tambe, i awor mi ta pasa di spekulashon pa realidat, a purfi i drenta e mundu floral aki, ami tambe a tribi penetra e chiste papiamentu, yen di flor, sumpia i baina, pero ma skirbi na ulandes i pe motibu ei tatin un falta di armona entre idioma i mentalidat. May Henriquez a skucha ku atenshon i interes, i a opina ku lo ta pusibel transpone e piesa aki ne idioma ke ta pertenese ne, esta papiamentu, i asina elimina e diflcultat aki. A figurami tende un promesa i a parsemi miho no insist, sino warda ku pasenshi. Mas o menos e mes tempu ei krtika, tantu bon komo malu, a drama ribami. E krtikonan positivo a gaba mi kurashi di ta e prom presidente di Regeringsraad pa publika un buki pomogrfiko. Ma previni nan di no spera demasiado di mi obra,...”
2

“...na shimis largu, sensio i elegante) O, porfin ba yega? Nos tin komo mei ora ta grita te bira hes. Karizo Mams, bon por stp di eksahera? Seorita Adela bon por stop di huza palabra nbeskp? Mi ta huzanan nikamente ku mi mama, i ku ynkuman ku bin pidi mi man delikado. Ora mi ta soa, mi ta atenemi na palabra fini so. I, tesei ta konta. (Ku Clementina) Parse ku bo tin idea di sali? S, Seora, ta mi liber. Loke mi tin gana di sa, ta ki dia no ta bo liber. Clementina, no kupa ku Mams. En ta dje mal hende ei, aunke e tin su trikinan. N tasina Mams? Tin ora mi ta puntra mi mes,si tapa chochobota tumami. Clementina, bo ta bunita bo sa, tur af! Dus, dus! Si mi tabata hmber lomn,lagabo napas awe nochi. (Ku su har fing) An to ami, biuda respeta, ku ta kobra un miserabel pinshon, ta haami obliga di tende sorti makakeria asina. Ta bis ku papa tabata mash muherero. Mi yu, komo Domi a insist, matumaden,i ya basta ten kaba ma tapa ku kapa di amor, tur loke na bida, bo tata a hasi. (Pensativa i mirando Clementina...”
3

“...hopi, Clementina. Perkura no bini lat. (Clementina ta sali) Tende aki Adela. Bo ta yon ainda, bo tin hopi sia kererfii, no hinka den bo kabes, ku mi ta chocho. Nunka ma bisa ku bo ta chocho. Tabo tesun ku ta gusta rere riba ventaha i desventaha di edat. Min bisa ku ba yamami chocho. Tesei so taa falta, mi yuchi! No, sigur ku bo no a yamami esei, pero no kere ku mi no tin wowo. Mi ta mira, bon mir, kon bo ta wakmi, ora mi huza mi wairu, of hisa mi impertinente. Ha, ha, kiko lo mi ta pensa e ora ei? Rei! Bo s mih ku mi. Ban pusta dies florn? No, un fuerte....”
4

“...ternura) : Mi ta asepta e fuert, kon tal... : Ku mi kumpra un kariito kun pa Adela. : Tende, Adela. Bo sa ku tabo ta tur kos pa mi. : De bes en kuando... : Bon anto, de bes en kuando mi ta pensa, ya tiki tiki Adela no ta mucha chikitu mas. Lo e tin ku hasi un eskoho. : Tokante matrimonio? : Ba rei bon, mi yu. : Ta entre ken ku ken mi por skohe atrobe? (kontandu) Ta parse strau, pa mi lubida nt esaki. : Lo mi yudabo un tiki. : Polaga! : Entre un tal Arthur Morl i un tal Frans Cijntje. : Den dje kaso ei, bo sa mams, ku no ta kedami otro kos ku skohe Arthur Morl. : Pakiko? : Pasombra lo ta delisioso drumi den su brasa, lagu mimami. : Ai, mi yu, pashon no sa dura, e ta pasa lih, mash lih. : Kon bo por sa? : Ta niko kos ku pastor, domi i rabino ta di akuerdo. : Pero, pakiko bo ta kere ku Arthur lo no por obtene medio pa perkura pa mi? El a studia na manda; el a logra sin hopi esfuerso, awor e ta abogado. No tin motibu pa pensa, ku komo abogado lo e por laga di krea un bon posishon pa su mes....”
5

