Your search within this document for 'bon' resulted in 33 matching pages.
 
1

“...purfi i drenta e mundu floral aki, ami tambe a tribi penetra e chiste papiamentu, yen di flor, sumpia i baina, pero ma skirbi na ulandes i pe motibu ei tatin un falta di armona entre idioma i mentalidat. May Henriquez a skucha ku atenshon i interes, i a opina ku lo ta pusibel transpone e piesa aki ne idioma ke ta pertenese ne, esta papiamentu, i asina elimina e diflcultat aki. A figurami tende un promesa i a parsemi miho no insist, sino warda ku pasenshi. Mas o menos e mes tempu ei krtika, tantu bon komo malu, a drama ribami. E krtikonan positivo a gaba mi kurashi di ta e prom presidente di Regeringsraad pa publika un buki pomogrfiko. Ma previni nan di no spera demasiado di mi obra,...”
2

“... kaminda ya tin un impertinente, un lensu, i algn folder di propaganda turstiko. : Akaso m'a pidi djus? : No presis. Pero esei no ta motibu pa keda sin turna e refresku delisioso aki. : Hubentut djawor ta hasi algu kontinuamente. Landa na Piscadera, piknik na' Spaanse Water o slurp djus den hadreidilanti. : Of koba nanishi den hadreipatras. : Papia porkera! Den djesei tur ta eksperto! : Parse ku bon apresi mi djus. (Gritando) Clementina! : Kere bo ta kere ku le ta na kas awor aki? Esei orasinaki ta praktikandu pa festa. : Kua festa aw, mams? : Ai, pareu nan sinti gana, nan ta inbenta un. : Bon alafin alafan, hende no por largu bai wul traha, sin mas. : (Ku un har fing) No, esei di ningn manera. (E...”
3

“...Adela Seora Adela Seora Clementina Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela ta way a ku su lensu pa fresku) Bo ta pensa ku bo tin un kri den kas, lug ta un rumbera of un guarachera bo tin. (Adela ta stop su kanamentu bai bini pa balia algn stap di rumba i di guaracha. Ketu, i poko poko Clementina ta kana drenta hadrei. E ta un negrita hoben, mash atraktiva, bisti na shimis largu, sensio i elegante) O, porfin ba yega? Nos tin komo mei ora ta grita te bira hes. Karizo Mams, bon por stp di eksahera? Seorita Adela bon por stop di huza palabra nbeskp? Mi ta huzanan nikamente ku mi mama, i ku ynkuman ku bin pidi mi man delikado. Ora mi ta soa, mi ta atenemi na palabra fini so. I, tesei ta konta. (Ku Clementina) Parse ku bo tin idea di sali? S, Seora, ta mi liber. Loke mi tin gana di sa, ta ki dia no ta bo liber. Clementina, no kupa ku Mams. En ta dje mal hende ei, aunke e tin su trikinan. N tasina Mams? Tin ora mi ta puntra mi mes,si tapa chochobota tumami. Clementina, bo ta bunita bo sa, tur...”
4

“...kita kai foi su kurpa, i lusi su beyesa stabachi den tur su splendor! Shonnan, mi ta kere mi ta bai. Gosa hopi, Clementina. Perkura no bini lat. (Clementina ta sali) Tende aki Adela. Bo ta yon ainda, bo tin hopi sia kererfii, no hinka den bo kabes, ku mi ta chocho. Nunka ma bisa ku bo ta chocho. Tabo tesun ku ta gusta rere riba ventaha i desventaha di edat. Min bisa ku ba yamami chocho. Tesei so taa falta, mi yuchi! No, sigur ku bo no a yamami esei, pero no kere ku mi no tin wowo. Mi ta mira, bon mir, kon bo ta wakmi, ora mi huza mi wairu, of hisa mi impertinente. Ha, ha, kiko lo mi ta pensa e ora ei? Rei! Bo s mih ku mi. Ban pusta dies florn? No, un fuerte....”
5

“...kariito kun pa Adela. : Tende, Adela. Bo sa ku tabo ta tur kos pa mi. : De bes en kuando... : Bon anto, de bes en kuando mi ta pensa, ya tiki tiki Adela no ta mucha chikitu mas. Lo e tin ku hasi un eskoho. : Tokante matrimonio? : Ba rei bon, mi yu. : Ta entre ken ku ken mi por skohe atrobe? (kontandu) Ta parse strau, pa mi lubida nt esaki. : Lo mi yudabo un tiki. : Polaga! : Entre un tal Arthur Morl i un tal Frans Cijntje. : Den dje kaso ei, bo sa mams, ku no ta kedami otro kos ku skohe Arthur Morl. : Pakiko? : Pasombra lo ta delisioso drumi den su brasa, lagu mimami. : Ai, mi yu, pashon no sa dura, e ta pasa lih, mash lih. : Kon bo por sa? : Ta niko kos ku pastor, domi i rabino ta di akuerdo. : Pero, pakiko bo ta kere ku Arthur lo no por obtene medio pa perkura pa mi? El a studia na manda; el a logra sin hopi esfuerso, awor e ta abogado. No tin motibu pa pensa, ku komo abogado lo e por laga di krea un bon posishon pa su mes....”
6

“...12 Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Dokter Seora Adela Dokter Adela Seora Dkter Seora Dkter Seora Dkter : Nortostpasat, ta kiko esei? : Bon, bientu ant. : Bientu no sa vrun kreki porta. Bientu ta bati kontra luik, e ta supla dor di yalusi, pero rfel, sagudi mani porta, ta nt loke bientu np sa hasi. : Bo no mester bis asina; bientu sa ta mash sin-bergwensa i sa permit su mes tur sort i freskura. : (duru) Drenta ant! (Porta ta habri, Dkter Marchena ta drenta) : (Ku su mama) Sigur lo bo tatin miedu atrobe di bo preshon haltu. : Mi yu, kisas pami ta un tempu mas difisil ku pabo. : Kon ta ku Shon Graciela? : Kuminsa pa sinta un ratu. : Mi por ofrese Dkter un djus? : Mi ta rekomenda tur hende bebe djus. Pero pa mi mes ta pi venenu ku ta eksisti. Si mi beb mes ora mi ta haa un patats, i pasa pa otro bida. : Bo tin suerte. Mams tin un boter, warda, chik chik, no nikamente pa Dkter, sino ku ltimamente e ta krda freinan di Adela tambe. : Un mama mester perkura pa tur kos. : Min konose smak...”
7

“...13 Dokter Seora Dokter Adela Dokter Adela Dkter Seora Adela Dkter Adela Dkter Adela Dkter Adela Seora Dkter (Adela ta drenta ku un pali wiski-soda i dos klki likor riba un teblachi. E ta pone nan riba mesa, kaba e ta kai sinta) : S, Shon Graciela, un likorsito de bes en kuando ta bon pa preshon. (E mes ta dal su trago ku smak ) : Kon ta bai ku poltika, dkter? : Ai, poltika! Hendenan ta neglizja loke nan mester hasi. Tur ke hunga emperador. : Pero den dje hobennan tin ku ta inteligente. : Sigur ku tin algn mash inteligente... Awor ei mes ma topa ku Frans Cijntje. : I esei no a krta bo digestion? : Ta kiko esei aw? Krta mi digestion? Kontra-li, e ta un mucha nchi, atnt. E ta doo dje mih pakus den Heerenstraat; artkulo pa kaba-yero i ropa interior pa dama. Te asta riba dja-dumingu su pakus ta hanchu abr. : (Ku un hari naif) Hanchu abri... hanchu abri ta un tiki eksahera, mi kerido dkter. Cijntje semper tabata un mucha mash modesto. : I esei no ta violashon di dia di deskanso? : No, Obispu...”
8

“...ta keda nan s. Tin un momentu di silensio, mientras tur dos ta bias rosea pisa, visiblemente kansa) : Bin sinta bandi mi, Patalam. : (Konmovi) Nan a bolbe zjenabo, Doriana? : Awendia nos ta kansa lih Patalam. Antes aya kuantu asuntu nos n lapi.... : S, manera esun ku ma hap djente den su las. : I esun ku ba puala den lomba. : E tennan ei tabata bon! : Dia pa dia hende ta bira mas bobo. Ya niun hende n sa hasi nada, ni n sa nada. : Ken awe sa di dal un bon mord, of hinka un pu nt ne bon momentu? ; Hala mas aseka Patalam, pa mi por kishiki bo kabes. Ta kuantu ten pasa ma pikibo foi kaya? : E ten ei min taa sa nada ainda di brua. : Ni kon dal un bon mordi....”
9