“...mes ora mi ta haa un patats, i pasa pa otro bida. : Bo tin suerte. Mams tin un boter, warda, chik chik, no nikamente pa Dkter, sino ku ltimamente e ta krda freinan di Adela tambe. : Un mama mester perkura pa tur kos. : Min konose smak di bo mil i un freinan, ami ta atenemi na mi reseta: wiskisoda: dos dedi wiski. (E ta hasi sea mustra dede pikia ku fulan-bomba, a la kaptan ingles. Adela ta bai paden) : Bo ta krda hasi un bon palaba pa Frans Cijntje? : Shon Graciela, laga esei nami. Den dje ramo ei mi ta artista. : S, di medisina bo por lague sa gran kos, pero kaweta... di kita sombr! : Un hende no por ta sobresaliente den tur ramo....”
6

“...algn mash inteligente... Awor ei mes ma topa ku Frans Cijntje. : I esei no a krta bo digestion? : Ta kiko esei aw? Krta mi digestion? Kontra-li, e ta un mucha nchi, atnt. E ta doo dje mih pakus den Heerenstraat; artkulo pa kaba-yero i ropa interior pa dama. Te asta riba dja-dumingu su pakus ta hanchu abr. : (Ku un hari naif) Hanchu abri... hanchu abri ta un tiki eksahera, mi kerido dkter. Cijntje semper tabata un mucha mash modesto. : I esei no ta violashon di dia di deskanso? : No, Obispu ta dispensa ora tin bapori turista. : Bunita! Sigur Obispu di Ruba.... : Kontrali un obispu ku tinu.... Anto distingu! Nunka e ta bisti eksahera ni nunka bo ta wet slins. : Hende sa papia asina di obispu? : Mi no ta papia di obispu, mi ta papia di Cijntje. : O, o, dje mucha hmber orea par, bariki tamb? : Mi kerido dkter, perdmenti ten. Ta parse ku Adela a perde su kurason i ku ta Arthur Morl tin e. : E parandero ei? Yu, bon sa ta den kiko bo ta hinka bo kurpa. E much ei no por laga un saya na pas....”
7

“...Arthur : Yonkuman, Doriana po lague komprondebo? : Bo mester yudami, Bo mester yud'. E tasina bunita, asina dushi hende. No por lague pasa bergwensa. : Tende, mi paloma, kontami, ta kon ba fangu e piskechi ei, ahn? Konta Doriana. Si bo konta ku smak, si bo sa di eksita Doriana, bieu manera e ta, ku su pata drechi tur ireis, anto... ken sa Doriana lo por bolbe pensa riba. : Ai, Doriana, sorti kos asina ta pasa sin bo sa kon. : S, kontal e sak su saya i abo bo karson. : No papia asina. : Dios a nami lenga skerpi. : Mi ke men, ke ta sosode prom ku bo sa; sin bo dunabo kuenta. : Ban mira, ban mira, konta! Yagdi saya! : Ta trata di Clementina. : E mucha muh di mas bunita di Santa Rosa. : E ta sirbi na kas di Shon Graciela Darault. : Esun dje yu muh bunita sin sn? Kon yama e kriatura voluptuosa ei atrobe? : Adela. : Shelu sklama! Mama Maria miserikordia! Santa Cecilia ku pechu kanfua, no para mira ke karei, dunanos un man. San Hos, debolbele su birginidat. Anto ta un asuntu entre Adela i Clementina...”
8

“...18 Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur pero, Seor Morl, bo no tin sn, i mi yu muh tampoko tin medio. : I e tin rason. Hende pober no mester kasa ku hende pober; esei ta promove kria di chincha i di pieu. : Mi di kun: Seora, mi no ta di akuerdo ku e argumento ei. : Seor Morl, bo argumento ta ekskremento. : El a bltu lomba pami bisando ke ta konsidera e entrebista termina. : Pober hende kruel. Te krueldat ei mes ta kaba na mata nan. : Pero ainda n kaba. Tende pi. Djis a resulta ku Adela tampoko tabata aktumi. El a skohe Frans Cijntje. : E komershante ku ta bende paa djabou mef. E komershante barike tamb. E smelap ku sifilis na terser grado. : (Hariendo) Danki, Doriana, danki ku bo ta sim- patisa asina ku mi. Tende, te orei e milager a sosode. : Ha, ha. Ba topa Clementina riba kaya. Bo ker a puntr pa seorita Adela. Pero e pregunta a ke-da stokay den bo garganta. Di repente ba mira kon bunita...”
9