“...bobo. Ya niun hende n sa hasi nada, ni n sa nada. Ata ma tende di un poltiko, ku ta predi-ka diskriminashon di rasa. Esta frega, un sngano asina! Klapor! Wei kaka! Uniko kos ke homber blankunan ei a hasi, ta drumi ke negrita bunitanan. No ta semper nan a hasi pa amor. Nan a hasi pasobra nan a abuza di katibu. Esei tabata malu, pero alabes tabata bon si, alomenos nan a drumi ke mosita pretu-nan.... Mas despues nan a hasi pasobra nan no por a resisti atrakshon dje otro rasa. Esei tabata inmoral, pero tabata bon tambe. Nan a drumi ku negrita. Lo yega e dia ku nan lo drumi ku negrita, pasobra nan a kasa ku nan. Kasa ku nan.... Uyui, esta laf! Pero ta bon s. Ketu Patalam, mi ta sinti suela tembla. (Skuchando) Min sinti nada. Ta stap di un hende kun yega pii seru ainda. Ahan, awor ma sinti. Mi ta bai. Mi tei prepara e remedinan pa kura mali pechu. (Mientras Patalam ta lastra bai) Dia e muri lo mi sinti su falta i dia mi muri lo sinti mi falta. (Silensio. Doriana ta sinta ikremp den otro ta war da...”
10

“...shon Doriana. Mi ta trk un ekstrakto, anto bo ta basha esei den su shampaa. (Su wowonan a kuminsa lombra) Riba dia di kasamentu! Bo ta sia lih. (Ta grita papia, kaba sali bai) Mi no ta hasi, mi no ta hasi. Mi no ke tin nada keber ke kosnan ei. Mi ta keda ku mi yu. I mi no ke pa su tata muri. (Ta grita hari) Esei s ta sia lih. Patalam ba tende? (Inbisibel trei porta) Ahan, awor mes mi tei he-rebe e franse blum! (Ta papia duru) Ai, herebe oleander. Ainda bon sa ku e kuentadi franse blum ta koi kns. (Ta plama griti harimentu) El a kompronde bon bon. Le trek un ekstrakto pa tumba un elefante mes, vladap! ....”
11

“...sufisiente gancho pa pone homber kore manera loko su tras. : Seorita Miep, skuchami bon, Morl ku mi, tur dos a poteka nos kurason seka un loko. Bo mester sa, ku Adela a rosponde Morl presis meskos ku el a rospondemi. El a konta Morl ku ya el a poteka su kurason seka Cijntje. : (Pensativo) Su kurason puru i sensitivo........ : Bo ta kere ku un hende asina por ta bon bon di kabes? : Kenshi di amor, kenshi di amor........ : Ta un proverbio esei? S, bieu, di hopi ten pasa. Pero ltimamente el a bolbe rebiba, pa via di Stichting Cultural ku ta mete su nanishi kaminda no ta tok. Na prinsipio ma kere, ku ta koketi e ker a koketi, pero awor mi ta konvensi, ku tin glas ei bou. : Anto e orei ba barka bai foi tera, pasina des-kubri e sekretu di Adela. : No, pa mi lubid. Sea ku e ta stima Morl f laga, mi s a kompronde, ku nunka lo ta pami. Pesei ma skohe e kos mas yama pa mi hasi: un bulta rnti Sur Amrika. : I ku tur bon logra lubid....”
12

“...poko eksahera? : Un dje dianan aki mi ta traha un epigrama ribabo. : (Mash alarma) Bo ke men di kontami ku abo ta un dje annimonan di mala higra, ku ta skibi poesia satrika stroi rnt den nos pober komunidat? : Pronto mi tei saka un buki di poesia pa oka-shon, nan lo ta bon temper! : Dios Tata, mira den kiko mi ta haami! : Skucha. Otro dia ei ma traha un riba miembro-nan di Klup Rotario. Tur siman nan ta bai Hotl Amerikano bai stiwa nan barika. (Cijntje ta prop dede den orea, mientras Miep ta resita) Shon Grandinan di komersio, ireprochabel i bon tersio. Big shtnan di gobiemu, Yen di ideal elev i tiernu : (Ta grita hari) Esei si ta tur af. Tg tabn ma skucha skondi skondi. Kon bini nunka bon traha un riba petroli. Ban pusta bon ta tribi. Riba Rotary por pasa, pero riba Isla.... Anto na Isla nan ta dank hende sin sikiera duna motibu. Nos aki di Punda alomenos no ta hasi esei....”
13

“...Cijntje : (Ta grita hari) Otro. Ban ku un mas, bo ta un dushi galeinske! Miep : (Ta resita) Den pepenan politiko di nos Krsou Tin Beters gouverneur den tou Ya mi ta tende: pif, paf, puf Ken ta keda, ken ta muf. Cijntje : (Ta kuminsa hari, kaba ta trk un kara serio) Seorita Miep, ma kibokami den bo, anto seriamente. Di pursi ku mi sa ku ta apenas dos gene-rashon bo famia tin aki na Krsou. Di pursi ku mi sa, ku bo tata apenas por a papia nos dushi lenga. Miep : Pero kon koba mama si e tabata sa anto bon. Cijntje : (Ta sigui sin hasi kaso dje interupshon) Di pursi ku komo yui Krsou komershante bieu, mi sa tur e kosnan ei. Pero abo mes ta nas na Krsou, yui Krsou. Di bo nos a ferwaktu un atitut distinto. Pakiko traha epigrama duna mala fama na nos sosiedat? Pakiko no kanta ku kario gaba nos kos bonnan? Miep : Gaba? Gaba? Cijntje : Seorita Miep, bo ta bak, pero bo ta bho tam- be! (E ta sali bai pur pur) Miep : (Pensativo) E ta dus! Ki mi mester hasi aw. Sigui samina likido hel? Of mi purba fantasia...”
14

“...26 Dkter Miep Dkter Miep Dkter Miep Dkter fundo den dje famoso soneto urinal. (E ta papia e siguiente poesia) Den klaridat di luna su gai ta spera Esta skur; lo tin peliger asina. Ken lo obligu, den su tristeza, su manera kns di dndula ku flasko di orina? Balente bon e ta pa gancha ku lus di wiriwiri strea riba dje Su paa nunka tatin mancha for dje flasko di orina hereb Aki tasina, aya tasina Nos tur ta hul, ma e no sa sikiera dje molster ku e flasko di orina. Ma despues lo bini diferensha ora yunan nta dun ordensha produsiendo lkido pe flasko di orina. (Ora e kaba, e ta hisa saya i balia ku mash stansha. Su pianan sun mester sedusi pbliko. Di repente e ta stop ora e ripara, ku sin ku e tabata sa, Dkter Marchena a drenta) : Mi ta supone ku ba samina orinanan prom ku ba entrega bo mes ku tantu pashon na baile. : Mi ta sintimi triste, desgrasi. (Yorando e ta tira su kabes riba skouder di Dkter Marchena) ' Pero ta kiko anto mi yu? Ta un kos mash teri-bel a sosod? : Mi ta loko namora di Frans...”
15

“...domperere pa nos por bini kla ku tur preparatibo pa respsi di kompromiso. Bon nochi, Shon Graciela. : Ai, mare ya ta dia.... ; (Ta drei) Kon Shon Graciela di? : Mi ke men pe fiesta di kompromiso. Si Shon Graciela, mare ya ta dia.......(Clementina ta sali bai) : (Pensativa) Inosensha tin ora ta duna impreshon di ambigwedat. Tantan... ta kon diabel e tanta ei tabata yama atrobe? E solterona bieu... Tantan Gloria, asina mes, tantan Gloria. Ora hende ten-de papia, bo ta kere ta un hasido di brua, un lobo den kueru di kam, anto e tabata inosente manera un lamchi. Aunke min por wanta hende ku ta kana papia den nan mes. Ta koi chocho, koi behes.... inbiemo di bida.... Aki na Krsou un tiki inbiemo lo kai bon... (E ta bai sinta na piano i ta bolbe kuminsa toka e noktumo di Chopin, e bi aki e no ta habrake tantu) : (Ta kore drenta) E ta sinta na yapon ta toka Chopin. Sigur lo bo tabata ansh Mams. : Tende mi yu dushi, skucha bon kiko mi tei bisa-bo... Es ku no respeta kustumber, ta kaba malu. : Kiko...”
16

“...ratu. Mi ta sinti mi preshon subi. (E ta kai sinta den un stul) No inkietabo mams. Mi tatin lastima di Cijntje, pesei ma komplase. Esaki no tabata un kinipi wowo di Maria Magdalena, sino yudansa di bon samaritano. : Ma arma mi mes kontra tekniko di veikulo moderno, aw mi ta wbrdu bombardia ku parbola di santa Skritura. Mi ta rindi Adela. Kontami kiko ta pasando. Si bo ke bo por bai buska un djus den frigider. A bini di pera mash dushi a we. : Danki, awor aki no. A pas asina: antayera Cijntje a yamami. E ker a papia ku mi pa ultimo bi. Ma bis ku no tin men, ku mi no ta merese su afekto, i ku ya mi desishon ta tum. : Mi ta mir: e ta tee su proa prezu ku su mirada penetrante, presis un tiger! : Kon bo di? : Nada, sigui. Kiko a pasa e orei? : Ma turn aden i nos a palabr pa sali awe nochi. : Pero bon bisami nada. : Maginabo si ma bisabo. Lo a kousa un babel. Min konta Arthur tampoko. : Esei mi por kompronde. Komo hmber di honor, manera e ta konos di ta, le la desaprob semehante paso di su prometida...”
17