“...desaparese. Hasid di brua i Patalam ta keda nan s. Tin un momentu di silensio, mientras tur dos ta bias rosea pisa, visiblemente kansa) : Bin sinta bandi mi, Patalam. : (Konmovi) Nan a bolbe zjenabo, Doriana? : Awendia nos ta kansa lih Patalam. Antes aya kuantu asuntu nos n lapi.... : S, manera esun ku ma hap djente den su las. : I esun ku ba puala den lomba. : E tennan ei tabata bon! : Dia pa dia hende ta bira mas bobo. Ya niun hende n sa hasi nada, ni n sa nada. : Ken awe sa di dal un bon mord, of hinka un pu nt ne bon momentu? ; Hala mas aseka Patalam, pa mi por kishiki bo kabes. Ta kuantu ten pasa ma pikibo foi kaya? : E ten ei min taa sa nada ainda di brua. : Ni kon dal un bon mordi....”
10

“...20 Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Doriana Clementina : Doriana Clementina : Doriana Clementina N, esei tampoko. Tabo a siami tur kos, Doriana. (Di repente ku pashon) Kada dia hende ta bira mas bobo. Ya niun hende n sa hasi nada, ni n sa nada. Ata ma tende di un poltiko, ku ta predi-ka diskriminashon di rasa. Esta frega, un sngano asina! Klapor! Wei kaka! Uniko kos ke homber blankunan ei a hasi, ta drumi ke negrita bunitanan. No ta semper nan a hasi pa amor. Nan a hasi pasobra nan a abuza di katibu. Esei tabata malu, pero alabes tabata bon si, alomenos nan a drumi ke mosita pretu-nan.... Mas despues nan a hasi pasobra nan no por a resisti atrakshon dje otro rasa. Esei tabata inmoral, pero tabata bon tambe. Nan a drumi ku negrita. Lo yega e dia ku nan lo drumi ku negrita, pasobra nan a kasa ku nan. Kasa ku nan.... Uyui, esta laf! Pero ta bon s. Ketu Patalam, mi ta sinti suela tembla. (Skuchando) Min sinti nada. Ta stap di un hende kun yega...”
11

“...blanku. Awor ma bini bei. Te sinbergwensa mes a man-dabo aki. Bo ta Clementina. Ma tende mash di bo. Mi ta kontentu di mirabo. Bin sinta bandi mi, mi yu. No, mi ta bai. Tende yu, e amigu ei di bo a purba di mansa mi kurason. Pero lo en logra. Mi ta aborta yu blanku, mi ta aborta yu pretu, pero yu mulatu s mester biba! Mi no ta kompronde. No tin mester di kompronde, kriatura inosente. Basta bo hasi loke mi bisabo. Mi tin miedu, ki mi meste hasi? Bo ta laga e yu trankil, pero bo ta mata e tata. Kon?Ta ki kos teribel esaki? Nunka ba tende di franse blum? Tun flor venenoso, shon Doriana. Mi ta trk un ekstrakto, anto bo ta basha esei den su shampaa. (Su wowonan a kuminsa lombra) Riba dia di kasamentu! Bo ta sia lih. (Ta grita papia, kaba sali bai) Mi no ta hasi, mi no ta hasi. Mi no ke tin nada keber ke kosnan ei. Mi ta keda ku mi yu. I mi no ke pa su tata muri. (Ta grita hari) Esei s ta sia lih. Patalam ba tende? (Inbisibel trei porta) Ahan, awor mes mi tei he-rebe e franse blum! (Ta papia duru)...”
12

“...kurason puru i sensitivo... : Konke el a skohe entre Cijntje ku sn, i Morl sin moral. : E observashon ei; ta pasobra bo ta manera poko leu atrobe? : No, esaki ta mas bien un grasia grasioso. : Adela por a bira loko? : En todo kaso e tin sufisiente gancho pa pone homber kore manera loko su tras. : Seorita Miep, skuchami bon, Morl ku mi, tur dos a poteka nos kurason seka un loko. Bo mester sa, ku Adela a rosponde Morl presis meskos ku el a rospondemi. El a konta Morl ku ya el a poteka su kurason seka Cijntje. : (Pensativo) Su kurason puru i sensitivo........ : Bo ta kere ku un hende asina por ta bon bon di kabes? : Kenshi di amor, kenshi di amor........ : Ta un proverbio esei? S, bieu, di hopi ten pasa. Pero ltimamente el a bolbe rebiba, pa via di Stichting Cultural ku ta mete su nanishi kaminda no ta tok. Na prinsipio ma kere, ku ta koketi e ker a koketi, pero awor mi ta konvensi, ku tin glas ei bou. : Anto e orei ba barka bai foi tera, pasina des-kubri e sekretu di Adela. : No, pa mi lubid...”
13

“...di soltero. : Bo ke men, ku tami mes ta kousa di mi mala suerte den amor? : Sin ningn duda. Bo ta un monster di egoismo. Un solteron hura. : Bo akusashon no ta poko eksahera? : Un dje dianan aki mi ta traha un epigrama ribabo. : (Mash alarma) Bo ke men di kontami ku abo ta un dje annimonan di mala higra, ku ta skibi poesia satrika stroi rnt den nos pober komunidat? : Pronto mi tei saka un buki di poesia pa oka-shon, nan lo ta bon temper! : Dios Tata, mira den kiko mi ta haami! : Skucha. Otro dia ei ma traha un riba miembro-nan di Klup Rotario. Tur siman nan ta bai Hotl Amerikano bai stiwa nan barika. (Cijntje ta prop dede den orea, mientras Miep ta resita) Shon Grandinan di komersio, ireprochabel i bon tersio. Big shtnan di gobiemu, Yen di ideal elev i tiernu : (Ta grita hari) Esei si ta tur af. Tg tabn ma skucha skondi skondi. Kon bini nunka bon traha un riba petroli. Ban pusta bon ta tribi. Riba Rotary por pasa, pero riba Isla.... Anto na Isla nan ta dank hende sin sikiera duna motibu....”
14

“...Krsou Tin Beters gouverneur den tou Ya mi ta tende: pif, paf, puf Ken ta keda, ken ta muf. Cijntje : (Ta kuminsa hari, kaba ta trk un kara serio) Seorita Miep, ma kibokami den bo, anto seriamente. Di pursi ku mi sa ku ta apenas dos gene-rashon bo famia tin aki na Krsou. Di pursi ku mi sa, ku bo tata apenas por a papia nos dushi lenga. Miep : Pero kon koba mama si e tabata sa anto bon. Cijntje : (Ta sigui sin hasi kaso dje interupshon) Di pursi ku komo yui Krsou komershante bieu, mi sa tur e kosnan ei. Pero abo mes ta nas na Krsou, yui Krsou. Di bo nos a ferwaktu un atitut distinto. Pakiko traha epigrama duna mala fama na nos sosiedat? Pakiko no kanta ku kario gaba nos kos bonnan? Miep : Gaba? Gaba? Cijntje : Seorita Miep, bo ta bak, pero bo ta bho tam- be! (E ta sali bai pur pur) Miep : (Pensativo) E ta dus! Ki mi mester hasi aw. Sigui samina likido hel? Of mi purba fantasia un poesia? No, lagami ekspresa mi sintimentu pro-...”
15

“...ku Zebedeus su kol ta hopi kla. Tin mash hende, basta mas skur ku ne ku ta pasa bei pai bela pa spa. : Ademas e ta un ynkuman mash kulto ku a studia arte, siensia i poltika. : Anto na kapitalnan di Oropa i Merka! : Nos lo no por promov (hesto) hasi spa? : Esei lo bia ta pusibel, si no fuera pa un otro defekto teribel... : Defekto? (Dokter Marchena ta murmura algu den Miep su orea) (Hariendu) Min por ku fluistermentu, ta butami hari... Ki Dkter a bisa? : Miep e hmber tin un defekto serio, e hmber ei ta traha epigrama satriko riba nos komunidat. : Dkter ke men kel a stop ku su kantonan di elogio? Asina mes. : Si tasina Dkter, anto mi mester kore bai seka...”
16

“...28 dje. E ta kort pa mi. No tin nada ku mi ta stima mas, ku un poesia pa okashon, anto polmiko. Dokter : Mi si ta kere ku bo ta stima un shertu hoben ku mirada soador,ainda mas. Miep : Wl Dokter, entre nos bis, min tin tal idea di dedika resto di mi hubentut ne likido hel ei. I si Dokter a kere ku mi tin deseo di keda kondena pa semper na un kama birgen, anto dokter a kere her....”
17