“...34 Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora Adela Seora lagabo bai pa un otro. : Bo no sa di husga Frans Cijntje su amor pami. E tatin intenshon di dop franse blum den mi shampaa dia di kasamentu. : Ai kriatura, ta ken ta kere e kuenta kns di franse blum? A lo sumo le por dunabo un bon buzulanga, pero mta.... nunka! : Esei Frans Cijntje sa mes bon ku bo ku mi. E ker a huza e franse blum komo fantasia poetiko pero e venenu mes lo no a keda atras. : Anto tur esei el a kontabo segn boso ta keiru den luna kl. : El a konta ademas ku e lo no a kore risku di kai den man di hues, ya ku tur sospecha la kai riba Clementina. : Riba Clementina? : Bo no ta bai nenga ku tatin un relashon tempestuoso entre e kariosa Clementina ku e Arthur kaprichoso? : Keremi Adela, esei ta koi mala lenga. Awe nochi mes ma papia ku e yu ei, e ta inosente. Ta Cijntje a inbenta e kuenta ei. Dokter Marchena ku mi a propagu ten nos ker a sostene kandidatura dje komershante. : (Ta bira plido) Mams, mi ta...”
18

“...Ah, mi ta felis i kontentu ku nan no a venenabo. Tee kuidou dje hmber brabunan ei. Esta felis mi ta mi alma, mi kurasonsito. Bai drumi trankil di bo. Mi ta spacha Dkter Marchena. E ta hiba Adela na su kamber, mientras ya ta tende krek di porta rfel) : Drenta Dkter. Hende ta kai muri i abo ta blo tofer ku kreki porta. : Unda e pasint ta? : Bo ta lat. : (Blek) Kon? : Ya su kurpa a drecha. : Unda e ta? : Lagu trankil. : Mi ta felisitabo Shon Graciela, ku tur kos a bai bon. : Tog tin ora mi ta preokup. : Bo preshon ta basta bon. Otro dia ei ku ma bisa ku e tata asina haltu, tabata pa spanta Adela. : Ma no ta pa mi mes mi ta preokup, sino pa Adela. : E falta algu ant? : Prome aya nunka e taa sa keha, ma delaster aki kada be e ta haa biramenti kabes. E ta pasa lih wl, pero tg ta fastioso. : Su wowo por ta molesti? : Kon bo ke men?...”
19

“...ei. : Di medisina si, kerido Dkter, nunka ba sa mash. : Bo yu por a hasi koi mala mucha? : Mi ta hinka man den kandela pe. : Warda bo kurpa. Hopi te mamanan ka kima man, anto mahos. Pero posibelmente ta ainda mas sensiyo Shon Graciela; Adela ta para na drempi di bida, ku klki na boka, ken lo no sinti gana di djis purba. : Dkter tin rason. Mi ta gradisibo ku ba bini, bo ta semper hentil ku nos. : Bon, laganos ban drumi awor. (Dokter Marchena ta sali bai. Seora Darault ta kompa na porta, kaba e ta bolbe drenta sala, i ta keda weta ront di dje. E ta manera poko turd) ' Kon tal ke asuntu aki kaba bon....”
20

“...Seora Clementina Seora Clementina Seora semper ta pi. Clementina, bo mester yudami. Kon Shon Graciela? Bisami prom, si bo ke yudami. Esta malagradisidu lo mi ta si mi nenga di yuda Shon Graciela, ku semper i na tur okashon tabatasina bon pa mi. Si, sobretodo no lubida e stli ropa interior di nylon ku ma regalabo otro dia ei. Kon Shon Graciela por ke? Min ta lubida nada ku Shon Graciela a hasi pami. Ma kumpr seka Cijntje ku 10 % di deskuento. Asina mes Shon Graciela sigur sigur a paga di mas. (Tur dos ta hari) Tende Clementina, bo mester wak un ratu tras dje kortinanan ei. Shon Graciela ta nami miedu. N, bo mester wak tras dje kortinanan, anto kontami si loke bo ta weta anochi ta meskos ku den dia. (Clementina ta bai ne kortina i ku koutela ta wak af) Pakiko bon ta bisa algu Clementina. Tin algu partikular? N, no tin nada partikular. Ki bo ta weta ant? Mi ta wete dak di balkon, anto e trinitaria ku ta plama riba dje. Nada mas? Mas leu aya den kur tin e karawaranan. Nan ta meskos ku semper....”