“...man drechi patras un radiokonsol ta toka. E muzik ta komo si fuera di un orkesta leu. Un gritu di foi tras dje porta di man drechi ta penetra e silensio. (Ta kuri drenta na yapon djanochi) Esta un soo espantoso! Si no ta ku ya mi kabei ta blanku, le la bira awr aki sigur sigur. Clementina! Clementina! Ta parse ku tin un muzik ta toka...... Ta kon por ta? Ai... (Ku un hari nervioso) te radio. (Na yapon djanochi) Shon Graciela a yamami? Tende Clementina, no para sumiso asina, e ten ei a pasa. Poltika i e asuntunan ei a trese hopi kambio. Bin sinta trankil di bo. Danki, Shon Graciela. (E ta keda par) Clementina, bo mester rospondemi ku frankesa. Lo bo hasi esei? Si, Shon Graciela. Anto bisami di berd berd Clementina, bo ta kere den soo? Den soo, Shon Graciela? Puntra, mi ta puntrabo, no lagami tin ku ripiti ripiti. Tin ora mi ta kere, tin ora no. Mi tatin un soo horibel. Ma weta kara di Frans...”
18

“...30 Clementina : Seora : Clementina : Seora : Clementina : Seora Clementina Seora Clementina Seora Clementina : Seora : Clementina : Seora : Clementina : Cijntje. Bo sa ke tambe a pidi man di shon Adela. Si, Shon Graciela. Wl, su kara no ta mash djaki te aya. Es ten ma yud, ya ku sn si Cijntje tin. (Hariendu) Seor Cijntje tabatin mash suerte den komersio. Pues mi yu, kara dje komershante di suerte ei a presenta den mi soo. Mahos manera e ta, ku su frenti tutu, su oreanan par, su nanishi lora i su wowonan trei brel diki diki. Estun fantasia Shon Graciela tin! (Ta lanta bai paga radio kaba bolbe sinta) Skucha! poko poko, mientras e tabata mirami ku bista penetrante, su fashi a kuminsa troka. Prom e oreanan a bai haandu mas i mas kabei, te ku na final tabata un kabes di tiger mi dilanti. Wowo di tiger tabata klabami ku mirada lastimoso anto alabes kruel. Un soo espantoso! E orei ma realisa ku tabata un tiger par kla pa salta. Un momentu pa otro e por plchami, tritu-rami den su garanan. Shon...”
19

“...kuruka mas seka dje pusi-bel, lo kual no tabata fasilita e tokamentu. Shon Graciela a toka piano hopi ten di kompro-miso? (Ta mir ku atenshon) Tende mi ta asepta ku no tin un dobel sentido trei dje pregunta ei? Kon Shon Graciela ke men? Dispensami mi paloma, mi ta mira ku bo ta ino-sente. Si, teni su kompromiso Shon Graciela a toka hopi piano. Schumann e tabata gusta toka, no, Grieg, i mas ku tur Chopin. (E ta kai sinta na piano i ta kuminsa toka, of mih dicho habraka un noktumo di Chopin. Djis e ta stop, i ta kuminsa kana bai bini den sala) Nan mester tata bek dia grandi kaba, basta n ta un desgrasia a sosode? Ai no, Shon Graciela, nada no a pasa. Ta sine di nuebor nan a bai i esei no ta kaba prom ku diesunor. Kaba ora nan a sali ku intenshon di bini kas, nan a ripara ku ta luna yen, e or ei nan a drenta outo bai dal un bulta pa gosa luna. : Tende, bo ta papia manera hende ku ekspe-riensha. No tabata nan intenshon di keiru largu. Ta parse ku loke e muchaki ta papia tin dbel men. Nan no a men...”
20

“...Adela Seora Adela Seora Clementina mi ta gradisibo pa bo palabanan di konsuelo. Bo por bai drumi numa awor. Maan ta otro dia. I e siman aki ta domperere pa nos por bini kla ku tur preparatibo pa respsi di kompromiso. Bon nochi, Shon Graciela. : Ai, mare ya ta dia.... ; (Ta drei) Kon Shon Graciela di? : Mi ke men pe fiesta di kompromiso. Si Shon Graciela, mare ya ta dia.......(Clementina ta sali bai) : (Pensativa) Inosensha tin ora ta duna impreshon di ambigwedat. Tantan... ta kon diabel e tanta ei tabata yama atrobe? E solterona bieu... Tantan Gloria, asina mes, tantan Gloria. Ora hende ten-de papia, bo ta kere ta un hasido di brua, un lobo den kueru di kam, anto e tabata inosente manera un lamchi. Aunke min por wanta hende ku ta kana papia den nan mes. Ta koi chocho, koi behes.... inbiemo di bida.... Aki na Krsou un tiki inbiemo lo kai bon... (E ta bai sinta na piano i ta bolbe kuminsa toka e noktumo di Chopin, e bi aki e no ta habrake tantu) : (Ta kore drenta) E ta sinta na yapon ta toka...”